Subscribe
U hladnom Baltičkom moru otvara se još jedno poglavlje u geopolitičkom izazovu između Zapada i Rusije. Veliki incident koji je uključivao električni kabel i četiri telekomunikacijska kabela u vodama između Finske i Estonije izazvao je sumnje u sabotažu. Vlasti u Helsinkiju brzo su uprle prstom u moguću operaciju usmjerenu na kritičnu europsku infrastrukturu.
Sumnja je postala gotovo sigurna nakon što je finska obalna straža blokirala tanker koji plovi pod zastavom Cookovog otočja, dio ruske takozvane “flote u sjeni”. Ova mreža naftnih tankera, čijem je vlasništvu teško ući u trag, optužena je za izbjegavanje zapadnih naftnih sankcija.
Slučaj: energija i komunikacije u nišanu
Alarm se uključio na božićno jutro kada je kabel Estlink 2, koji prenosi struju iz Finske u Estoniju, bio presječen. Nekoliko sati kasnije oštećena su još četiri telekomunikacijska kabla, čime su prekinute veze između Finske, Estonije i Njemačke. Unatoč šteti, finska je vlada uspjela osigurati napajanje Tallinnu iz alternativnih izvora, izbjegavajući bilo kakav neposredan utjecaj na stanovništvo.
Tanker Eagle S, koji se nasukao u blizini poluotoka Porkkalaniemi, dospio je u fokus istrage. Kako u trenutku presretanja nije bio usidren, nagađa se da su sidra korištena za rezanje kabela. Finske vlasti istražuju je li pet incidenata povezano, no za mnoge je sada jasna namjera ciljanja kritične europske infrastrukture. “Odlučno ćemo odgovoriti na svako uplitanje”, rekao je finski premijer Petteri Orpo, najavljujući blisku suradnju s Europskom unijom i NATO-om u rješavanju prijetnji.
Odgovor Europe i NATO-a
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zajedno s visokom predstavnicom za vanjsku politiku Kajom Kallas, osudile su napad, nazvavši rusku “flotu u sjeni” “prijetnjom europskoj sigurnosti”. NATO je preko glavnog tajnika Marka Ruttea rekao da je spreman pojačati nadzor na Baltiku i povećati pomoć najugroženijim državama članicama.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko tjedana nakon još jedne sabotaže u sjevernoj Europi: dva telekomunikacijska kabla između Danske i Švedske presječena su u studenom, a za to se sumnja da je odgovoran kineski brod Yi Peng 3. Peking je odbacio sve optužbe i odbio zahtjeve za suradnjom švedskih vlasti.
Strateška uloga Baltičkog mora
Baltičko more ostaje ključno središte za europsku energetsku i digitalnu sigurnost. Širenjem NATO-a u regiji i sve većim pritiskom na Moskvu, sabotaža postaje novo oružje u hibridnom sukobu. Napad na podvodne kabele znači prekid komunikacija, energije i podataka koji su ključni za vlade, tvrtke i građane.
Napetosti nisu ograničene na Baltičko more. Ugovor o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu istječe 31. prosinca, stvarajući nove neizvjesnosti. Austrija, Slovačka i Mađarska, ključne zemlje za distribuciju ruske energije u Europi, riskiraju da postanu političke i strateške mete u scenariju sve veće polarizacije.
Hitnost zajedničke strategije
Ranjivost europske infrastrukture više nije samo tehničko pitanje, već politički problem od strateške važnosti. Napadi na podmorske kabele i pritisak na opskrbu energijom zahtijevaju koordinirani odgovor država članica EU-a i NATO-a.
Potrebna su ulaganja u tehnologije nadzora, povećana mornarička prisutnost i strategije diversifikacije kako bi se spriječilo da jedan napad izolira čitave regije. Zaštita energetskih kabela i mreža nije samo pitanje nacionalne sigurnosti, već i stabilnosti cijelog kontinenta. Europa i Atlantski savez suočavaju se s izazovom bez presedana: osiguravanjem sigurnosti nevidljive, ali vitalne infrastrukture u sve sofisticiranijem okruženju hibridnog ratovanja. Ako je sabotaža na Baltiku tračak onoga što bi se moglo dogoditi u većim razmjerima, sada je vrijeme za djelovanje.