Subscribe
Promjenjivi politički krajolik Europe u kojem se tradicionalna savezništva redefiniraju kako bi odgovorila na nove stvarnosti.
Dana 27. studenog odigrao se ključni trenutak u Europskom parlamentu kada su članovi dali svoje glasove novoj Europskoj komisiji na čelu s Ursulom von der Leyen, istaknutom osobom iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Europske pučke stranke (PPE). Ovo glasovanje ne samo da je označilo važnu prekretnicu za samu Komisiju, već je označilo i prekretnicu za buduću putanju Europske unije . Postupci su prikazali zamršen i često sporan krajolik europske politike, ističući razvoj savezništava i rivalstava koji karakteriziraju Uniju. Rezultati glasovanja pokazali su tijesnu podršku, s 370 zastupnika koji su poduprli Von der Leyen predloženi tim povjerenika, dok su 282 glasala protiv , a 36 se suzdržalo . Ova poput žileta margina potpore u oštroj je suprotnosti s nevjerojatnih 401 glasom koje je osvojila tijekom svoje prve nominacije 2019., služeći kao dokaz sve veće fragmentacije i polarizacije koji su postali uobičajeni u Europskom parlamentu. Iako je Komisija osigurala potrebnih 361 glas za svoj mandat, ova podjela odražava temeljne napetosti i složenosti koje značajno oblikuju političku dinamiku diljem Europe danas.
.
Suradnja i napetosti u formiranju povjerenstva
Formiranje Komisije von der Leyen II pokazalo je složen i delikatan čin balansiranja potreban za usklađivanje različitih političkih frakcija unutar duboko fragmentiranog Europskog parlamenta. U središtu ovog zamršenog procesa bila je strateška suradnja između Europske pučke stranke (EPP) i Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Ovaj savez ne samo da je naglasio nužnost kompromisa u postizanju kohezivnog državnog tijela, već je također osvijetlio sve veći utjecaj i značaj konzervativnih snaga i snaga desnog centra u krajolik europska politika. Njihovo partnerstvo simboliziralo je pomak prema ujedinjenijem frontu među tim skupinama, dok su se nosili s izazovima upravljanja u eri obilježenoj ideološkim podjelama i promjenom javnih osjećaja.
Uloga EPP-a i ECR-a
EPP, kao najveća politička skupina u Europskom parlamentu, odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju ponovnog imenovanja von der Leyen. Međutim, presudnom se pokazala suradnja s ECR-om — manjom, ali sve utjecajnijom skupinom. Ova je suradnja simbol šireg političkog prestrojavanja koje je u tijeku u Europi, gdje tradicionalne snage desnog centra sve više nalaze zajednički jezik s konzervativnim i nacionalističkim pokretima. Fratelli d’Italia (FdI), istaknuta talijanska stranka unutar Europskih konzervativaca i reformista (ECR), pokazala je svoju sve veću moć u tekućim pregovorima. Čelnica stranke, premijerka Giorgia Meloni, istaknula je svoju predanost pragmatičnom i strateškom pristupu. Ona otvoreno podržava inicijative Komisije predsjednice Ursule von der Leyen, ali ne
ne tražeći značajne ustupke zauzvrat. Ključni ishod ovih pregovora bilo je imenovanje Raffaelea Fitta za izvršnog potpredsjednika Europske komisije, gdje su mu povjerene ključne odgovornosti za koheziju i reforme . This significant appointment not only highlights Meloni’s ambition to place Italy at the forefront of EU decision-making but also reflects her determination to promote a conservative agenda, thereby reinforcing Italy’s leadership role on the European stage.
Imenovanje Raffaelea Fitta : pobjeda konzervativaca
Imenovanje Raffaelea Fitta, istaknute osobe u Fratelli d’Italia i ECR-u, predstavlja iskorak za konzervativne snage unutar izvršnog tijela EU-a . Fittov portfelj, koji uključuje ključna područja poput upravljanja kohezijskim fondovima EU-a i strukturnih reformi, stavlja ga u središte donošenja odluka o pitanjima ključnima za budućnost Unije. Njegova je uloga također dokaz sve veće spremnosti glavnih stranaka poput EPP-a da udovolje konzervativnim glasovima u interesu političke stabilnosti.
Ovo imenovanje, koje Melonijeva vlada slavi kao “pobjedu za sve Talijane”, značajno je ne samo za Italiju nego i za širi konzervativni pokret u Europi. Očekuje se da će Fittova prisutnost u Komisiji utjecati na ključne rasprave, posebice na pitanja kao što su nacionalni suverenitet, migracijska politika i gospodarsko upravljanje. Njegova će uloga vjerojatno poslužiti kao platforma za zagovaranje suzdržanije EU koja poštuje načelo supsidijarnosti i osnažuje države članice.
Promjenjiva dinamika u europskoj politici
Osnivanje Komisije von der Leyen II služi kao značajan pokazatelj većeg trenda koji se ukorijenio u europskoj politici : sve veći značaj konzervativnih i nacionalističkih stranaka unutar Europske unije. Ova značajna promjena može se pripisati skupu čimbenika. Mnogi građani sve su više razočarani tradicionalnom političkom elitom, što potiče želju za promjenom. Osim toga, sve veća strepnja oko imigracije i nacionalne sigurnosti utječu na raspoloženje javnosti. Nadalje, postoji izražena potražnja za obnova od nacionalnog suvereniteta, jer mnogi ljudi zagovaraju veću kontrolu nad poslovima svoje domovine. Ove dinamike zajedno ilustriraju ključni trenutak u evoluciji političkog krajolika u Europi.
Savez EPP-ECR: Pragmatizam ili ideološka konvergencija?
Dok EPP i ECR tradicionalno zauzimaju različite političke prostore – jedan predstavlja mainstream desnog centra, a drugi zagovara konzervativne i više patriotske vrijednosti – njihova suradnja u pružanju potpore Komisiji von der Leyen odražava pragmatično prepoznavanje zajedničkih interesa. Obje skupine vide potrebu za uravnotežavanjem utjecaja lijevo orijentiranih socijalista i demokrata (S&D) i sve glasnijih Zelenih u oblikovanju agende EU-a . Međutim, ovaj savez nije bez izazova. Vizija ECR-a o Europi koja se temelji na jakim nacionalnim državama i ograničenom federalizmu u suprotnosti je s više integracijskim pristupom EPP-a. Uravnoteženje ovih razlika uz unaprjeđenje kohezivnog programa bit će ključni test za ovo partnerstvo u godinama koje dolaze.
Izazovi pred Komisijom Von der Leyen
Komisija von der Leyen II suočava se sa ogromnim nizom izazova koji obuhvaćaju širok spektar pitanja, od suočavanja s dubokim ekonomskim i društvenim krizama do suočavanja s hitnom prijetnjom klimatskih promjena. Osim toga, Komisija se mora vješto snalaziti u sve nepredvidljivijem geopolitičkom krajoliku gdje su tenzije visoke. The noticeable divisions reflected in the recent approval vote highlight the difficulty ahead; it will require significant effort and strategic engagement for the Commission to foster cooperation and unity among a fragmented Parliament koja je trenutno u sukobu sama sa sobom.
Poticaj za reformu
Jedno od najhitnijih pitanja je potreba za strukturnim reformama unutar EU. Pomak prema konzervativnijim politikama, potaknut dijelom zbog rastućeg utjecaja ECR-a, vjerojatno će se usredotočiti na preispitivanje procesa donošenja odluka u EU-u. Postoji sve veća podrška za prelazak sa jednoglasnih zahtjeva u ključnim područjima, koji su često dovodili do zastoja, prema sustavu što omogućuje brže i učinkovitije donošenje odluka.
Polarizacija i budućnost EU
Polarizacija očita u Europskom parlamentu postavlja pitanja o sposobnosti Unije da učinkovito odgovori na izazove 21. stoljeća. Rastući utjecaj konzervativnih stranaka poput Fratelli d’Italia odražava širi trend u državama članicama, gdje birači sve se više okreću strankama koje obećavaju obranu nacionalnog suvereniteta i rješavaju zabrinutosti oko imigracije i kulturnog identiteta.
Zaključak: Konzervativna točka infleksije?
Odobrenje Komisije von der Leyen II označava ključni trenutak u europskoj politici. Suradnja između EPP-a i ECR-a, prikazana imenovanjem Raffaelea Fitta, signalizira pomak prema konzervativnijem i pragmatičnijem pristupu upravljanju unutar EU-a. Ovaj razvoj odražava promjenjivi politički krajolik Europe, gdje se tradicionalna savezništva redefiniraju kako bi odgovorila na nove stvarnosti.
Dok Komisija von der Leyen započinje svoj mandat, suočava se s dvostrukim izazovom snalaženja u sve polariziranijem Parlamentu i istovremeno ispunjavanja svojih ambicioznih ciljeva. Uloga konzervativnih snaga unutar ovog okvira bit će ključna u oblikovanju budućnosti Unije, nudeći alternativnu viziju koji daje prioritete nacionalni suverenitet, sigurnost i ekonomska otpornost. Ostaje za vidjeti hoće li ova vizija u konačnici ojačati ili podijeliti EU.