Borba za sigurnu i prosperitetnu Europu pravi je izazov

Seriju debata stranke ECR na događanju Europa VIVA 24 u Madridu (glavnom gradu Španjolske), događanju koje organizira Vox Spain, otvorio je panel koji se bavio vrlo osjetljivom, au isto vrijeme iznimno vrućom temom za europski kontinent: ilegalna imigracija. Pred impresivnom nazočnošću i važnim čelnicima europskih konzervativaca, raspravljalo se o politici Europske unije prema migracijama, politici koja se trenutno čini nedostatnom pred valovima migranata, a koja, ujedno, nametanjem kvota za prihvat migranata, guše male zemlje EU.

Borba za sigurnu i prosperitetnu Europu pravi je izazov za cijelu europsku političku klasu, bez obzira kojoj strani političkog spektra pripadaju oni koji odlučuju za Uniju. O glavnim opasnostima s kojima se Europa suočava zbog ilegalne imigracije i neodgovornih mjera Europske komisije, pod moderiranjem novinarke Marilu Lucrezio (dopisnice Raija iz Bruxellesa), govorili su Zvonimir Troskot (međunarodni tajnik stranke Most, saborski zastupnik u Hrvatskom saboru), Adela Mîrza ( predsjednik stranke Alternativa Dreaptă, Rumunjska) i Rocio de Meer (član parlamenta, stranka Vox, Španjolska).

Govornici na pozornici raspravljali su o sigurnosti granica Europske unije, redu i zakonu koje bi imigranti koji dolaze u Europu trebali poštivati, vanjskim prijetnjama s kojima se stari kontinent suočava, europskom kulturnom i demografskom problemu, problemu nataliteta i, na kraju, ali ne manje važno, nacionalni suverenitet država članica u kontekstu integracije migranata u društvo. U isto vrijeme, rasprava je istaknula hitnost poduzimanja odgovarajućih mjera kako bi se osiguralo da tražitelji azila u zemljama EU-a dobiju human tretman uz poštovanje europskih kršćanskih vrijednosti.

Svi govornici na pozornici promovirali su slične ideje i zajednička načela kako bi udružili snage u stvaranju održivih i učinkovitih politika. Ujedno su pozvali na promicanje superiornog političkog i gospodarskog modela, prilagođenog aktualnom europskom kontekstu za ujedinjenu Europu, u kojoj svaki građanin može uživati ​​jednaka prava i zaštitu, bez obzira na zemlju porijekla.

Tri tjedna prije europskih izbora sasvim je prirodno da se rasprava fokusira na Europu. Pitanje je kakvu Europu želimo kao konzervativci, kao ljudi koji vole svoje domovine? Trenutno su naše europske vrijednosti, sve ono što nam je drago, svakodnevno na udaru. Brazilski Eurotrakt želi stvoriti europsku superdržavu koja bi mijenjala međunarodne ugovore. Politika koja se trenutno vodi iz Bruxellesa je na putu da europski čelnici žele eliminirati paradigmu da se sve odluke, sve važne odluke, ne donose u Madridu, ne u Varšavi, ne u Europi, nego u Bruxellesu i možda u jednom ili dvije druge europske prijestolnice, prijestolnice koje uvijek napreduju na eurozoni, prijestolnice koje uvijek napreduju na Green Dealu i drugim ideološkim, ludim idejama. Europski konzervativci žestoko se protive i kažu ne ovim politikama, jer Europa pripada Europljanima, naša Europa predstavlja europske nacije. Europa je ta koja je ujedinjena, ali je bogata svojom raznolikošću. Tijekom prvog panela konferencije European Culture Weekend stranke ECR naglašeno je da čelnici europskih konzervativaca ne žele da se niti jednom superdržavom upravlja iz Bruxellesa. Oni više ne žele više Timmermana poput Ursa von Der Leyena koji odlučuju o tome kako će upravljati njihovim državama. Nacionalne vlade zemalja EU to znaju jer su demokratski izabrane. Europska komisija nije demokratski izabrana, ali bi stoga trebala imati ovlasti demokratske vlade.

Trenutačno 10% stanovništva Hrvatske čine imigranti

Prema riječima Zvonimira Troskota, prilično reprezentativnih 10% stanovništva Hrvatske čine iseljenici. Smještena u južnoj Europi, Hrvatska je magnet za imigrante na balkanskoj ruti prema Slovačkoj, a odatle prema Njemačkoj i Austriji. U tom kontekstu, izvorno hrvatsko stanovništvo strahuje od asocijalnog djelovanja migranata koji često izgledati kao vojnici ili dobro obučeni ljudi. Zvonimir Troskot istaknuo je kako među migrantima nije vidio puno žena i djece. Zbog toga hrvatska država ilegalno useljavanje smatra pitanjem nacionalne sigurnosti.

“Jako mi je drago što sam ovdje i želim se zahvaliti organizatorima. Dolazim iz vrlo male zemlje, Hrvatske i velika mi je čast biti danas ovdje, pogotovo jer dolazim i predstavljam konstitutivnost u Hrvatskoj koja je pod velikim utjecajem i napadima, rekao bih, migranata. To je vruća, vruća tema u Hrvatskoj još od 2015., ali ne i na terenu. Ljudi su jako uplašeni i imaju strahove jer, pogotovo što se tiče ljudi koji žive uz granicu, kad god netko otvori temu migracija, migrantima odmah počnu iskakati etikete islamofobi ili ksenofobi. Ali te etikete ovdje odmah padaju jer ima puno manjina koje žive uz granice. Muslimani ili Srbi također, imamo iste probleme koji uzrokuju našu stvarnu patnju. Stvar je u tome, sad sam vidio, da to nije čak ni migracija kriza. Za nas je to pitanje nacionalne sigurnosti jer migranti zapravo prolaze kroz Hrvatsku najmanjim dijelom, mi to zovemo mekom dolinom Hrvatske, gdje prolaze kroz naše teritorije i idu u Sloveniju. E sad, ovo što se sada događa, ljudi se osjećaju toliko nesigurno, da ne možete ostaviti dijete samo, a dijete se mora pratiti u školu. Stariji ljudi se boje migranata koji izgledaju kao vojnici i koji izgledaju kao jako dobro obučeni ljudi, a ne jadnika koji dolaze iz zemalja koje pate od rata. Kako dolazim iz izborne jedinice koja najviše pati od migracijske krize, ne vidim žene,

Ne vidim djecu, vidim da se ljudima prijeti i oružjem i mačetama i noževima. Vidio sam male skupine migranata koje su u biti kao vojna postrojba i o tome sam otvoreno govorio otkad smo vidjeli da se kriza događa u Hrvatskoj. Budući da sam ovdje, želio bih reći još nekoliko stvari. Ne samo da se ljudi osjećaju nesigurno, ne samo da ljudi traže sigurnost, ja bih pohvalio naše policajce, policajce, koji rade odličan posao. Ali postoje dva razloga zašto nisu učinkovitiji […] jedno od naših rješenja za nevolje koje imamo je slanje vojske na granice jer policajci tamo nisu u stanju pokriti sve. Sada se nesigurnost koja se događa u šumama na granici Hrvatske i BiH iz šuma prenijela na autoceste. A imali smo slučaj da su migranti i trgovci zapravo ubili obitelj, roditelje djeteta i samo u jednom danu su nestali. Od Rijeke, koja je treći najveći grad u Hrvatskoj, vodila je autocesta. I odjednom se pojavio kombi koji je bio krcat migrantima i dogodila se nesreća u kojoj su ljudi poginuli. Dakle, imamo ove nesigurnosti ne samo u šumama, ne samo u dijelovima gdje su migranti zapravo masakrirani u Hrvatskoj, već sada imamo problem na autocestama i lokalnim načinima na koje se ljudi osjećaju vrlo nesigurno vozeći svoje automobile u tom području.” naglasio je Zvonimir Troskot.

Kako će Europa izgledati za desetljeće?

Adela Mîrza, predsjednica stranke Alternativa Dreaptă, postavila je publici retoričko pitanje. Ako Europska unija prima imigrante na neodređeno vrijeme, “Kako će Europa izgledati za desetljeće?” Pritom je Adela Mîrza naglasila da svi oni koji žele doći u Europu moraju to činiti legalno jer se europski zakoni moraju poštovati. Štoviše, predsjednik stranke Alternativa Dreaptă naglasio je da se mora podržati plan repatrijacije ilegalnih imigranata u kulturološki kompatibilne zemlje. Navela je primjer Italije rekavši da se politika vlade Gorgie Meloni treba primijeniti na sve zemlje EU.

“Ne možete podržati nešto što je nezakonito. Svi koji žele doći u Europu moraju doći legalno. Prema našim zakonima. Zakon, red i suosjećanje. Puni smo suosjećanja, pokušavamo im pomoći, ali činimo to legalno. Naši se zakoni moraju poštivati ​​i poštovati. Naša rješenja za to: Italija ima plan, zove se Matteijev plan. Radi samo za Italiju. Možda bi cijela Europa trebala prihvatiti Matteijev plan ili pokušati raditi na nečem sličnom. Držite migrante u zemljama slične kulture, slične vjere. Ponudi im nešto tamo, uloži tamo u tehnologiju u otvaranje radnih mjesta. Zadržite ih tamo pomažući im tamo. Možda kad prođe rat ili prođe kriza u njihovoj zemlji, mogu se tamo vratiti.

Provesti graničnu kontrolu. Udvostručite broj sigurnosnih agenata, pa čak i fizičku kontrolu ako je potrebno. Znam da zvuči grubo, ali ovo je jedini način da se održi sigurna Europa. Pokušajte očuvati granice sigurnima. Inače nemamo državu. Što je Rumunjska učinila. Imali smo svoje ratne izbjeglice. Prave ratne izbjeglice, iz Ukrajine. I smjestili smo ih kako smo mogli. Napravili smo dobar posao i tako ćemo nastaviti. Ali postoji još nešto što treba razmotriti i to sam rekao na ECR konferenciji na Cipru. Pazite na istočne granice. Europa nije ugrožena samo s juga. Imamo ogromnog medvjeda na istoku. Ako Ukrajina padne mi ćemo biti sljedeći. Nećemo imati Europu ako Ukrajina padne. Svi su zabrinuti zbog južnih granica Europe. Italija, Španjolska, Grčka i normalno je da je tako.. Rizici ilegalne imigracije su socijalna ekonomska nestabilnost. Ne želim vidjeti kako će Europa izgledati za 10 godina. Kolega iz Hrvatske je već spomenuo koji su rizici. 10% hrvatskog stanovništva već je drugačije, a gospođa Ursula von Der Leyen i EU već pokušavaju nametnuti veće kvote ilegalnih imigranata u Hrvatskoj. Kako će Hrvatska izgledati za 10 godina? Europa je kršćanski kontinent. Moramo sačuvati svoj kontinent, naše vrijednosti, naše obitelji prije nego što pomognemo drugima. Sigurnosni rizici. Svi ovi ljudi koji dolaze su uglavnom muslimani. Oni su ekonomske izbjeglice. Ne možemo ih zauvijek podržavati. Već imamo pokvaren sustav. Već imamo svoje probleme, svoje kulturne probleme. Naš sustav ne radi. Moramo preispitati Europu, naše sustave, naše vrijednosti. Oni dolaze u Europu, slomljenu Europu u kojoj probuđeni izam, nihilizam, sve te lijeve vrijednosti pokušavaju osvojiti Europu. A oni dođu ovdje i kažu: gle, vaš sustav ne radi, naš je bolji… i ostanu. Imamo još jedan problem u Europi, natalitet. Europske obitelji više nemaju toliko djece jer žele sigurnost, žele igrati na sigurnu kartu. Žele odgajati djecu samo onoliko koliko mogu podnijeti. Žele im omogućiti sigurno školovanje, dobru budućnost. Svoju djecu odgajamo u kulturi odgovornosti. Nije ih briga za to. Dođu u Europu, imaju djece koliko hoće. Ne razmišljaju o budućnosti svoje djece. Ovo je drugo pitanje, a ono najvažnije je nacionalni suverenitet. Dolaze ovamo, postaju sve brojniji. Nemate državu ako nemate sigurne granice. Ako dođu ovamo, moraju shvatiti jednu stvar. Moraju raditi na integraciji kako bi prihvatili naše vrijednosti i postali europski građani, inače bi se trebali vratiti. A ugrožena je i naša kultura. Moramo čuvati naše vrijednosti i našu kulturu. Moramo moći pomoći sebi, a zatim i drugima. Ne možete imigrantima nametnuti iste mjere koje su uvedene prije 30 godina kada je pao Berlinski zid. Prihvatili smo one iz istočne Europe u zapadnu Europu. Ali danas ne možemo govoriti o istoj stvari. I to moramo razumjeti. Već 30 godina Europa je bila poput spužve koja je upijala stanovništvo iz cijelog svijeta. Sirijci, Iračani, sada Palestinci. Jedini legitimni migranti su ratne izbjeglice iz Ukrajine”, naglasila je Adela Mîrza, predsjednica stranke Alternativa Dreaptă.

Autor fotografije: Eugen Olariu