Subscribe
Vikend 18. srpnja dugo će se pamtiti, kada su se Microsoftovi sustavi srušili, zaustavili rad zračnih luka, banaka, Londonske burze, raznih institucija i tvrtki. Problem je, neočekivano i stoga bez adekvatnih protumjera, eksplodirao globalno i trebalo je neko vrijeme da se dođe do dna. Gubitnici, uz naravno operatere pogođenih sektora, bili su krajnji potrošači, bespomoćni pred nečim što im nije bilo razumljivo Slika ‘plavog ekrana’ prozora u zračnim lukama gotovo u cijelom svijetu postala je kultna . Ali osim toga, ono što zabrinjava jest kako bi pogreška, vjerojatno ljudska, a ne sistemska, mogla uzrokovati istovremenu svjetsku blokadu takvih razmjera. Blokada koja je, podsjetimo, u sektoru zrakoplovstva imala je višednevne reperkusije i milijune eura nestale su u dimu. Pitanje je zapravo istaknulo gotovo potpunu ovisnost zapadnih sustava o jednoj tehnologiji, ovisnost koja iz očitih razloga nije utjecala na dvije nacije poput Rusije i Kine, koje su notorno neovisne o Microsoftu. Problem, iako na prvi pogled izgleda jednostavan, nema jednostavno rješenje. Doista, opremanje različitih pogođenih strana paralelnim i alternativnim sustavom čini se neizvedivim i pretjerano skupim. Pa ipak, jedan jedini bug prouzročio je štetu i probleme u tren oka, u svijetu za koji se do sada čini da si ne može priuštiti, ili se barem ne može brzo nositi s takvim događajem. A ako mislimo da neki od sukoba vide sustave upravljanja IT-om kao bojno polje, shvaćamo da to nije za podcijeniti. Microsoft nas uvjerava da je problem riješen i da se više ne može ponoviti, no jesmo li sigurni da sutra, u online ratu, desni klik nije dovoljan da ispadnemo gubitnik? Želja je da nikada ne saznamo. Femo