Akt o digitalnim uslugama: nova pravila za velike tehnologije

Gotovo svaki aspekt našeg života je online. Iako se čini da je to u mnogim aspektima pozitivan čimbenik, na primjer kada je riječ o nekim radnim aspektima, uvelike su pojednostavljeni, kada je riječ o osobnoj sferi svakog od nas, s druge strane, biti potpuno online može stvoriti dosta problema.

Svjesni toga, stoga je bitno da se mreža također regulira i da se čak i na web svemiru zajamče prava korisnicima koji surfaju, posebno kada je riječ o slabijim temama, poput maloljetnika.

Potreba za reguliranjem života na mreži postala je nužnost koja se više ne može odugovlačiti.

I tako je Europska unija odlučila uspostaviti sve potrebne alate, izradivši Zakon o digitalnim uslugama, koji službeno stupa na snagu u petak 25^{. kolovoza} 2023.

Prvi put imamo zajednički skup pravila kojima se definiraju obveze i odgovornosti posrednika na jedinstvenom tržištu otvorit će nove mogućnosti u pogledu prekograničnog pružanja digitalnih usluga, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite za sve korisnike, bez obzira na to gdje borave u EU-u.

Zakon o digitalnim uslugama (ukratko, DSA) doista je revolucionarno zakonodavstvo, s obzirom na to da je takva uredba posljednji put uvedena prije više od dvadeset godina, zbog čega je ta pravila teško primijeniti na trenutačni kontekst.

Nova europska uredba ujednačeno se primjenjuje u cijeloj Europskoj uniji. Stoga će korisnicima biti zajamčena ista prava u svakoj državi članici, bez ikakve razlike. Isto tako, tvrtke će također imati jedinstvenu regulativu kao referentni okvir, više se neće morati baviti zakonodavstvom koje se svaki put razlikuje ovisno o tome gdje se nalaze. DSA je usmjeren na brokerske usluge, usluge hostinga i internetske platforme, s naglaskom na velike. Svi internetski posrednici koji svoje usluge stave na jedinstveno tržište podlijegat će Aktu o digitalnim uslugama, bez obzira na to imaju li sjedište u EU-u ili ne.

Glavna inovacija je činjenica da će svi ti akteri morati podlijegati različitim pravilima ovisno o njihovoj dimenziji. To stoga znači da će za takozvane Velike tehnologije biti sve strožih zahtjeva, upravo s obzirom na činjenicu da je njihov utjecaj veći od utjecaja drugih aktera. Tvrtke definirane kao Big Tech danas više nisu apstraktni entitet i novinarski pojam, već ih je definirala sama Europska unija. Zapravo, Europska komisija je 25^{. travnja} 2023. sastavila poseban popis poduzeća koja su ih podijelila na VLOP-ove (vrlo velike internetske platforme) i VLOSE (vrlo velike internetske tražilice). Za sastavljanje ovog popisa slijedila se posebna kriterija, odnosno kako bi se utvrdile najveće platforme, lokacije, poduzeća koja mogu proizvesti najveći utjecaj na europske građane.

Konkretno, takozvane industrije velikih tehnologija zbog svoje velike veličine sklonije su širenju nezakonitog sadržaja, što posljedično šteti cijelom europskom društvu. Stoga su predviđeni posebni propisi za platforme koje dosežu više od 10 posto od 450 milijuna potrošača u Europi. To uključuje, na primjer, društvene mreže Facebook, Instagram, Snapchat, TikTok, X (ranije Twitter), Linkedin, Pinterest, YouTube i druge web stranice kao što su Booking.com, Amazon, Zalando, Google Shopping, Alibaba, AliExpress, kao i Apple App Store i Google Play, Google Maps i Wikipedia, te na kraju i dvije najpoznatije tražilice, naime Google i Microsoftov Bing.

Što se tiče nezakonitog sadržaja koji objavljuju korisnici, Big Tech će biti obvezan imati tim posvećen izvješćima nadležnih tijela i korisnika, za koje će se morati pripremiti jednostavniji i učinkovitiji sustav. Zapravo, platforme će morati obvezno ukloniti određeni sadržaj kada ga prijave nacionalna tijela ili pojedinci. Prodajna mjesta također će morati posvetiti više pozornosti kvaliteti proizvoda koji se nude na prodaju, naglo uklanjajući ilegalne proizvode, a ako su ih korisnici kupili, te će platforme morati obavijestiti istog kupca ili objaviti takve informacije na svojoj web stranici.

Osim toga, platforme će morati upozoriti i navesti korisnicima kojima prijeti suspenzija pojedinosti o mogućoj odluci o suspenziji. Ovo je važan korak, jer više neće biti dovoljno samo odnositi se na kršenje uvjeta i odredbi, već će zapravo korisnici imati pravo biti precizno informirani o razlozima zbog kojih je njihov sadržaj uklonjen ili je njegova vidljivost ili unovčavanje ograničeno.

Osim toga, uvjeti upotrebe također će se morati odrediti na jasniji i jednostavniji način, kako bi bili razumljiviji svima.

Prema Aktu o digitalnim uslugama, velike platforme morat će pripremiti godišnje izvješće u kojem se procjenjuju rizici za temeljna prava, slobodu izražavanja, javnu raspravu i maloljetnike povezane s nezakonitom zlouporabom ili korištenjem njihovih usluga. Nakon što se ti rizici utvrde, morat će predstaviti rješenja za ublažavanje njihova učinka. Poduzeća će također biti podvrgnuta vanjskim revizijama.

Osim toga, platforme će svakih šest mjeseci morati pružati informacije koje su dosad ostale u sjeni, kao što su pojedinosti o osoblju koje moderira svoj sadržaj, kao što su veličina, vještine i europski jezici koji se govore. To je važan korak u pogledu transparentnosti i sigurnosti.

Vrlo stroga ograničenja postavljaju se i na sve što bi moglo ugroziti sigurnost ili zdravlje ljudi. U tim će se slučajevima zajedno s Komisijom aktivirati krizni protokoli kako bi se smanjio štetni učinak takvog sadržaja.

Drugi središnji element DSA-a odnosi se na kontroverzno pitanje algoritama. Prema novoj uredbi, platforme više neće odlučivati o načinu na koji korisnik gleda na sadržaj, već će korisnici imati izbor gledanja sadržaja na način na koji algoritam predlaže, na personaliziran način ili na kronološki način. Tom se mjerom stoga predviđa manja izloženost vanjskim utjecajima.

Slično tome, postavljena su ograničenja u pogledu oglašavanja. Prema DSA-u, internetsko oglašavanje neće smjeti koristiti informacije o osjetljivim podacima kao što su religija, zdravlje, seksualna orijentacija, i što je najvažnije, bit će zabranjeno koristiti dječje podatke kako bi im ponudili personalizirano oglašavanje.

Tvrtke će morati pratiti investitore u oglašavanje, za svaki oglasni post morat će čuvati informacije o tome tko ga je oglašavao i tko je platio sponzorstvo, koliko dugo je taj post prikazan i kojoj je skupini (dob, spol, interesi, lokacija) prikazan.

Konačno, zabranite i takozvane tamne obrasce, koji su specifični alati koji korisnike tjeraju na potencijalno štetno ponašanje u vezi s obradom njihovih osobnih podataka utječući na njih da pruže više podataka nego što je potrebno, putem trikova u sadržaju ili web sučelju.

Zakon o digitalnim uslugama iz veljače 2024. bit će obvezujući ne samo za Big Tech, već i za sve one platforme koje imaju korisničku razinu manju od 45 milijuna, s kaznama koje mogu iznositi 6 posto globalnih prihoda.

Nova pravila sadržana u Aktu o digitalnim uslugama namijenjena su zaštiti prava potrošača na internetu, što se čini prioritetom u povijesnom trenutku poput onog s kojim se trenutačno suočavamo. Ali ne samo to, jer se ovom uredbom konačno uspostavlja zajednički i jasan okvir u smislu transparentnosti i odgovornosti za internetske platforme, posebno one veće koje mogu utjecati na ogroman broj ljudi.

Cilj je novih mjera učiniti internet sigurnim okruženjem za sve europske građane u kojem postoji veća demokratska kontrola i nadzor nad poduzećima i platformama kako bi se smanjili rizici za zdravlje i sigurnost korisnika, a time i dezinformacije i manipulacije društvom. Nije nedostajalo prosvjeda uključenih platformi, koje su takve mjere često smatrale prestrogima, toliko da su se žalile.

Međutim, činjenica da to mora ostati prioritet jest osigurati sigurnost, transparentnost i pravedne informacije za europske građane, čak i ako su za to morali biti žrtvovani određeni interesi velikih digitalnih sila.