Email Facebook Twitter LinkedIn
×ECR Party
The Conservative
ECR Party
TheConservative.onlineTwitterFacebookInstagramYouTubeEmailECR Party’s multilingual hub for Centre-Right ideas and commentary
CroatianCroatianEnglishBulgarianCzechItalianMacedonianPolishRomanianSpanishSwedish
The Conservative
Komentari i razgovori   |    TV   |    Print   |    Kolumnisti

ZADNJA RUŽA HRVATSKA?

Osam godina Ruže Tomašić u Europskom parlamentu

EP

U Europski parlament otišla je pomalo neočekivano 2013., praćena podrugljivim tonovima iz mainstream medija, ali ubrzo je pokazala da desnica može puno više od nacionalističke simbolike...

SAŽETAK

Ruža Tomašić odradila je nepuna tri mandata u Europskom parlamentu i u tom je osmogodišnjem razdoblju bila jedna od najaktivnijih hrvatskih zastupnika, a prema usvojenom broju značajnih izvješća i amandmana, može se reći da je bila i najproduktivnija. Iako prethodno bez iskustva rada u EU institucijama, Tomašić je brzo postala prilično utjecajan glas u Europskom parlamentu, navlastito na temu ribarstva kojemu se u najvećoj mjeri posvetila. Njezinim odlaskom u političku mirovinu Hrvatska je izgubila pristupačnu, marljivu i konkretnu zastupnicu kojoj je zaštita nacionalnih interesa uvijek bila prioritet i koja je, kako bi ostvarila ciljeve, bila spremna na suradnju sa svima koji su imali razumijevanja za hrvatske interese.

ANALIZA

Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013., Hrvatska je dobila pravo na svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Hrvatski sabor donio je 16. ožujka 2012. odluku o imenovanju dvanaestoro zastupnika promatrača u najvišem predstavničkom tijelu Unije. Bili su to Davor Božinović, Frano Matušić i Andrej Plenković iz HDZ-a, Ingrid Antičević Marinović, Biljana Borzan, Romana Jerković, Tonino Picula i Tanja Vrbat iz SDP-a, Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista, Boro Grubišić iz HDSSB-a, Jozo Radoš iz HNS-a te Milorad Pupovac iz SDSS-a.

Na prvim, izvanrednim izborima za Europski parlament neki su od promatrača osvojili mandat, ali većina ipak nije. Nikola Vuljanić ušao je u EP s liste Hrvatskih laburista, Andrej Plenković s koalicijske liste HDZ-a, a Biljana Borzan i Tonino Picula s koalicijske liste tada vladajućeg SDP-a. Uz njih, svoje su mjesto u Bruxellesu i Strasbourgu osigurali i Ruža Tomašić, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić, Zdravka Bušić, Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović Jakovina.

Ovaj je kratki mandat od svega jedne godine bio prilično izazovan za hrvatske zastupnike, budući da su se radu Parlamenta priključili u predizbornoj godini kad su atraktivna mjesta u odborima već davno bila podijeljena, a glavnina zakonodavnog posla zgotovljena. U takvim je okolnostima bilo potrebno nametnuti se na drukčiji način od uobičajenoga.

Najaktivnija hrvatska zastupnica

Nakon početnog upoznavanja s parlamentarnim aktivnostima, Ruža Tomašić u prvih se nekoliko mjeseci nametnula kao zastupnica s daleko najviše aktivnosti. Iako sama statistika teško može biti (jedini) pokazatelj ozbiljnosti parlamentarnog rada, u ovom je slučaju itekako poslužila svrsi budući da je Ruža Tomašić, unatoč početnoj skepsi mainstream medija, označena kao ona koja „pošteno zarađuje visoku plaću“.

Plaće, dnevnice i ostale pogodnosti zastupnika u Europskom parlamentu dugo su punile medijske stupce u Hrvatskoj, a i danas su omiljeni argument medija za „odstrel“ politički nepodobnih zastupnika. U nebrojeno mnogo navrata federalisti i eurofili prokazivali su nemoralnima one zastupnike koji „uzimaju europsku plaću“, a kritiziraju EU ili glasuju prema vlastitim vrijednostima. To bi u stvari značilo da bi moralno bilo prodati se, odnosno promijeniti stajališta na temelju kojih su izabrani u zamjenu za beneficije zastupnika u Europskom parlamentu.

Da bi izbjegla taj diskreditirajući okvir, Ruža Tomašić isticala se brojem aktivnosti i tako poslala poruku da je spremna marljivo raditi za Hrvatsku. U prvoj godini to je činila uglavnom govorenjem i zastupničkim pitanjima Europskoj komisiji jer su joj drugi mehanizmi slabo bili dostupni, a u sljedećem, punom mandatu, ostvarila je konkretne zakonodavne rezultate.

Mali obalni ribolov

Nakon što je dobila ogromnih 107.206 glasova na izborima za Europski parlament u svibnju 2014., Tomašić je u okviru svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista (ECR) imala još više pregovaračkog potencijala. Bila je jedina hrvatska zastupnica u zastupničkom klubu koji su osnovali britanski Torijevci (Konzervativna stranka), češki ODS (Građanska demokratska stranka) i poljski PiS (Pravo i pravda) i koji je rapidno narastao u treći po snazi u Parlamentu. Još više glasova na izborima, uz nova mjesta u odborima za ECR, značilo je da Tomašić može dobiti mjesto stalne članice u Odboru za ribarstvo.

Prva tema kojom se Tomašić odlučila pozabaviti bile su diskriminatorne odredbe za male obalne ribare u Jadranu. Zbog loše odrađenih pretpristupnih pregovora u području ribarstva, neselektivnog pristupa pri donošenju pravila i posljedične zabrane korištenja nekih tradicionalnih alata i tehnika na području Sredozemlja, oko 10 tisuća malih hrvatskih ribara ostalo je bez dozvola krajem 2014. Završetkom prijelaznog razdoblja na snagu je stupila zabrana korištenja mreža stajačica izvan gospodarskog ribolova te otad mali obalni ribari više nisu smjeli koristiti ovaj tradicionalni alat za lov za osobne potrebe. U travnju 2016. Europski parlament usvojio je izvješće Tomašić o malom obalnom ribolovu koje se protivilo dotadašnjim pravilima koja su štetila hrvatskim ribarima i pozvalo na donošenje definicije obalnog, malog obalnog i tradicijskog ribolova u skladu sa socioekonomskim karakteristikama i posebnostima različitih regija kako bi se izbjegla loša univerzalna rješenja koja štete ribarima diljem Europe.

Uredba o tehničkim mjerama

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Hrvatski ribari od ulaska u EU suočavali su se s diskriminacijom jer su zbog ove nepovoljne odredbe, koja nije uvažavala specifičnosti Jadrana, bili u stalnom prekršaju. Ribolov okružujućim mrežama plivaricama odvija se u priobalnom području u kojem dubine značajno variraju zbog morskih struja i promjenjive konfiguracije dna, a budući da se ovim mrežama ostvaruje 89 posto hrvatskog ulova ribe, ovo je bilo jedno od prioritetnih pitanja.

Višegodišnji plan za malu plavu ribu

U Hrvatskoj o ulovu srdele i inćuna ovisi desetak tisuća poslova. Ne radi se samo o ribarima, nego i o prerađivačkoj industriji te tunogojilištima koja koriste malu plavu ribu za ishranu tuna. Drastično smanjenje ulova izazvalo bi lančanu reakciju, gubitak radnih mjesta, ali i poskupljenje ribe. Negativni utjecaj na brojne priobalne zajednice ne bi se moglo izbjeći. Upravo je to bio plan Europske komisije koja je predlagala uvođenje kvota 40-60 posto. Budući da je Višegodišnji plan za malu plavu ribu u Jadranu trebao biti model za ostatak Sredozemlja, a Vijeće nije iznjedrilo stajalište koje bi bilo oprečno inicijativi Komisije, Parlament je bio posljednje mjesto na kojemu se to moglo zaustaviti. Tomašić je, uz podršku hrvatskih ribara i strukovnih organizacija, snažno lobirala da Europski konzervativci i reformisti budu grupacija kojoj će biti dodijeljeno to izvješće, a potom je sa svojim timom osigurala da kao zamjenica koordinatora ECR u Odboru za ribarstvo upravo ona bude ta koja će biti imenovana glavnom izvjestiteljicom. Očuvanje ribljeg fonda, što je bio glavni motiv za donošenje ovog plana, nikad nije dolazilo u pitanje, ali su se predložene metode, koje su podržale i slovenska i talijanska strana, značajno razlikovale od Komisijine ideje da uvede kvote. Predloženo je godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom te nastavak vremensko-prostorne regulacije (lovostaj) kako bi se riba zaštitila u vrijeme mrijesta i na specifičnim lokacijama, što je Europski parlament naposljetku podržao, prvo u Odboru za ribarstvo, a potom i na plenarnoj sjednici u studenom 2018. Komisija je na kraju odustala od svog prijedloga, a sada slično rješenje želi progurati zaobilazeći Europski parlament.

Odbor za regionalni razvoj

Pored ribarstva, Ruža Tomašić se od 2014. intenzivno bavila regionalnim razvojem kao punopravna članica istoimenog odbora. Ključni naglasci njezina rada bili su očuvanje kohezijske politike kako bi Hrvatska kao najnovija članica dobila još vremena i sredstava za uhvatiti korak s razvijenim dijelom Unije, veća transparentnost pri dodjeli i trošenju EU sredstava te pristup 'odozdo prema gore' koji bi u puno većoj mjeri uključivao lokalne dionike i zajednicu.

U svibnju 2016. usvojeno je njezino izvješće o novim razvojnim alatima u kohezijskoj politici, kojim je osigurana veća uključenost lokalnih zajednica u izradu razvojnih strategija. Europski parlament obvezao se snažno podržavati pristup 'odozdo prema gore' i povećati utjecaj lokalnih zajednica na trošenje europskih sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Izvješće od Komisije traži da se malim općinama i lokalnim akcijskim grupama, tzv. LAG-ovima, pruži dodatna edukacija, olakša financiranje iz fondova i smanji administrativno opterećenje. U Hrvatskoj djeluje 58 LAG-ova koji obuhvaćaju 538 jedinica lokalne samouprave i njima ovo izvješće znatno olakšava rad i financiranje budućih projekata.

Izvješćem o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike, koje je Europski parlament usvojio u svibnju 2017., Tomašić je osigurala učinkovitiju i transparentniju tehničku potporu lokalnim i regionalnim zajednicama u iskorištavanju europskih fondova. Velikih 13,4 milijarde eura na raspolaganju je državama članicama, ali u većini novih članica, uključujući Hrvatsku, novcem se upravlja s nacionalne razine, dok su lokalni i regionalni dionici zakinuti. Iako se tehnička potpora u kohezijskoj politici koristi još od 1988., Europski parlament nikad nije proveo opću analizu njezine uloge i doprinosa, a ovo je izvješće donijelo novitete upravo u području nadzora.

U rujnu 2018. usvojeno je izvješće Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku. Hrvatska je, kao jedna od aktivnijih korisnica Programa, posebno profitirala od ove izmjene.

Vrlo aktivna, utjecajna i prepoznatljiva

S pet usvojenih izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice i čak 30 izvješća u svojstvu izvjestiteljice u sjeni, uz brojna mišljenja, rezolucije i stotine amandmana, Ruža Tomašić u zakonodavnom je smislu bila daleko najproduktivnija hrvatska zastupnica u mandatu 2014. – 2019. MEPranking.eu dodijelio joj je 94,55 bodova i rangirao ju kao uvjerljivo najaktivniju hrvatsku zastupnicu.

Prema analizi portala VoteWatch.eu, Ruža Tomašić bila je druga najutjecajnija zastupnica, odmah nakon Dubravke Šuice koja je većinu bodova u dobila na temelju svoje pozicije potpredsjednice Odbor za vanjsku politiku i potpredsjednice Delegacije za odnose s BiH i Kosovom.

Prema istraživanju koje je 2018. provelo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, čak 71% građana prepoznalo je Tomašić kao zastupnicu u Europskom parlamentu, što je bio najbolji rezultat od svih hrvatskih zastupnika. Prepoznatljivost je zaslužila svojim radom u Bruxellesu, ali i nizom terenskih aktivnosti poput međunarodnih konferencija u Šibeniku, Vukovaru i Veloj Luci te projektima društvene odgovornosti poput humanitarnog koncerta „Inati se, zlatno srce Slavonije“ u Vođincima ili obnove dječjih igrališta u poplavljenim dijelovima županjske Posavine u sklopu ECR-ovog projekta „Maja“.

Tomašić se nije libila stati u zaštitu nacionalnih interesa i dovoljno ih glasno artikulirati. Činila je to zalažući se za isključivi gospodarski pojas kad su svi govorili da je njegovo proglašenje nemoguća misija (danas je, podsjećamo, proglašen), boreći se s briselskom birokracijom da joj dopusti izložbu fotografija razrušenog Vukovara, promoviranjem hrvatskog prošeka koji su Talijani željeli eliminirati s EU tržišta pod tim nazivom, predstavljanjem Moreške i sikirevačke čipke u Strasbourgu i Bruxellesu, ali i na samome kraju karijere, promovirajući lik i djelo blaženog kardinala Alojzija Stepinca u Europskom parlamentu. Bila je Ruža hrvatska, a je li bila zadnja takva, vrijeme će pokazati.