Email Facebook Twitter LinkedIn
×ECR Party
The Conservative
ECR Party
TheConservative.onlineTwitterFacebookInstagramYouTubeEmailECR Party’s multilingual hub for Centre-Right ideas and commentary
CroatianCroatianEnglishBulgarianCzechItalianMacedonianPolishRomanianSpanishSwedish
The Conservative
Komentari i razgovori   |    TV   |    Print   |    Kolumnisti

SPORAZUM EU-UK

Mogu li loši cimeri postati dobri susjedi?

U mučnom razlazu Europske unije i Ujedinjene Kraljevine na kraju je pobijedio zdrav razum, no puno još detalja mora biti dotjerano i uspješno provedeno da bi sporazum bio pravi uspjeh....

Ujedinjena Kraljevina i Europska unija imaju turbulentnu zajedničku prošlost. Suverenističke snage u nekadašnjoj članici Uniji desetljećima su pripremale tlo za epilog koji su priželjkivale – izlazak iz članstva u Europskoj uniji. Iako je osobno bio zagovornik ostanka, tadašnji premijer UK-a David Cameron ispunio je predizborno obećanje i raspisao referendum o članstvu Ujedinjene Kraljevine u Europskoj uniji. Zagovaratelji ostanka u Uniji ovaj su njegov potez davnih dana okarakterizirali kao kukavičluk kojim je dugoročnu budućnost države podredio unutarstranačkim podjelama.

Referendumska je kampanja bila bespoštedna i prilično prljava, nabijena snažnim emocijama, pokazujući nerijetko vrlo ružno lice s obje strane političke rasprave. Rezultat je iznenadio i mnoge zagovornike Brexita – većina birača odlučila je da Ujedinjena Kraljevina izađe iz Europske unije.  Bruxelles i London nisu jedini koji su osjetili podrhtavanje izazvano ovom tektonskom promjenom. Burze su se tresle, a svijet je pozorno pratio zbivanja na Starom kontinentu. Odlaskom Camerona, činilo se da se Ujedinjena Kraljevina neće najbolje provesti u pregovorima o izlasku, pogotovo poznavajući ostrašćenost i osvetoljubivost briselskih birokrata koji su odluku Britanaca shvatili gotovo kao osobnu uvredu.

U kontekstu nestabilnosti unutar vladajuće Konzervativne stranke i ogromnog pritiska zagovornika ostanka i njihovih međunarodnih podupiratelja, stvari nisu izgledale sjajno za Britance, no dolaskom na vlast Borisa Johnsona, situacija se počinje polako mijenjati. Iako se mnogima činilo da će Bruxelles iz te bitke izaći kao pobjednik, naposljetku su naslovi slavili svojevrsnu pobjedu Borisa Johnsona u igri živaca oko sporazuma o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Pet godina nakon referenduma o članstvu, na snagu je stupio Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i UK-a koji konačno definira odnose donedavnih „sustanara“. Možemo li očekivati da će, izlaskom iz „luđačke košulje“, kako su mnogi na Otoku gledali na EU, turbulentan odnos među susjedima uploviti u mirnije vode?

Svrha Sporazuma o suradnji i trgovini između EU-a i UK-a bila je olakšati život svima kroz zadržavanje nulte stope carina i kvota što bi trebalo spriječiti rast cijena, uzajamno priznavanje standarda, specifične olakšice za trgovinu vinom i organskim tvarima te automobilsku farmaceutsku i kemijsku industriju. Osiguran je jednak tretman za pružatelje usluga i investitore, omogućene olakšice za kratkotrajna poslovna putovanja i privremenu razmjenu visoko kvalificiranih radnika. Tržišta javne nabave jednako su otvorena tvrtkama s obje strane Kanala, bez diskriminacije. Postavljena su jamstva za sigurnost i stabilnost opskrbe energijom te ostvarena suradnja na energetskim projektima u Sjevernom moru. Budući da Ujedinjena Kraljevina više nije član EURATOM-a, sklopljen je zaseban sporazum o miroljubivoj i sigurnoj uporabi nuklearne energije.

S druge strane, sloboda kretanja iz EU-a prema UK-u i obrnuto stvar je prošlosti, no sporazum jamči ravnopravan tretman državljana EU-a i UK-a te koordinaciju nekih socijalnih programa kako rad preko granice ne bi uzrokovao gubitak prava. Do promjena je došlo i u mnogim drugim sektorima kao što su ribarstvo, zrakoplovstvo, cestovni promet, sigurnost te programi Unije u kojima Ujedinjena Kraljevina više ne sudjeluje, s iznimkom pet programa otvorenih sudionicima iz trećih zemalja – Horizon Europe, Euratom Research and training program, ITER, Copernicus te Pristup uslugama EU satelitskog nadzora. Ujedinjena Kraljevina i dalje će surađivati s Europolom i Eurojustom, iako više ne sudjeluje u kreiranju pravila njihovog funkcioniranja. Sporazum osigurava snažnu suradnju nacionalnih policijskih i pravosudnih tijela država članica EU-a s tijelima UK-a.

Prije referenduma o Brexitu, na Ujedinjenu Kraljevinu mnogi su u Europskoj uniji gledali kao na buntovnika bez razloga. Pogotovo kad se u obzir uzmu brojni opt-outi koje su Britanci sebi godinama ranije osigurali. Vrlo decidirani u onome što su smatrali svojim interesom i vješti u njegovom ostvarivanju, činili su protutežu njemačko-francuskoj fronti te je suptilno odmjeravanje snaga oko ključnih pitanja za budućnost Europe bila vrlo česta pojava.

Odluka o konačnom izlasku iz članstva u Bruxellesu je, navlastito među federalistima, doživljena kao osobna uvreda. Tijekom pregovora o budućim odnosima, to je nerijetko dolazilo do izražaja, makar i samo kao dimna zavjesa i pokušaj zastrašivanja. Bruxelles se svim silama trudio održati dojam snage u trenutku kad je očigledno pretrpio snažan udarac. S druge se strane Kanala, pak, užurbano pripremala budućnost - doduše neizvjesna, ali i puna potencijala. Valjalo je taj potencijal iskoristiti i dokazati svima, unutar i izvan vlastitih granica, da Brexit nije put u propast.

Srećom, pregovarači su ipak odrasli ljudi pa to odražava i rezultat pregovora. Euruopska unija i Ujedinjena Kraljevina dugoročno će ostati isprepletene zajedničkim interesima. UK je slobodna slijediti vlastitu sudbinu izvan Unije te iskoristiti sve one potencijale za koje je smatrala da joj ih Unija ograničava. Za građane i poslovne subjekte s obje strane Kanala, situacija je ponešto kompliciranija. Putovanje, trgovina, obavljanje djelatnosti, školovanje, preseljenje, zaposlenje traži dodatnu papirologiju i definitivno će trebati vremena dok se svi na to naviknu, pogotovo jer je mnoštvo prekograničnih aktivnosti gotovo potpuno zaustavljeno zbog pandemije koronavirusa. Fino tkanje sporazuma trebalo bi osigurati skladno funkcioniranje i dobrosusjedske odnose na obostranu korist kako bi nekad loši sustanari izgradili odnos kao dobri susjedi.

Vezano

EURO - DA ILI NE

Protivnicima eura u Hrvatskoj potreban je ‘crveni autobus’

Mate Mijić 09.07.2021.

ZADNJA RUŽA HRVATSKA?

Osam godina Ruže Tomašić u Europskom parlamentu

03.07.2021.

Britská politika

Rozpadne se Velká Británie?

Ondřej Šmigol 10.05.2021.

EURO - DA ILI NE

Protivnicima eura u Hrvatskoj potreban je ‘crveni autobus’

Mate Mijić 09.07.2021.

ZADNJA RUŽA HRVATSKA?

Osam godina Ruže Tomašić u Europskom parlamentu

03.07.2021.

Britská politika

Rozpadne se Velká Británie?

Ondřej Šmigol 10.05.2021.