Borba protiv organiziranog kriminala: Novi prioriteti za Europu

U svibnju 2021. Europsko vijeće definiralo je 10 prioriteta Europske unije u borbi protiv organiziranog i neorganiziranog kriminala za EMPACT ciklus 2022.-2025. U 2022. godini prioriteti koje je osmislila Europska unija doveli su do 9922 uhićenja unutar zemalja članica, zapljene više od 180 milijuna eura i 62 tone droge te otvaranja 9262 istrage. Osim toga, identificirano je 4019 žrtava trgovine ljudima i uhićeno 3646 krijumčara migranata (izvor: https://www.consilium.europa.eu/). Zanimljive brojke, ali se svakako ne mogu nazvati uspjehom, pogotovo kada se uzme u obzir ogroman obujam poslova vezanih uz trgovinu ljudima na migrantskim rutama prema europskim mediteranskim obalama. Iduće godine, s istekom EMPACT ciklusa 2022.-2025., prioriteti koje su europske kancelarijske službe stavile na papir nužno će se morati ažurirati, vjerojatno slijedeći trend duboko promijenjenog međunarodnog scenarija koji se suočava s potpuno drugačijim izazovima. Nestabilnost na pragu Europe otvara nove kanale migracijskih i kriminalnih tokova, baš kao što prilike i rizici povezani s korištenjem novih tehnologija – prije svega umjetne inteligencije, ne zaboravljajući kriptovalute – otvaraju nove i raznolike scenarije istrage.

Prioriteti za Europu 2022.-25

Započnimo analizom onoga što je Europa postavila kao svoje prioritete u pogledu borbe protiv organiziranog i teškog kriminala za ciklus EMPACT 2022.-2025. Kao što je već spomenuto, radi se o 10 različitih prioriteta koji imaju za cilj pokriti sve deklinacije kriminala i kaznenih djela unutar europskog krajolika.

Počinje borbom protiv visokorizičnih kriminalnih mreža. Ovdje je cilj identificirati i eliminirati sve one kriminalne mreže koje karakterizira korištenje nasilja, vatrenog oružja, korupcije, zastrašivanja i pranja prihoda stečenog kriminalom kroz potopljene ili paralelne financijske sustave. Nešto što u našoj zemlji, nažalost, znamo i protiv čega se predugo borimo u borbi protiv raznih vrsta mafije. Tema za koju bi se mnoge europske kancelarije mogle osvrnuti na sredstva koja je predložila talijanska vlada na međunarodnim sastancima na vrhu.

Apsolutno središnja tema, posebno s približavanjem brojnih izbornih rokova u glavnim međunarodnim scenarijima, je borba protiv kibernetičkih napada. Nažalost, čini se da odbacivanje prioriteta koje je postavila Europska unija ne sagledava u potpunosti međunarodne scenarije i kriminalno ponašanje nekih zemalja prema zapadnim demokratskim procesima. Na primjer, nema spominjanja lažnih vijesti i stranog uplitanja na društvenim mrežama uoči najvažnijih izbora. Zapravo, fokus za ovaj drugi prioritet je više na suprotstavljanju pojedinačnim kriminalcima koji organiziraju kibernetičke napade, s posebnim fokusom na one koji nude usluge kriminalne prirode online. Pogled koji bi se možda trebao proširiti na cijeli sustav, u ovom slučaju.

Treći i peti prioritet su nažalost usko povezani u smislu pojava koje žele razgraditi. Oni se tiču ​​borbe protiv trgovine ljudima, odnosno razbijanja kriminalnih mreža koje se razvijaju na ovoj aktivnosti, te borbe protiv krijumčarenja migranata. Osobito se osvrću na iskorištavanje maloljetnika te cijeli sustav prijetnji ostavljenim obiteljima kojima su žrtve trgovanja ljudima često izložene. Aktivnost koja sve više koristi i cyber kanale, posebno za regrutiranje novih žrtava. Što se migranata tiče, pokušava se ciljati na mrežu koja djeluje kao poveznica i olakšavatelj ilegalnih migracijskih tokova duž cijele migracijske rute, od mjesta porijekla migranata do europskih obala.

Četvrti prioritet odnosi se na strašnu pojavu koja je, nažalost, još uvijek prisutna čak i unutar europskih granica: seksualno iskorištavanje djece online i offline. U ovom području cilj je suzbijanje proizvodnje i širenja dječje pornografije, s naglaskom na iskorištavanje na internetu.

Fokus je zatim na trgovini drogom i kriminalnim mrežama koje se time bave. U tom smislu, također s obzirom na međunarodne tokove i prirodu supstanci na europskom tržištu, ne postoji razlika između različitih narkotika, pokrećući sveobuhvatne kontraaktivnosti. Ovo je bitka koja ne može izgubiti snagu, pogotovo u odnosu na europski kontekst.

Prijevare, kao i gospodarski i financijski kriminal također su prioritet, ne samo na internetu, već iu vezi s trošarinama, intelektualnim vlasništvom, krivotvorenjem robe ili pranjem novca. Riječ je o važnim elementima o kojima je, međutim, također potrebno uskladiti zakonodavstvo, posebice za procesuiranje kaznenih djela koja mogu uključivati ​​više država članica. Obveza koja se u novom obliku koji Europa poprima nakon izbora 2024. sigurno ne može napustiti.

Prioritet je i kriminal protiv okoliša, kao i zločin protiv imovine, odnosno pljačke i organizirane krađe, također povezane s luksuznom robom (kao što su vozila) te ilegalnom trgovinom kulturnim dobrima, do trgovine vatrenim oružjem i nabave lažnih dokumenata, kao međusektorski element svih ostalih prioriteta.

Novo europsko uređenje i sigurnosni izazovi

Formiranje novog Europskog parlamenta nakon izbora u lipnju 2024., svojom drugačijom dinamikom u odnosu na prethodnu političku scenu, morat će uzeti u obzir i pitanja sigurnosti i borbe protiv kriminala. Zahtjevi koji dolaze od europskih naroda su jasni i kancelari će također morati uzeti u obzir ono što građani Europe zahtijevaju. Pogotovo s obzirom na krize koje su izbile na granicama Europske unije s ratom u Ukrajini, na Bliskom istoku s Gazom, a uglavnom na južnoj fronti Europe s imigracijom preko Sredozemlja. Borba protiv organiziranog kriminala, sa završetkom ciklusa EMPACT 2022. – 2025., stoga će morati doživjeti novi okvir i nove prioritete za djelovanje. Naravno, zadatak Italije bit će nastojati da prevlada pristup koji je naša zemlja razvila u borbi protiv mafije i terorizma. Možemo govoriti o onome što je sama vlada premijerke Meloni nazvala ‘talijanskim modelom’. Koncept suradnje država članica u borbi protiv kriminala unutar granica Europske unije ne može se izostaviti. Moramo biti spremni i spremni – također na razini provedbe zakona – suočiti se sa svim prijetnjama koje mogu doći od kriminalnih mreža koje sada djeluju na transnacionalnoj razini. Više nemamo posla s domaćim kriminalcima, nego s pravim multinacionalkama organiziranog kriminala. Na taj način, uz pravnu sigurnost i kažnjavanje – ponovno radeći na harmonizaciji sustava država članica – čak i preko granica, moramo težiti povećanju sigurnosti građana Europske unije. Treba imati na umu da u ovim pitanjima talijansko zakonodavstvo predstavlja pravu avangardu, posebno u borbi protiv organiziranog kriminala.

Stoga je posve jasno na koje se prioritete treba usredotočiti za sljedeći ciklus EMPACT-a. Prvo i najvažnije, obveza među državama članicama EU-a da olakšaju razmjenu informacija između različitih nacionalnih tužiteljstava mora biti središnja. S tim u vezi, jedan od prijedloga talijanske vlade je standardizacija sustava obrade podataka. To će olakšati unakrsno upućivanje informacija i doći do dna niti koje pletu kriminalne mreže. Sljedeći korak može biti samo jamstvo, na civilnoj razini, ispunjenja obveza u bilo kojoj od država Unije. Ne možemo, naime, misliti da netko može uživati ​​drugačiji tretman nakon što pređe granicu. Na kraju, jedna od točaka koje je talijanska vlada snažno osjetila i skrenula pozornost Europske unije je borba protiv vjerskog fundamentalizma i islamističkog terorizma. Pitanje koje također snažno osjećaju ostali europski kancelariji i koje bi moglo označiti važnu točku u borbi protiv kriminala za sljedeće cikluse EMPACT-a.