Subscribe
Razvoj novih metoda i novih tehnologija, koje se često definiraju kao invazivne za kontrolu pristupa granicama, tema je koja je izazvala žestoku raspravu, posebno posljednjih tjedana.
Dok europske vlasti tvrde da ovi sustavi poboljšavaju sigurnost i pojednostavljuju granične kontrole, mnogi
skupine za ljudska prava i aktivisti strahuju da bi sve veće širenje biometrijske tehnologije moglo ugroziti
privatnost građana i dovode do ozbiljnih povreda ljudskih prava. Biometrijske tehnologije uključuju prepoznavanje lica,
uzimanje otisaka prstiju, skeniranje šarenice i druge tehnike koje omogućuju jedinstvenu identifikaciju osobe. ove
tehnologije nude brojne prednosti u operacijama granične kontrole jer pomažu u bržem identificiranju
osobe s kriminalnim dosjeima ili poznate po ilegalnim aktivnostima, poboljšanje granične sigurnosti. Biometrijski granični
tehnologije također omogućuju automatizaciju ulaznih kontrola, smanjujući vrijeme čekanja i pojednostavljujući
proces ulaska i izlaska iz zemlje.
Međutim, dok su te prednosti neosporne, važno je ispitati i rizike i nedoumice
u vezi s biometrijskim nadzorom granica jer bi raširena uporaba takvih tehnologija mogla potkopati
privatnost ljudi jer njihove biometrijske podatke prikupljaju, pohranjuju i dijele granična tijela, povećavajući
zabrinutost zbog neovlaštenog pristupa, krađe podataka ili zlouporabe od strane vlasti. Biometrijski nadzor bi mogao biti
zlouporabe u svrhe masovne kontrole ili političke ciljeve, uz rizik od diskriminacije ili progona
specifične skupine. Biometrijske tehnologije nisu pouzdane i mogu generirati lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate
što dovodi, na primjer, do pogrešne identifikacije nevinih pojedinaca ili ulaska neovlaštenih osoba.
Nedostatak jasnih i jedinstvenih propisa na europskoj i međunarodnoj razini može dovesti do pretjerane upotrebe
biometrijski nadzor bez potrebne transparentnosti i kontrole. Biometrijski nadzor na europskim granicama
ima značajne implikacije na ljudska prava za koja mnogi tvrde da se krše u suprotnosti s
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje,
neselektivna uporaba biometrijskih tehnologija može ugroziti pravo na osobnu slobodu i pravo na poštenje
i samo suđenje kao identifikacija temeljena na prepoznavanju lica također može dovesti do proizvoljnih pritvaranja ili
neostvarenje pravde.
Neke skupine za ljudska prava tvrde da biometrijski nadzor također može dovesti do neopravdane diskriminacije
profiliranje kao prepoznavanje lica moglo bi se koristiti za identifikaciju i praćenje određenih etničkih ili vjerskih skupina,
stvaranje podjela među zajednicama i raspirivanje društvenih napetosti. Na europskoj razini general
Uredba o zaštiti podataka (GDPR) pruža regulatorni okvir koji se također odnosi na prikupljanje
biometrijskih podataka bez izravnog rješavanja upotrebe biometrijskih tehnologija na granicama, a mnogi vjeruju
da je potrebno konkretnije zakonodavstvo. Europska komisija predstavila je nacrt uredbe o
nadzor na vanjskim granicama Europske unije, poznat kao sustav ulaska i izlaska (EES), koji uključuje
korištenje prepoznavanja lica i otisaka prstiju za bilježenje podataka putnika. Međutim, čak i ova metoda ima
bio predmet kritika zbog opasnosti od zlouporabe od strane raznih tijela nadležnih za kontrolu.
Neki europski sudovi donijeli su presude kojima se ograničava uporaba prepoznavanja lica, priznajući privatnost
rizicima. S novim tehnologijama za kontrolu granice, međutim, postoje jasne prednosti u poboljšanju sigurnosti
i pojednostavljivanje postupaka, ali bitno je riješiti rizike i zabrinutosti povezane s
široku upotrebu novih uređaja. Ključ za balansiranje sigurnosti i poštivanja ljudskih prava je prikladan
regulacija i transparentnost u korištenju biometrijskih tehnologija na granicama. Regulatorni napori moraju
osigurati da biometrijski nadzor podliježe rigoroznim kontrolama, da su podaci zaštićeni i da
temeljna prava se poštuju. Prednosti koje donosi tehnološki napredak moraju biti integrirane u europski ustav kako bi se mogle koristiti bez ugrožavanja temeljnih prava
svaki građanin.
Alessandro Fiorentino