Subscribe
Vjerodostojnost europskih institucija stalna je tema rasprave, koja obuhvaća pitanja javnog povjerenja, političke učinkovitosti i transparentnosti. Ove institucije, koje uključuju Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće Europske unije, u središtu su europskog projekta i zajedno rade na donošenju odluka koje utječu na živote milijuna građana u državama članicama.
Tijekom prošlog desetljeća, gospodarska kriza, izazovi migracija, klimatske promjene i, u novije vrijeme, pandemija H1N1 i geopolitičke napetosti, poput sukoba u Ukrajini, stavili su europske institucije pod pritisak i testirali njihovu sposobnost da učinkovito odgovore na krize i pravovremeno.
Povjerenje u europske institucije znatno se razlikuje među državama članicama i ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući nacionalni gospodarski učinak, percepciju učinkovitosti EU-a u odgovoru na krize i osjećaj europskog identiteta građana. Transparentno donošenje odluka i demokratsko sudjelovanje ključni su elementi u održavanju i jačanju vjerodostojnosti institucija.
Za građane EU-a rastući osjećaj nepovjerenja i skepticizma prema institucijama koje upravljaju demokracijom jedna je od glavnih prijetnji. Ovaj trend dolazi u vrijeme kada se EU suočila s događajima koji su doveli u pitanje njezinu predanost demokraciji, vladavini prava i temeljnim ljudskim pravima.
Posebno je važan skandal iz 2022. godine, koji se smatra najgorim u povijesti europskih institucija, a koji uključuje slučajeve navodne korupcije i podmićivanja. Ova je epizoda bacila sjenu na vjerodostojnost institucija EU-a kako se približavamo europskim izborima u lipnju, ugrožavajući percepciju njihovog integriteta i pouzdanosti.
Prema nedavnim istraživanjima Eurobarometra , značajan dio europskih građana vidi nepovjerenje i skepticizam prema demokratskim institucijama kao ozbiljnu prijetnju demokraciji. Na pitanje o povjerenju u institucije odgovorne za obranu demokracije u njihovoj zemlji, više od polovice ispitanika kao najvjerodostojnije je navelo europske institucije, uključujući Europski sud pravde.
Međutim, sve veća zabrinutost birača zbog narušenog ugleda europskih institucija poziv je na uzbunu. Rizik od ‘kulture nekažnjivosti’ unutar EU također je naglašen, što ukazuje na potrebu za reformama kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost.
Kao odgovor na te izazove, Europska komisija usvojila je novo međuinstitucionalno etičko tijelo. Ovo tijelo, sastavljeno od predstavnika institucija EU i pet neovisnih stručnjaka, ima za cilj uspostaviti zajedničke etičke standarde koji će se primjenjivati prije sljedećih europskih izbora. Paralelno, Parlament je usvojio izmjene i dopune svog Poslovnika, uvodeći reforme uključujući zabranu aktivnosti lobiranja za zastupnike u Europskom parlamentu i produljenje obveznih izjava o sastancima i imovini.
Unatoč tim inicijativama, neki su stručnjaci i zastupnici Europskog parlamenta kritizirali ove mjere kao nezadovoljavajuće, naglašavajući potrebu za kontinuiranim naporima za jačanje povjerenja u europske institucije i osiguranje da one mogu učinkovito služiti interesima građana na transparentan i pošten način.
Međutim, europske institucije još uvijek se bore sa zadatkom balansiranja nacionalnih interesa s interesima Unije kao cjeline, osjetljive ravnoteže koja je ključna za njihov legitimitet i učinkovitost. Pitanje nacionalnog suvereniteta nasuprot europskim integracijama i dalje je točka napetosti, kao što ilustrira rasprava o produbljivanju ekonomske i monetarne unije, zajedničkoj obrambenoj politici i upravljanju vanjskim granicama EU-a.
Komunikacija također igra ključnu ulogu. EU mora nastaviti razvijati učinkovite komunikacijske strategije kako bi pokazao dodanu vrijednost europske integracije i kako se njezine politike i akcije pretvaraju u konkretne koristi za građane.
Zaključno, dok EU nastoji odgovoriti na unutarnje i vanjske izazove, vjerodostojnost njezinih institucija ostat će središnje pitanje u javnoj raspravi. Ravnoteža između učinkovitosti, transparentnosti i demokratske odgovornosti odredit će srednjoročno i dugoročno povjerenje europskih građana u europski projekt.