Subscribe
Čini se da je energetska kriza gotova jer su europske zemlje izvojevale pobjedu u borbi za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Unatoč strahovima koje su izrazili skeptici, skladišta prirodnog plina u zemljama EU-a sada su popunjena više od 80%, što je dovoljno da izdrže koliko god zime ostalo. Ali borba država članica za postizanje veće energetske neovisnosti od uvoza iz trećih zemalja i krčenja šuma još nije gotova. Utjecaj klimatskih promjena, koji se sve više osjeća posljednjih godina, zajedno s neposrednim energetskim posljedicama rata u Ukrajini, izvršio je pritisak na europska tijela koja su u protekle dvije godine uspjela osmisliti konkretne akcijske planove i koherentan zakonodavni paket za potporu europskoj zelenoj politici. Jedna od njihovih ključnih točaka je široka primjena obnovljivih izvora energije, a posebice zamjena plina metana biometanom i vodikom. Ambicije Europske unije za povećanjem proizvodnje biometana u narednim desetljećima, iza kojih stoje udruženja europskih biometanskih tvrtki, govore o proizvodnji od 35 milijardi prostornih metara biometana do 2030. godine. Poznato je da se trenutno u EU proizvodi samo 3 milijarde kubičnih metara biometana. Povećanje ove količine na 35 milijardi kubičnih metara, tj. deset puta veću proizvodnju, zahtijeva ne samo više sirovina nego i izgradnju oko 5 000 novih postrojenja za biometan, kažu stručnjaci. Što se tiče vodika, njegova proizvodnja je danas još manje razvijena od biometana u Europi.
Plan REPowerEU, koji je pokrenula Europska komisija početkom 2022. godine, usvojen je nakon što su se Vijeće i Parlament složili oko njega brzo, u roku od nekoliko mjeseci, te je dopunjen/koncentriran u roku od nekoliko mjeseci prošle godine sa zakonodavnim paketom Fit for 55 . Osmišljeni su kako bi podržali postizanje ambicioznih europskih klimatskih ciljeva, ali i kako bi osigurali dugoročnu energetsku sigurnost i neovisnost EU-a. Ušteda energije, diverzifikacija izvora i proizvodnja čiste energije kako bi se smanjila ovisnost o uvozu fosilnih goriva – posebice ruskog prirodnog plina – samo su neki od ciljeva REPowerEU, koji nudi viziju budućnosti cijelog europskog energetskog sektora. Kako bi postigli te ciljeve, Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o financiranju REPowerEU-a, omogućujući državama članicama da uključe posebne mjere REPowerEU-a u svoje planove oporavka i otpornosti. Kako bi to postigle, države članice imaju na raspolaganju izdašnih 20 milijardi eura, prikupljenih iz proračuna kohezijske politike EU-a, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Instrumenta za povezivanje Europe, Inovacijskog fonda, nacionalnih i europskih sredstava, privatnih ulaganja i Europska investicijska banka.
Rumunjska: Novac iz NERP-a za toplinsku obnovu zgrada, ne za razvoj zelene energetske infrastrukture
Rumunjska od fonda dobiva 1,4 milijarde eura bespovratnih sredstava. Rumunjski plan REPower EU, integriran u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji vlada u Bukureštu tek treba dobiti odobrenje od Europske komisije, uključuje samo projekte energetske obnove zgrada – što je još jedna komponenta europskog plana. Drugim riječima, vlada u Bukureštu ne planira uložiti – barem do 2026. godine, kada bi trebala dovršiti projekte financirane iz PNRR-a – niti jedan euro u stvaranje i razvoj infrastrukture potrebne za proizvodnju ‘zelene’ energije.
Paket Fit for 55, koji podupire ambiciozne ciljeve smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. (u usporedbi s razinama iz 1990.) i postizanja CO2 neutralnosti do 2050., usvojen kao nadopuna REPowerEU krajem prošle godine, postavlja zajednička pravila za unutarnja tržišta obnovljivog plina, prirodnog plina i vodika. Ova pravila stvaraju nužan zakonodavni okvir za organizaciju prijelaza plinskog sektora na obnovljive plinove i plinove s niskim udjelom ugljika, posebice biometan i vodik. Fit for 55 pruža regulatorni okvir za vodikovu infrastrukturu i tržišta te predviđa uspostavu zasebnog europskog entiteta za operatere vodikove mreže, odvojenog od onog za transportere plina. Kao opći pristup, miješanje vodika u sustav prirodnog plina postavljeno je unutar granice od 2% volumena kako bi se osigurala usklađena kvaliteta plina.
Međutim, kako bi proizvodnja vodika i biometana uspješno zamijenila uvoz plina i naposljetku supstituciju plina, europske će zemlje morati napraviti znatna ulaganja. Biometan – koji se dobiva pročišćavanjem bioplina – koristi se već nekoliko godina, uglavnom kao gorivo na velikim farmama. U Njemačkoj, na primjer, zemlji koja je razvila ovaj sektor, biometan pokriva 1% potražnje za plinom, ali samo mali dio proizvedene količine ide u mrežu.
Iako je proizvodnja bioplina trenutno učinkovita samo na velikim farmama, u budućnosti će uz ulaganje u proizvodnu tehnologiju ovo novo biotehnološko polje osim proizvodnje biometana donijeti i druge prednosti. Digestat – materijal iz plinskih digestora – moći će u većem obimu zamijeniti sve skuplja i ekološki štetnija sintetička gnojiva.