Subscribe
Kao značajan razvoj događaja, Rusija i Ukrajina provele su znatnu razmjenu zarobljenika, pri čemu je svaka strana oslobodila brojne zarobljenike u dogovoru koji su omogućili Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Ovo je 59. takva razmjena od početka sukoba širokih razmjera u veljači 2022. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy najavio je povratak 189 ukrajinskih državljana, uključujući vojno osoblje iz različitih rodova—uključujući vojnike, graničare, pripadnike Nacionalne garde i pripadnike mornarice — kao i dva civila zarobljena tijekom opsade Mariupolja. Mnogi od tih pojedinaca izdržali su više od dvije i pol godine u zatočeništvu, a neki su patili od ozbiljnih bolesti i ozljeda. Zelenskyy je istaknuo predanost nacije osiguravanju oslobađanja svih građana koje drži Rusija, rekavši: “Radimo na oslobađanju svih iz ruskog zarobljeništva. To je naš cilj. Ne zaboravljamo nikoga.” Među oslobođenima su bili branitelji ključnih strateških lokacija, uključujući čeličanu Azovstal u Mariupolju, nuklearnu elektranu Černobil i Zmijski otok. Denys Prokopenko, zapovjednik 12. ukrajinske brigade specijalnih snaga Azov, istaknuo je da je 11 njegovih ljudi među povratnicima. Sam Prokopenko je pušten u prethodnoj razmjeni 2022. S ruske strane, Ministarstvo obrane izvijestilo je o repatrijaciji 150 vojnika. Ove su osobe isprva prevezene u Bjelorusiju, gdje su dobile medicinsku pomoć i priliku kontaktirati svoje obitelji, prije nego što su prebačene u Rusiju. Uključivanje UAE u posredovanje u ovoj razmjeni naglašava njihovu rastuću ulogu u međunarodnim diplomatskim naporima vezanim uz sukob. I ukrajinske i ruske vlasti izrazile su zahvalnost Ujedinjenim Arapskim Emiratima što su omogućili razmjenu. Unatoč ovom pozitivnom razvoju, tisuće Ukrajinaca i dalje su u zarobljeništvu u Rusiji i na okupiranim područjima. Pregovori o razmjenama zarobljenika navodno su postali izazovniji posljednjih mjeseci, što se poklopilo sa značajnim ruskim napredovanjem na bojnom polju. Ukrajinski dužnosnici procjenjuju da više od 8 000 njihovih državljana trenutno drži Rusija, naglašavajući trenutnu humanitarnu zabrinutost usred dugotrajnog sukoba.
Žele li obje strane mir?
Javno mnijenje iu Ukrajini i u Rusiji u pogledu težnje za mirom znatno se promijenilo od početka sukoba u veljači 2022. Nedavna istraživanja pokazuju sve veću sklonost pregovorima u obje zemlje, iako značajan dio stanovništva ostaje nepokolebljiv na svojim početnim pozicijama. U ranim fazama sukoba, znatna većina Ukrajinaca bila je za nastavak otpora. Anketa Gallupa provedena nedugo nakon invazije otkrila je da se 73% radije borilo dok se ne postigne pobjeda. Međutim, kako je sukob trajao, javno raspoloženje se promijenilo. Do studenoga 2024., Gallup je izvijestio da je 52% Ukrajinaca za pregovarački mir, čak i ako je uključivao pravljenje teritorijalnih ustupaka, dok je 38% i dalje podržavalo nastavak borbe do odlučne pobjede. Ova promjena odražava produljenu prirodu sukoba i s njim povezanih poteškoća, što dovodi do preispitivanja prioriteta među ukrajinskim stanovništvom. U Rusiji je javno mnijenje također pokazalo tendenciju favoriziranja mirovnih pregovora. Istraživanje Levada centra u srpnju 2024. pokazalo je da 58% Rusa podržava pokretanje mirovnih pregovora s Ukrajinom, što je rekord svih vremena. Unatoč ovoj sklonosti pregovorima, potpora vojnim akcijama vlade i dalje je značajna. Studija Čikaškog vijeća za globalna pitanja pokazala je da tri od četiri Rusa i dalje podržavaju vojnu intervenciju, a 46% izražava snažnu podršku. Ova dihotomija sugerira da, iako značajan dio ruskog stanovništva želi mirovne pregovore, oni istovremeno podržavaju trenutnu vojnu strategiju vlade. Promjenljivo javno mnijenje u Ukrajini i Rusiji naglašava složenost sukoba i različite perspektive unutar svake nacije. U Ukrajini, pomak prema favoriziranju pregovora naglašava danak dugotrajnog ratovanja po civilni život i nacionalnu infrastrukturu. Suprotno tome, u Rusiji istovremena potpora mirovnim pregovorima i vojnim akcijama odražava nijansirano javno stajalište, na koje vjerojatno utječu državni narativi i medijski prikazi.