Email Facebook Twitter LinkedIn
×ECR Party
The Conservative
ECR Party
TheConservative.onlineTwitterFacebookInstagramYouTubeEmailECR Party’s multilingual hub for Centre-Right ideas and commentary
CroatianCroatianEnglishBulgarianCzechItalianMacedonianPolishRomanianSpanishSwedish
The Conservative
Komentari i razgovori   |    TV   |    Print   |    Kolumnisti

OTVORENO PISMO

Podrška Poljskoj iz Hrvatske: ‘Je li doista potrebno da se, osim s istoka, Poljsku napada i sa zapada?’

WikiMedia

Istaknuti pojedinci iz hrvatskog društvenog i političkog života podržali su nastojanja poljske vlade koja trpi velike kritike od EU institucija...

Hrvatska i Poljska imaju dosta dodirnih točaka. Radi se o postkomunističkim državama koje su u prošlosti bile žrtve imperijalističkih težnji susjeda, obje su nacionalne države slavenskih naroda s višestoljetnom katoličkom tradicijom i novije su članice Europske unije. Dijele i neke slične izazove poput problema komunističkog nasljeđa koje je još uvijek vidljivo u različitim sferama društva, naročito pravosuđu. I u hrvatskom i u poljskom društvu veliki, često presudni, utjecaj i dalje imaju recidivi starog sustava koji, manje ili više otvoreno, upravljaju ključnim državnim sustavima.

Stoga ne čudi da je dio hrvatske javnosti poprilično zainteresiran za reformske poteze konzervativne poljske vlade jer slične reforme priželjkuje u Hrvatskoj. Silne krizike i optužbe koje su se sručile na službenu Varšavu nakon nekoliko smjelih poteza, naročito u području pravosuđa, šalju jasan signal političkim snagama u Hrvatskoj da Bruxelles ne bi blagonaklono gledao na oštre rezove u demontaži komunističkih ostataka.

Situacija u Poljskoj i spor koji poljska vlada ima s Europskom komisijom u hrvatskom su medijskom prostoru prikazani isključivo kroz briselsku prizmu. Građani Hrvatske o tim pitanjima nisu posebno dobro informirani iako se ona u nekoj budućnosti itekako mogu odraziti na Hrvatsku. Nije to iznenađenje, budući da je i Inicijativa triju mora u domaćim medijima svojevremeno portretirana vrlo pristrano i jednodimenzionalno unatoč činjenici da je Hrvatska praktički bila suosnivačica i da je Inicijativu snažno podupirala tadašnja predsjednica Republike.

Nekolicina hrvatskih znanstvenika, političara, novinara i aktivista odlučila je poslati otvoreno pismo podrške Poljskoj kako bi i na taj način skrenuli pozornost domaće javnosti na često nezaslužene i evidentno orkestrirane napade u EU institucijama na konzervativnu vladu u Varšavi.

Njihovo otvoreno pismo donosimo u cijelosti.

U ovome trenutku, dok Poljska brani istočnu granicu EU-a od ilegalne migracije i suočava se s hibridnim ratom koji protiv Europe vodi režim Aleksandra Lukašenka – manipulirajući pritom teškim sudbinama migranata – želimo ovim otvorenim pismom izraziti svoju potporu Poljacima.

Već dulje vrijeme, naime, svjedoci smo snažnoga pritiska na poljske institucije – pritiska koji dolazi iz Bruxellesa. Tijela Europske unije, utemeljena kako bi promicala interese naroda koji čine europsku zajednicu, sada se, nažalost, iskorištava kao sredstvo napada na jednu državu članicu i njezinu demokratski izabranu vlast. Doista, ne možemo se oteti dojmu da su Europski parlament, Europska komisija te naposljetku i Europski sud postali oruđe u rukama onih koji se žele politički i ideološki obračunati s vladom u Varšavi koju predvodi stranka Pravo i pravda (PiS).

Poljsku se vladu napada zbog njezine reforme pravosudnog sektora. Pritom se ne želi uzeti u obzir kako PiS pokušava reformirati korumpirano i neučinkovito pravosuđe, koje je pod moćnim utjecajem postkomunističkih lobija. Riječ je o problemu koji muči i druge bivše komunističke države, pa i Hrvatsku. Ne dajemo si tu slobodu tvrditi kako poljska vlada provodi reformu pravosuđa bez ikakvih pogrješaka. Smatramo, međutim, da kao vlast s demokratskim legitimitetom ona ima pravo tu reformu realizirati bez uplitanja institucija Unije. To je, uostalom, i zajamčeno dokumentima EU, koji ne daju jurisdikciju nad pravosuđem zemalja članica tijelima Unije. Istovremeno, tvrdi se kako Poljska ugrožava neovisnost pravosuđa, no za tu tvrdnju nije ponuđen nijedan pravi dokaz.

Važno je primijetiti kako u svojoj reformi Varšava rabi modelska rješenja koja već postoje u drugim zapadnim demokracijama, poput Njemačke ili Španjolske. Ta se rješenja, međutim, problematiziraju samo kada ih rabi Poljska.

Želimo ovim otvorenim pismom pružiti potporu Poljacima i demokratskoj vlasti koja ih predstavlja. Poštujemo činjenicu da poljska vlada unatoč svim pritiscima ne želi odustati od svojega programa – programa koji su poljski birači izabrali dvaput zaredom, na izborima 2015. i 2019.

Zbog predanosti tom programu vlada u Varšavi trenutačno plaća pravno kontroverzne novčane kazne i još uvijek ne dobiva dogovoreni novac iz Fonda za oporavak EU-a koji joj pripada, što sve smatramo potpuno neprihvatljivim. Posebice je to neprihvatljivo sada, u situaciji gdje je Poljska zajedno s baltičkim državama postala štit koji brani ujedinjenu Europu od nasrtaja hibridnog rata. Želimo podržati Poljsku u ovome trenutku jer smatramo kako je treba podržati svatko tko – bez obzira na svoja politička uvjerenja – vjeruje u demokratska načela solidarnosti, nacionalne suverenosti, decentralizacije, slobode mišljenja i slobode općenito. Kao građani Hrvatske, države koja je svoju slobodu izborila uz teške žrtve, svjesni smo važnosti te vrjednote. Baš kao i Poljaci, čija je privrženost vlastitoj slobodi svojedobno pokrenula događaje koji su doveli do pada komunizma u Europi.

Svojim potpisom pridružujemo se potpori koju su Poljskoj u zadnje vrijeme pružili brojni intelektualci ujedinjene Europe, ističući kako će borba koju vodi Poljska odlučiti o budućnosti Europske unije i ustroju te zajednice naroda. Stavljamo taj potpis i zato što vjerujemo u Europsku Uniju koja čvrsto stoji upravo na temeljima spomenutih vrijednosti, onako kako su to i zamislili njezini utemeljitelji: poštujući suverenost i autonomiju svojih članica.

To je zajednica u kojoj se sve članice međusobno pomažu, ne dovodeći u pitanje neotuđivo pravo svake države da stvara onakvo društvo kakvo žele njezini građani. To pravo doista pripada svakoj državi u Uniji. Pa tako i Poljskoj.

Postavljamo, dakle, pitanje:
Je li doista potrebno da se, osim s istoka, Poljsku u ovome trenutku napada i sa zapada?

Goran Andrijanić, novinar
Stjepo Bartulica, saborski zastupnik
Ivan Brodić, novinar
Ratko Cvetnić, književnik i član suradnik HAZU
Krešimir Čokolić, povjesničar, redatelj, predsjednik Hrvatskih novinara i publicista
dr. sc. Danijel Džino, Senior Lecturer, Faculty of Arts, Macquarie University
Nikola Grmoja, saborski zastupnik
prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
Vedran Kukavica, novinar i pisac
Željka Markić
Marko Milanović Litre, saborski zastupnik i voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Poljska
Marin Miletić, saborski zastupnik
prof. dr. sc. Sanja Nikčević, redovni profesor u miru, teatrolog
Marko Paradžik, pravnik i književnik
Mate Šimundić, predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije
dr. sc. Marinko Šišak, nastavnik Sveučilišta u Zagrebu u mirovini
Ivica Šola, sveučilišni profesor i publicist
Matija Štahan, mag. litt comp i publicist
Luka Tripalo, književnik
dr. sc. Trpimir Vedriš, izvanredni profesor na FFZg, UNIZg

Vezano

NOVA REFERENDUMSKA INICIJATIVA

Može li se izravnom demokracijom protiv ‘stožerokracije’?

Mate Mijić 30.11.2021.

30. OBLJETNICA

Sjećanje koje ne blijedi

18.11.2021.

TADO JURIĆ, DIO PRVI

‘Hrvatska jezgri EU-a plaća suvremeni danak u krvi’

Mate Mijić 17.11.2021.

NOVA REFERENDUMSKA INICIJATIVA

Može li se izravnom demokracijom protiv ‘stožerokracije’?

Mate Mijić 30.11.2021.

30. OBLJETNICA

Sjećanje koje ne blijedi

18.11.2021.

TADO JURIĆ, DIO PRVI

‘Hrvatska jezgri EU-a plaća suvremeni danak u krvi’

Mate Mijić 17.11.2021.