Subscribe
Kriza u Ukrajini navela je Europsku uniju (EU) da uvede niz sankcija Rusiji, počevši nedugo nakon eskalacije sukoba u veljači 2022. Ove mjere su provedene kao odgovor na rusku ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu, s namjerom da se izvrši ekonomski i politički pritisak na rusku vladu da povuče svoje snage i poštuje ukrajinski suverenitet.
Faze sankcija
1. Faza 1 – početak 2022.:
Čim je invazija započela, EU je usvojila početni paket sankcija, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja ruskim političarima i visokim dužnosnicima koji su bili uključeni u napad. Također je zabranio određeni izvoz i tehnologije koje su mogle pridonijeti ruskim ratnim naporima.
2. Druga faza – ožujak 2022.:
Eskalacija sankcija uključivala je daljnja trgovinska ograničenja, posebice u energetskom sektoru. EU je smanjio kupnju prirodnog plina i nafte iz Rusije, čime je izravno ciljao na jedan od glavnih izvora prihoda zemlje. To je dovelo do potrage za energetskim alternativama i promicanja veće energetske neovisnosti među državama članicama EU.
3. Treća faza – travanj 2022.:
Fokus se prebacio na financijsku izolaciju Rusije. Ruske banke isključene su iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, što je znatno otežalo Rusiji obavljanje međunarodnih financijskih transakcija. Osim toga, imovina Ruske središnje banke u inozemstvu je zamrznuta, ograničavajući mogućnost zemlje da pristupi svojim međunarodnim rezervama.
4. Četvrta faza – druga polovica 2022.:
Sankcije su proširene na šire sektore, uključujući ograničenja izvoza napredne tehnologije, elektroničkih komponenti i poluvodiča. Time se htjelo smanjiti tehnološke kapacitete Rusije i usporiti njezin vojni i industrijski razvoj. Europski luksuzni sektor, poput automobila i mode, također je pogođen zabranama izvoza u Rusiju.
5. Peta faza – 2023.:
Kako je sukob odmicao, EU je nastavio ažurirati i pooštravati postojeće sankcije. Poseban naglasak stavljen je na izbjegavanje sankcija, uz pojačane napore da se popune sve rupe u zakonu koje su omogućile Rusiji ili ruskim subjektima da izbjegnu prethodno nametnuta ograničenja. Sankcije su imale značajan utjecaj na rusko gospodarstvo, dovevši do deprecijacije rublje, inflacije i opće financijske nestabilnosti. Međutim, raspravljalo se o učinkovitosti sankcija. Neki kritičari tvrde da sankcije, iako utječu na rusko gospodarstvo, još nisu dovele do značajne promjene u ruskoj politici ili vojnim akcijama.
Pristup EU-a sankcijama protiv Rusije odražava složenu, višestruku strategiju gospodarskog i političkog pritiska. Iako su sankcije i dalje ključne za međunarodni odgovor na sukob u Ukrajini, njihova dugoročna učinkovitost i geopolitički učinak još se procjenjuju.
U lipnju 2024. situacija u Ukrajini ostaje napeta i dinamična. Ruske snage intenzivirale su svoje vojne aktivnosti, posebice u sjevernoj regiji Harkov, gdje su nedavno postignuti pomaci. Konkretno, borbe se nastavljaju u blizini ruskih graničnih područja između Svatova i Kreminne, kao i zapadno od grada Donjecka, signalizirajući potencijalnu eskalaciju u tim zonama.
U južnim i istočnim regijama Ukrajine, ruski zračni napadi nastavljaju ciljati na civilnu infrastrukturu, ozbiljno utječući na ukrajinsku energetsku mrežu i uzrokujući rasprostranjene nestanke struje. Ovi udari ne samo da su oštetili objekte, već su uzrokovali i civilne žrtve, posebice u mjestima poput Dnipra i Odese.
Na političkom planu, ruski predsjednik Vladimir Putin usredotočio se na delegitimizaciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, netočno tvrdeći da je produženje mandata od strane Zelenskog protuustavno. Ovo je dio šire ruske informativne kampanje usmjerene na podrivanje ukrajinskog vodstva i sijanje razdora unutar Ukrajine.
Usred ovih izazova, ukrajinske snage aktivno su odgovorile udarima dugog dometa protiv ruskih vojnih i industrijskih ciljeva na okupiranim teritorijima, uključujući značajne napade na sustave protuzračne obrane u ruskoj regiji Belgorod i drugim strateškim lokacijama na Krimu i u regiji Krasnodar.
Sukob i dalje uzrokuje ozbiljne humanitarne probleme, uz stalne prijetnje životu civila i prekide osnovnih usluga. Međunarodna zajednica ostaje blisko uključena, prati situaciju i pruža potporu gdje je to moguće. Za kontinuirano ažuriranje i detaljnija izvješća bilo bi korisno pratiti ugledne izvore poput Al Jazeere i Instituta za proučavanje rata.
Sada je Europska unija predstavila novi paket sankcija protiv ruskog režima Vladimira Putina. Ovo je četrnaesti u nizu paketa koje je EU nametnula u posljednje dvije godine kao odgovor na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu. Cilj restriktivnih mjera je kažnjavanje odgovornih za ozbiljna kršenja ljudskih prava i represiju nad demokratskom oporbom, čime se Rusija jasno udaljava od modela vladavine prava i demokracije. Paketi će se provoditi pod globalnim režimom sankcija protiv ruskih subjekata, kao i posebnim režimom usmjerenim na one koji pružaju financijsku i tehničku podršku za kršenja ljudskih prava u Rusiji. Što se tiče Ukrajine, paketi koje je vodstvo EU-a nametnulo Rusiji nastoje oslabiti gospodarsku bazu Rusije i onih koji je vojno podržavaju (Bjelorusija, Iran, Sjeverna Koreja). Četrnaestim paketom sankcija protiv Rusije Europska unija željela je “zadati dodatni udarac”, kako stoji u službenom priopćenju Vijeća EU-a, “Putinovu režimu i onima koji nastavljaju s nezakonitim, neopravdanim i neopravdanim agresorskim ratom protiv Ukrajine”. . Joseph Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, naglasio je da su ‘naše sankcije već značajno oslabile rusko gospodarstvo i spriječile Putina da provede svoje planove za uništenje Ukrajine, iako se nezakonita agresija protiv civila i civilne infrastrukture nastavlja. Četrnaesti paket sankcija”, dodao je Borrell, “pokazuje naše jedinstvo u podršci Ukrajini i u nastojanju da se obuzdaju kriminalne aktivnosti Rusije protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se izbjegnu mjere EU-a. Sankcije EU-a tako su omogućile Ukrajini da ostane izvan ruskog jarma, unatoč činjenici da se napadi, uključujući i na civile, nastavljaju. Zapravo, ruski cilj je držati Ukrajinu podalje od zapadnog svijeta, s namjerom, koju ruska propaganda samo objavljuje, ali nije istinita, ‘oslobađanja’ ruskog govornog stanovništva i ponovnog ujedinjenja s Moskvom. Međutim, jasna je namjera Vladimira Putina reafirmirati novi ruski kolonijalizam po uzoru na Sovjetski Savez, protivno načelu samoodređenja naroda, kako unutarnjeg tako i vanjskog. Ukrajina je zapravo slobodna odabrati vlastiti oblik vlasti i biti autonomna od drugih stranih sila. Njezina sklonost zapadnom modelu i Europskoj uniji, kojoj je više puta najavljivala da će pristupiti na kraju sukoba, upravo je ono protiv čega se vojska Vladimira Putina pokušava boriti.
LNG ograničenja
Da se vratimo na temu sankcija, “današnji paket”, prema priopćenju koje je objavilo Vijeće Europske unije, “uključuje restriktivne mjere protiv 116 drugih osoba i subjekata odgovornih za radnje koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Način, kako je navedeno, oslabiti Rusiju prvenstveno na gospodarskom planu i konkretno oštetiti pojedine strateške sektore ruskog gospodarstva, poput energetike, uključujući, između ostalog, daljnje mjere za sprječavanje zaobilaženja samih sankcija. U energetskom sektoru očekivano je konkretiziran najvažniji dio paketa: zabranjuje se, prije svega, usluga prekrcaja ruskog ukapljenog prirodnog plina u Europskoj uniji u sklopu prekrcaja u treće zemlje. Također se zabranjuje ulaganje i isporuka dobara i usluga za izgradnju i dovršetak LNG projekata. To će rezultirati značajnim smanjenjem prihoda Rusije od prodaje i transporta LNG-a. Što se tiče prekrcaja, paket sankcionira prijenose s broda na brod, prijenose s broda na obalu i operacije pretovara što se tiče ponovnog izvoza u treće zemlje. Što se pak tiče uvoza, EU je najavila da će uvesti značajna ograničenja na opskrbu LNG-om preko EU terminala. Drugim riječima, cilj je smanjiti dotok dodatnog prirodnog plina iz Rusije.
Klauzula protiv izbjegavanja
Kao što se i očekivalo, nove mjere odnose se na zaobilaženje, protiv čega se treba boriti stvaranjem veće odgovornosti i uvođenjem više sankcija za svakoga tko bude uhvaćen u nepoštivanju pravila. Prema priopćenju Vijeća Europske unije, “društva matice iz EU-a morat će učiniti sve što mogu kako bi osigurale da se njihove podružnice izvan EU-a ne uključe u aktivnosti koje proizvode rezultat koji sankcije namjeravaju spriječiti”. Druga klauzula uključena u paket usmjerena je na borbu protiv ponovnog izvoza ratnog materijala pronađenog u Ukrajini, što je ključno za razvoj ruskih vojnih sustava: u tu svrhu EU je odlučio da će oni koji prodaju tu robu morati ojačati mehanizmi dubinske analize kako bi se smanjili ili izbjegli rizici povezani s ponovnim izvozom ratnog materijala u Rusiju. Slično tome, industrijsko znanje i iskustvo za proizvodnju ratnog materijala morat će uključivati ugovorne odredbe kako bi se “osiguralo da se takvo znanje i iskustvo ne koristi za robu namijenjenu Rusiji”. Osim toga, Europska komisija pristala je uključiti takozvanu klauzulu ‘No Russia’, koja bi zabranila ponovni izvoz proizvoda u Rusiju za artikle visokog prioriteta, ali je to uklonjeno na zahtjev Njemačke. Međutim, mogao bi se primijeniti kasnije.
Transport, izvoz, financije
Ostale mjere tiču se financijskog svijeta, pitanja financiranja političkih stranaka i drugih organizacija, transportnog sektora te daljnje kontrole i ograničenja uvoza i izvoza. Prvo, Vijeće EU-a odlučilo je operaterima iz EU-a zabraniti korištenje ‘Sustava prijenosa financijskih poruka’ koji koristi Ruska središnja banka za izbjegavanje sankcija EU-a. Sankcije se također proširuju na financijske institucije koje koriste kriptovalute uspostavljene izvan granica EU-a, ako “takvi subjekti olakšavaju transakcije za potporu obrambenoj i industrijskoj bazi Rusije putem izvoza, opskrbe, prodaje, prijenosa ili transporta u Rusiju robe i tehnologije s dvojnom namjenom, osjetljiva roba, ratni materijal, vatreno oružje i streljivo”. Kako bi se također suprotstavilo ruskim pokušajima uplitanja u politiku EU-a i njezinih država članica, Vijeće je zabranilo financiranje političkih stranaka, političkih zaklada, nevladinih organizacija, think tankova te medija i informativnih službi od strane Rusije i njezinih opunomoćenika pružatelji usluga u EU. U potonjem slučaju, međutim, poštovalo se pravo na slobodu informacija: “U skladu s Poveljom o temeljnim pravima, danas dogovorene mjere neće spriječiti pružatelje medijskih usluga i njihovo osoblje da obavljaju druge aktivnosti u EU, kao što su npr. istraživanja i intervjui”. Konačno, po prvi put, EU je uveo nove mjere za brodarstvo: cilj je slomiti Putinovu takozvanu flotu u sjeni, koja se služi prijevarnim praksama i ne poštuje međunarodne standarde kako bi izbjegla ograničenja EU-a i poduprla rusku stvar u Ukrajini . U tu svrhu donijet će se različita ograničenja, produžiti zabranu letova unutar EU i zabranu cestovnog prijevoza robe. Konačno, daljnja ograničenja bit će nametnuta na izvoz robe i tehnologija s dvojnom namjenom koji pridonose jačanju ruske industrije, posebice vojne industrije.