Email Facebook Twitter LinkedIn
×ECR Party
The Conservative
ECR Party
TheConservative.onlineTwitterFacebookInstagramYouTubeEmailECR Party’s multilingual hub for Centre-Right ideas and commentary
CroatianCroatianEnglishBulgarianCzechItalianPolishRomanianSpanishSwedish
The Conservative
Komentari i razgovori   |    TV   |    Print   |    Kolumnisti

LOCKDOWN

Može li se zatvaranjem društva pobijediti COVID-19?

Pixabay / WikiMedia

Njemačka uvodi čvrsti lockdown ne bi li tako suzbila epidemiju COVID-19. I u Hrvatskoj je puno poklonika lockdowna koji zaboravljaju da su u jednom lockdownu već bili, ali su se svejedno ponovno našli u teškoj situaciji....

Njemačka se sprema na uvođenje čvrstog lockdowna od srijede 16. prosinca do 10. siječnja sljedeće godine kako bi na taj način pokušala zaustaviti širenje koronavirusa i smanjiti broj smrtnih slučajeva povezanih s bolešću COVID-19. Kancelarka Angela Merkel emotivnim je obraćanjem u Bundestagu nastojala obraniti takav potez svoje vlade pred vrlo glasnom opozicijom. Emocionalna i duboko osobna obraćanja u pravilu vrlo rezervirane Angele Merkel nisu svakidašnja pojava, što samo pokazuje koliko kancelarka ovo pitanje smatra važnim i koliko je sigurna u svoju odluku.

Ni u Hrvatskoj stanje nije ništa bolje od onoga u Njemačkoj. Dapače, prema posljednjim podatcima ECDC-a, Hrvatska je izbila na prvo mjesto s aktivnih 1194 slučaja na 100 tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana, dok je po broju umrlih na četvrtom mjestu u Europi. Ne čudi stoga da dio hrvatske javnosti smatra da trenutne epidemiološke mjere ne daju dovoljno dobre rezultate i otvoreno zaziva lockdown, a Angela Merkel svojom im je odlukom dala svojevrsni vjetar u leđa. Ako poslovično vrlo disciplinirani i racionalni Nijemci ne mogu bez lockdowna potisnuti virus i smanjiti broj žrtava, očito je lockdown jedino rješenje.

Prvi lockdown davno zaboravljen

No da je lockdown toliko dobro i učinkovito rješenje koliko se na prvu može pomisliti, mi danas ne bismo pričali o rekordnim brojkama zaraženih i umrlih od COVID-a u Europi. Naime, većina je europskih država na proljeće bila u lockdownu. U Hrvatskoj su tada predstavnici vlasti i Stožera civilne zaštite tvrdili da je lockdown nužan kako bi se izbjeglo novo zatvaranje u budućnosti. Lockdown nam je prodan kao ultimativno rješenje koje, iako na više načina bolno, osigurava mirniji nastavak borbe s epidemijom. Na kraju se ispostavilo da to nije baš tako – ni u našem, ni u njemačkom, ali ni u slovenskom slučaju.

Iako je od 19. listopada na snazi policijski sat uz djelomični lockdown, Slovenija i dalje nije širenje zaraze stavila pod kontrolu pa, gotovo dva mjeseca nakon uvođenja rigoroznih mjera, raspravlja o zatvaranju tvornica, što bi dodatno pogodilo gospodarstvo. Iako je iz dosadašnje prakse jasno da je učinkovitost lockdowna upitna, on među velikim dijelom političara i zabrinutih građana i dalje figurira kao spasonosni recept koji najbolje rješava problem visokih brojki zaraženih i umrlih.

Ali pravo je pitanje rješava li lockdown problem ili ga samo odgađa. Koji put je i sama odgoda dobra stvar, primjerice, kod preopterećenosti zdravstvenog sustava ili dok se još malo zna o samom uzročniku zaraze, no ovdje se ne radi ni o jednome ni o drugome. Neki će reći da sad – kad, po svemu sudeći, imamo više učinkovitih cjepiva – ima logike dobiti na vremenu, ali zatvaranjem nećemo kupiti ni približno dovoljno vremena. Veći dio populacije europskih država procijepit će se najranije za nekoliko mjeseci, a toliko dugo zatvaranje jednostavno nije opcija.

Novo otvaranje - stari problem?

To, pak, znači da će se božićni lockdown u jednom trenutku, dok neizvjesnost još bude trajala, morati okončati. Najveći je izazov procijeniti točno kad. Naime, u lockdown je najlakše ući, no veliko je pitanje kad iz njega izaći i u kakav epidemiološki režim. Što su ljudi duže zatvoreni, izvjesno je da će ih se, po povratku normalnom životu, teže privoljeti na pridržavanje dodatnog seta mjera. Što im se više toga uskrati i na duže razdoblje, to će ljudi snažnije željeti to nadoknaditi onog trenutka kad se društvo otvori. Bude li tad virus još uvijek u opticaju, problem će se ponovno pojaviti.

Je li lockdown dobar za zdravlje?

Pored toga, lockdown ima cijeli niz negativnih zdravstvenih i ekonomskih učinaka. Krajem studenoga u časopisu Science objavljen je članak Transmission heterogeneities, kinetics, and controllability of SARS-CoV-2, grupe autora iz SAD-a, Kine i Italije, kojemu je jedan od zaključaka da lockdown povećava rizik transmisije virusa unutar kućanstva, dok izolacija i karantena smanjuju rizike kod svih tipova kontakata. Dodamo li tomu druge nepovoljne učinke po ljudsko zdravlje, poput smanjenog kretanja i posljedičnog većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, veće pojavnosti stresa, anksioznosti i depresije, raznih tipova ovisnosti, nasilja i sl., možemo zaključiti da je lockdown u najmanju ruku dvojbena metoda za osiguravanje zdravlja i blagostanja stanovništva, što bi trebao biti glavni zadatak vlade u velikim javnozdravstvenim krizama.

O nepovoljnom utjecaju zatvaranja društva na ekonomsku razmjenu i materijalno blagostanje ljudi suvišno je uopće govoriti. Poslovna i prihodovna nesigurnost kod većeg broja ljudi dodatno pogoršava ionako tešku situaciju i čini ih podložnijima zdravstvenim ugrozama, među ostalima i samom koronavirusu jednom kad mu se ponovno izlože.

Mjere suzbijanja zaraze apsolutno su potrebne. Svaki život koji možemo zaštititi, trebamo zaštititi. No pritom moramo paziti da iste te ljude ne ugrozimo na druge načine i da se za svaku mjeru, a naročito one najrigoroznije, u obzir uzme sveukupnost njezinih učinaka. Kod lockdowna je, ako je vjerovati znanosti i prethodnim iskustvima, negativnih učinaka ipak više od pozitivnih.

Vezano

POVJERENJE U INSTITUCIJE

Država od papira

11.01.2021.

Evropská politika

Evropská očkovací blamáž

Ondřej Šmigol 05.01.2021.

ANTO MIKIĆ

‘Crkva u Hrvata između čekića i nakovnja’

Mate Mijić 28.12.2020.

POVJERENJE U INSTITUCIJE

Država od papira

11.01.2021.

Evropská politika

Evropská očkovací blamáž

Ondřej Šmigol 05.01.2021.

ANTO MIKIĆ

‘Crkva u Hrvata između čekića i nakovnja’

Mate Mijić 28.12.2020.