Subscribe
Cijeli svijet gledat će SAD 5. studenoga, kada Amerikanci biraju svog 60. predsjednika i bit će izborni okršaj 2020. – ili “revanš”, kako ga naziva inozemni tisak – između sadašnjeg demokrata Joea Bidena i republikanca Donalda Trumpa reprizirano. Posljednji takav obračun u povijesti SAD-a dogodio se 1956., kada je republikanac Dwight Eisenhower pobijedio svog protukandidata iz 1952., demokrata Adlaija Stevensona. Ako Donald Trump bude ponovno izabran, on će biti drugi predsjednik u povijesti SAD-a koji je osvojio dva mandata bez uzastopstva. Europa također pozorno prati izbore u SAD-u i kampanju koja im je prethodila, posebice budući da budućnost transatlantskih gospodarskih i vojnih odnosa ovisi o ishodu. Jer o tome tko će ubuduće voditi Bijelu kuću ovisi hoće li taj odnos s EU blokom na starom kontinentu ostati odnos ‘povjerenja’ i ‘prijateljstva’. Bivši predsjednik, sada predsjednički kandidat Donald Trump želi ” Učiniti Ameriku ponovno velikom, ponovno” (remake njegovog prethodnog slogana kampanje Make America Great Again i onoga koji je koristio njegov prethodnik Ronald Reagan 1980. – Let’s Make America Great), ali ne da pridonese globalnoj ravnoteži, već da nametne SAD s pozicije snage, uključujući unutar Sjevernoatlantskog saveza.
Trump i Biden osvojili su nominacije svojih stranaka
I Joe Biden i Donald Trump premašili su prag izaslanika koji je potreban da osiguraju nominaciju svojih stranaka za predsjedničke izbore. Dok su interni izbori Demokratske stranke prošli bez puno buke, s demokratima koji su u velikom broju glasovali za aktualnog predsjednika, koji je premašio minimalni broj potrebnih glasova. Što se tiče Donalda Trumpa, on je odnio pobjedu u Super utorak, osvojivši 14 od 15 državnih natjecanja nakon što se povukla njegova posljednja značajna protukandidatkinja, bivša UN-ova veleposlanica Nikki Haley.
Sukob njih dvojice počeo je odmah nakon objave rezultata internih izbora. Trump je govorio o svom uvjerenju da su izbori 2020., kada je izgubio, bili namješteni i da ga je tužitelj okruga Fulton politički progonio. Republikanski kandidat se također okomio na Bidena, optuživši ga da nije mogao zaustaviti protok migranata na južnoj granici tijekom svog mandata. Biden je odgovorio istom mjerom, govoreći o Trumpovoj “kampanji ogorčenosti, osvete i odmazde koja prijeti samoj ideji Amerike”.
Više je nego sigurno da će pitanje migracija zauzeti središnje mjesto u kampanji Donalda Trumpa, baš kao što će borba protiv klimatskih promjena biti jedna od jakih strana Joea Bidena, teme koje su se također dotakle u kampanji 2020. i koje su obojica promovirali tijekom zadnje 4 godine. Ali ovogodišnja kampanja bavit će se i osjetljivijim temama poput in vitro oplodnje, nedavno zabranjene u Alabami, ili odnosa SAD-a sa zemljama NATO-a i Europom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.
Strahovi da će Trump odvojiti SAD od ukrajinske stvari i zauzeti proruski stav potaknuti su izvješćima da je on bio taj koji je vršio pritisak na republikanske senatore da ne glasaju za 60 milijardi dolara obećane potpore Ukrajini. Blokiranjem te potpore SAD bi, zapravo, došao do potpore Vladimiru Putinu, s kojim je bio u iznimno srdačnim odnosima tijekom njegova prvog mandata.
Dodajte ovome Trumpove izjave prije kampanje da ne bi imao problema s Rusijom da napadne državu članicu NATO-a ako ne plati svoje obveze. Mislio je na izdvajanje od 2 posto BDP-a za obrambenu potrošnju, što je navedeno u ugovoru saveza. I to u kontekstu u kojem, od 31 države članice, samo 11 dostiže ovu ugovorom propisanu razinu. Bivši predsjednik se u više navrata žalio da SAD troše daleko više novca od drugih zemalja na kolektivnu obranu. Iz tog razloga niti jednom nije zaprijetio povlačenjem SAD-a iz NATO-a.
“Nemojte plaćati, nećemo vas braniti”, navodno je rekao šefu države NATO-a na sastanku.
“Rekao sam: ‘Svi će platiti’. Odgovorio je: ‘Pa, ako ne platimo, hoćete li nas i dalje štititi?’ “Apsolutno ne.” Nije mogao vjerovati”, ispričao je Donald Trump. “Ne, ne bih te štitio”, prisjetio se Trump govoreći predsjedniku čije ime nije spomenuo. “Zapravo, ohrabrio bih Rusiju da čini što god dovraga žele. Morate platiti. Morate platiti svoje račune”, rekao je Trump u Južnoj Karolini, prenose mediji u inozemstvu.
Bijela kuća očito je izjave Donalda Trumpa nazvala “strašnim i uznemirujućim”
“Predsjednik Biden obnovio je naše saveze i učinio nas jačima u svijetu jer zna da je prva odgovornost svakog vrhovnog zapovjednika čuvati sigurnost američkog naroda i ostati vjeran vrijednostima koje nas ujedinjuju. Poticanje invazije naših najbližih saveznika od strane ubojitih režima je užasno i uznemirujuće i dovodi u opasnost američku nacionalnu sigurnost, globalnu stabilnost i naše gospodarstvo kod kuće”, rekao je sadašnji glasnogovornik Bijele kuće Andrew Bates.
Vladimir Putin također je uzvratio uslugu rekavši nedavno da bi više volio Bidena u Bijeloj kući jer ima više iskustva i “predvidljiviji je”. To je, po Trumpovom mišljenju, “kompliment”.
“To je kompliment. Puno ljudi je reklo, ‘O, ne, to je šteta.’ Ne, ne, ovo je dobra stvar. I naravno da bi to rekao. Ne želi me imati. Želi Bidena jer će mu dati sve što želi, uključujući Ukrajinu”, rekao je Trump na predizbornom skupu u Južnoj Karolini.
S NATO-om Trump ne bi bio prvi pokušaj povlačenja SAD-a iz pretpostavljenog međunarodnog ugovora. Godine 2017., pod njegovim predsjedanjem, SAD se povukao iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, koji je potpisnike obvezao na niz ciljeva i radnji za borbu protiv klimatskih promjena. U to je vrijeme Trump rekao da će sporazum – dogovoren pod demokratom Barackom Obamom, “kazniti američki narod dok će obogatiti strane onečišćivače”.
Očekuje se da će Trump, ako ponovno postane predsjednik, vratiti SAD s puta kojim je krenuo pod Bidenom u borbi protiv globalnog zatopljenja, jer za 77-godišnjeg republikanca to je samo mit. U kontekstu razornih šumskih požara u Kaliforniji 2022., umanjio je ulogu klimatskih promjena u njihovom pokretanju, rekavši da ne misli da “znanost zna”, misleći na globalno zatopljenje. SAD su se zapravo povukle iz Pariškog sporazuma u studenom 2020. i ponovno ušle početkom sljedeće godine postavljanjem Joea Bidena u Bijelu kuću.
Trump je također unio nemir unutar vlastite stranke svojim izjavama o kontroverznoj odluci suda u Alabami koja zabranjuje in vitro oplodnju jer propisuje da su embriji bebe.
“Kao i velika većina Amerikanaca, uključujući i veliku većinu republikanaca (…), snažno podupirem pristup in vitro oplodnji za parove koji pokušavaju imati dijete. (…) “Pod mojim vodstvom, Republikanska stranka će uvijek podržavati stvaranje jakih američkih obitelji”, rekao je bivši predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth.
Dok sličan Bidenov stav nikoga nije iznenadio, Trumpove izjave nisu se svidjele nekim konzervativnim republikanskim krugovima, koji su tradicionalno poznati po tome da brane obiteljske i vjerske vrijednosti protiveći se pobačaju. Rasprava dolazi dvije godine nakon što je Vrhovni sud SAD-a ukinuo ustavno jamstvo pobačaja, ostavljajući državama da odluče o tom pitanju.
U anketi Reutersa/Ipsosa objavljenoj sredinom ožujka, sadašnji američki predsjednik navodno ima tijesnu prednost od samo jednog postotnog boda u odnosu na svog glavnog protukandidata Donalda Trumpa. Ako se uzme u obzir margina pogreške ankete (1,8 postotnih bodova), Bidenovo vodstvo prilično je krhko. Istodobno, veliki broj birača s pravom glasa je rekao da je neodlučan, 11% je reklo da bi glasalo za druge kandidate, 5% da ne bi glasalo, a 7% da ne zna ili je odbilo odgovoriti na pitanje.