Bliski istok sjedi na bure baruta

Prvi put u dvije godine svijet više ne gleda u Ukrajinu, već na Bliski istok. Usporedba koju su izvukli neki komentatori između rata u Izraelu i terorističkih napada u SAD-u u rujnu 2001. vrijedi barem zbog iznenađujućeg učinka i brutalnosti koji su obilježili oba napada, koji su se dogodili u razmaku od dva desetljeća, ali i zato što su već vidljivi globalni učinci.

O tome “tko ima koristi” od ovog novog rata, analitičari su jednoglasni da bi glavni korisnici – barem politički i medijski – bili Rusija i Iran. Ali kada je riječ o pitanju kako će ovaj rat utjecati na nas ostale, prerano je nagađati. No, ne može se ne primijetiti razlika u reakciji između dva glavna svjetska politička aktera – Europske unije i SAD-a. Iako su predstavnici EU više zabrinuti za humanitarnu stranu problema, čini se da su SAD više zainteresirane za pružanje vojne potpore u tom području. U oba slučaja, i za europske države i za SAD, obećanja o potpori palestinskom stanovništvu u prvom slučaju, a za izraelsku vojsku u drugom, pretvaraju se u financijske napore, i to u vrijeme kada su u posljednja 22 mjeseca obje strane ulagale napore da podrže – i vojno i humanitarno – Ukrajinu koju je Rusija napala. No, ta potpora Ukrajincima mogla bi patiti u narednim mjesecima barem zbog poremećaja u lancu opskrbe oružjem uzrokovanih sukobom u Izraelu. Drugo, intenzivna medijska izloženost koju su primili Ukrajina i njezin predsjednik Volodimir Zelenski, koja nije pretrpjela ni nakon nedavnog ponovnog otvaranja sukoba u Gorskom Karabahu ili na Kosovu, mogla bi se intenzitetom smanjiti kada problemi na Bliskom istoku dođu u središte pozornosti javnosti.

“Govorimo o činu tipa 9/11 i takav čin kažnjiv je prema međunarodnom pravu implicitno i prešutno uništenjem onih koji su ga proveli”, komentirao je za Slobodnu Europu, ravnatelj Euroatlantskog centra za otpornost, Ovidiu Raețchi, državni tajnik u rumunjskom Ministarstvu vanjskih poslova, o učincima rata u Izraelu.

“To je ogroman neuspjeh za Izrael i ogroman uspjeh za Hamasa. Bili smo nepripremljeni i još uvijek jesmo, da ostanemo politički korektni”, rekao je Kobi Michael, stručnjak savjetodavne skupine INSS sa sjedištem u Tel Avivu, a prenosi AFP.

Rusija i Iran neizravni korisnici sukoba između Izraela i Hamasa

S očiglednim neutralnim stavom prema stranama uključenim u nedavni bliskoistočni sukob, čini se da je Rusija – prema komentatorima – jedan od njezinih glavnih korisnika. S medijskog stajališta, Rusija i Vladimir Putin imaju sve što mogu dobiti od preusmjeravanja fokusa s pokolja u Ukrajini i neuspjeha rata s Ukrajinom na novi sukob. A da će Kremlj iskoristiti ovu priliku očito je iz nedavnih izjava glasnogovornika Dmitrija Peskova i samog predsjednika Vladimira Putina koji već pokušavaju gurnuti to pitanje na međunarodnu agendu.

Prva reakcija “cara” nakon terorističkih napada Hamasa u Pojasu Gaze bila je da ovaj rat u Izraelu “pokazuje neuspjeh američke politike na Bliskom istoku”. Kremlj je istodobno objavio da održava diplomatske odnose s obje strane u ratu.

“Imamo dugogodišnje povijesne odnose s Palestincima, nastavljamo održavati kontakte, uključujući i na visokoj razini. Međutim, istodobno imamo odnose s Izraelom, s kojima također imamo mnogo toga zajedničkog, posebice velik broj sunarodnjaka koji žive u toj državi”, izjavio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Namjeravamo nastaviti s naporima i igrati ulogu u pomoći u pronalaženju načina za rješavanje sukoba”, dodao je dužnosnik Kremlja.

Kasnije, govoreći na energetskoj konferenciji u Moskvi, Dmitrij Peskov ponovio je turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, (koji se nedavno sastao s političkim čelnikom Hamasa Ismailom Hanyiom), kritizirao je slanje američkog vojnog nosača zrakoplova na Mediteran.

“Ne razumijem zašto SAD dovodi nosač zrakoplova na Mediteran. Ne razumijem koja im je svrha. Hoće li bombardirati Libanon ili što?”, rekao je.

Zbog medijskog potencijala te teme, čak ju je i Ukrajina iskoristila, nakon što su neslužbeni izvori izvijestili da je Hamas koristio zapadno oružje (i EU i SAD) koje je poslano ukrajinskoj vojsci. Dužnosnici u Kijevu tvrde da je to dio ruskog plana dezinformiranja da se napad terorista iz radikalne palestinske skupine Hamas na Izrael iskoristi za organiziranje velike provokacije protiv Ukrajine. Prema dužnosnicima u Kijevu, oružje, koje su izradile SAD i europske zemlje, zapravo je zaplijenila ruska vojska u Ukrajini i predala teroristima s ciljem ugrožavanja Ukrajine.

Čini se da je drugi glavni korisnik sukoba u Izraelu Iran, država koja se zalaže za doktrinu uništenja Izraela, za koju bi mirovni proces između njega i Saudijske Arabije imao i političke i ekonomske posljedice. Iako je Teheran službeno zanijekao bilo kakvu umiješanost u napade Hamasa u Izraelu 7. listopada, i iako nema dokaza koji bi upućivali na suprotno, prekomorski mediji izvijestili su da je Hamas posljednjih godina dobio financijsku potporu Irana, kao i tehničku pomoć u proizvodnji raketa i bespilotnih letjelica s naprednim sustavima navođenja i obuku vojne taktike u kampovima izvan Palestine.

Europska unija: potpora palestinskom stanovništvu ne smije se obustaviti

Šef europske diplomacije Joseph Borrell objavio je nakon sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova u Omanu na temu rata u Izraelu da je postignut dogovor da potporu palestinskom stanovništvu ne treba obustaviti, već povećati. Europski dužnosnik naglasio je kako velika većina zemalja članica EU podupire to stajalište. S druge strane, govoreći o humanitarnom pitanju, Borrell je naglasio kako Izrael mora poštivati međunarodno pravo, misleći na izjave izraelskog ministra obrane kako će Izrael isključiti opskrbu tog područja vodom, strujom, pa čak i hranom.

“Izrael ima pravo braniti se, ali to se mora učiniti u skladu s međunarodnim pravom, s humanitarnim pravom, a neke odluke su u suprotnosti s međunarodnim pravom”, rekao je Borrell u Omanu.

“Neke od akcija – a Ujedinjeni narodi su to već rekli – (kao što su) isključivanje vode, isključivanje struje, isključivanje hrane za masu civila u suprotnosti su s međunarodnim pravom”, rekao je Borrell.

Slično stajalište iznio je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je kazao kako Izrael, iako ima pravo braniti se od napada, osobno očekuje da će odgovor na napad Hamasa biti proporcionalan i naglasio kako se “gubitak nevinog civilnog života mora spriječiti”.

SAD, hitni transferi oružja Izraelu i strateški potez: najveći nosač zrakoplova bit će stacioniran u istočnom Sredozemlju

Najveći američki nosač zrakoplova, USS Gerald R. Ford, nadgledat će sigurnost Bliskoistočnog Mediterana. Ona će, zajedno s pet krstarica i razarača s navođenim projektilima koji se već nalaze na Mediteranu, biti usmjerena na istočni dio mora u blizini Izraela u sklopu američkih napora na osiguranju te zemlje. Paralelno s tim, Bidenova administracija trenutno “aktivno” radi na ispunjavanju zahtjeva Izraela za hitnim prijenosom oružja svom bliskom vojnom savezniku Izraelu. Međutim, kako bi istodobno zadovoljili potrebe Izraela i Ukrajine za oružjem, američki vojni dužnosnici nedavno su zatražili odobrenje Kongresa dodatnih sredstava za proizvodnju i nabavu streljiva.

“Doista važna stvar u smislu posebice streljiva i naše sposobnosti da potencijalno podupremo i Izraelce i Ukrajince istovremeno su dodatna sredstva Kongresa kako bismo mogli proširiti našu proizvodnju, a zatim platiti samo streljivo”, objasnila je Christine Wormuth novinarima na vojnom događaju, izvijestio je Reuters.

Izrael, koji nije dio Sjevernoatlantskog saveza, glavni je kupac vojne opreme proizvedene u SAD-u, ali je istovremeno razvio vlastitu proizvodnju oružja. Nešto od toga namijenjeno je europskom tržištu, posebno Njemačkoj. Prije nekoliko mjeseci Njemačka i Izrael potpisali su sporazum vrijedan 3,5 milijardi dolara kojim se europskoj zemlji omogućuje kupnja naprednog proturaketnog obrambenog sustava Arrow 3, koji je Izrael razvio zajedno sa SAD-om.