Subscribe
Nekoliko sati prije sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, Europska unija poduzima daljnji korak prema jačanju svoje zajedničke obrane.
Predstavljanje Bijele knjige o obrani označilo je prekretnicu, jer je Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen uvela mogućnost prekoračenja ograničenja potrošnje utvrđenih Paktom o stabilnosti za financiranje ulaganja u vojni sektor.
Srž prijedloga leži u aktiviranju takozvane “zaštitne klauzule”, koja omogućava državama članicama da dobiju odstupanja od strogih pravila Pakta o stabilnosti. Ova bi mjera omogućila izdvajanje izvanrednih sredstava za obranu, čime bi se otvorilo do 650 milijardi eura dodatnih ulaganja u sljedeće četiri godine. Europska komisija zatražila je od nacionalnih vlada da aktiviraju ta odstupanja do kraja travnja, s izgledom da izvrši procjenu od strane izvršne vlasti zajednice do lipnja i konačno usvajanje od strane Europskog vijeća do srpnja. Poruka je jasna: Europa mora ojačati svoj obrambeni kapacitet brzo i u velikim razmjerima.
Talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti istaknuo je potrebu razjašnjenja trajanja i opsega ove mjere, istaknuvši da ulaganja u obranu imaju dugoročne učinke na javne financije. Antonio Missiroli, viši savjetnik na Institutu za međunarodne političke studije (ISPI), također je istaknuo kako ovo izuzeće predstavlja priliku za zemlje s visokim javnim dugom poput Italije. Nakon godina zahtjeva za većom fleksibilnošću fiskalnih pravila, Italija bi sada mogla imati koristi od ciljanog izuzeća za jačanje svojih vojnih sposobnosti. Uz zaštitnu klauzulu, Bijela knjiga predlaže uspostavu novog financijskog instrumenta, s procijenjenom donacijom od oko 150 milijardi eura tijekom tri ili četiri godine. Taj bi fond nudio kredite pod povoljnim uvjetima zemljama članicama koje ulažu u nove zajedničke obrambene projekte.
Ova je mjera dio šire strategije za poticanje suradnje među državama članicama u proizvodnji oružja, vojno-tehnološkom razvoju i jačanju strateškog odvraćanja. Komisija inzistira na potrebi razvoja velikih projekata, promičući zajedničku nabavu kako bi europska obrambena industrija postala konkurentnija na globalnoj razini. U govoru u Kopenhagenu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ponovila je da je cilj učiniti Europu vjerodostojnom vojnom silom do 2030. Program “Spremnost 2030” ima za cilj jačanje vojne logistike, proizvodnju streljiva, razvoj bespilotnih letjelica, zračnu i proturaketnu obranu. Prema riječima von der Leyen, složenost i troškovi ovih projekata nadilaze mogućnosti jedne države, zbog čega je neophodna tješnja suradnja među državama članicama.
Bijela knjiga ponovno je pokrenula raspravu o mogućnosti europske vojske. Iako EU nema zajedničko vojno osoblje poput NATO-a, ideja o zajedničkim snagama dobiva konsenzus. Missiroli je istaknuo da formalna vojska EU-a nije predviđena ugovorima, ali bi neke države članice mogle odlučiti stvoriti zajedničku obrambenu strukturu na dobrovoljnoj osnovi. S Bijelom knjigom o obrani, Europska unija poduzima odlučujući korak prema strukturiranijoj i ambicioznijoj vojnoj politici. Usvajanje zaštitne klauzule i uspostava novih financijskih instrumenata mogli bi označiti prekretnicu u sposobnosti Europe da jamči vlastitu sigurnost. Međutim, ostaju pitanja o dugoročnoj održivosti ovih ulaganja i političkoj volji pojedinih država članica da krenu prema većoj integraciji u sektoru obrane. Put do vojno autonomne Europe još je dug, ali čini se da je put zacrtan. Bit će bitno da svaka zemlja članica ima slobodu samostalnog odabira uvjeta pristupanja novom europskom strateškom planu. Zajednička obrana ostaje prioritet, kao i definiranje stabilnog i trajnog međunarodnog mira.
Alessandro Fiorentino