Budućnost Rumunjske ostaje uz progresivno oporezivanje

Povratak progresivnom oporezivanju dohotka tema je koja je nedavno oživljena u domaćem političkom diskursu u Rumunjskoj i predstavljena kao rješenje nedostatka novca u proračunu, posebice u kontekstu pada prihoda od poreza na potrošnju.

Međutim, niske porezne stope u Rumunjskoj također su spomenute u najnovijem Izvješću Europske komisije za pojedine zemlje. Ističe se da Rumunjska ima relativno visoke poreze na niske plaće i prenisko oporezivanje kapitala, čime se dovodi u pitanje učinkovitost jedinstvene stope. U nedavno objavljenom dokumentu briselski stručnjaci ističu kako ova niska porezna stopa utječe na sposobnost države da preraspodijeli prihode iz proračuna, a također bi mogla dovesti do negativnih učinaka na tržište rada.

Izvješće za pojedine zemlje za Rumunjsku objavljeno je u okviru proljetnog paketa europskog semestra 2023., u kojem Komisija državama članicama pruža smjernice o tome kako izgraditi snažno gospodarstvo spremno za budućnost, osiguravajući dugoročnu konkurentnost i blagostanje za sve u trenutačnom teškom geopolitičkom kontekstu. U radu su predstavljene procjene u nekoliko područja, uključujući provedbu NRRP-a, i iznesene su neke preporuke kreatorima politika u Rumunjskoj.

S porezne strane, izvješće naglašava da su u strukturi prihoda državnog proračuna doprinosi od poreza na rad niski, a oporezivanje kapitala – još niže.

“Relativno visok porez na niske plaće mogao bi dovesti do smanjenja potražnje za nekvalificiranom radnom snagom”, ističe se također u izvješću.

Kao doprinos BDP-u, porezi na rad u Rumunjskoj iznose 12,1 posto, što je nešto više od polovice europskog prosjeka od 20,9 posto. Istodobno, porezi na kapital čine samo 4 posto BDP-a, što je manje od polovice europskog prosjeka od 8,5 posto, pokazuju podaci izneseni u Izvješću. Prema podatcima koje su analizirali stručnjaci u Brusselsu, jedini porez blizak porezu europskih zemalja jest porez na potrošnju, koji iznosi 10,4 posto BDP-a, u usporedbi s europskim prosjekom od 11,2 posto, unatoč manjoj naplati PDV-a u Rumunjskoj.

Izvješće za pojedine zemlje pokazuje da je “digitalizacija javnih usluga” niska

Tema progresivnog oporezivanja nedavno se vratila unutarnjem političkom diskursu u Rumunjskoj. Pristaše ideje o ponovnom uvođenju sustava koji je Rumunjska napustila prije 18 godina tvrde kako se Rumunjska treba uskladiti s većinom europskih zemalja koje imaju takav sustav. Prema riječima ekonomskih stručnjaka, prelazak na progresivno oporezivanje u Rumunjskoj nakon skoro dva desetljeća predstavljao bi administrativni i gospodarski izazov.

Progresivno oporezivanje znači da kako prihodi poreznih obveznika rastu, tako rastu i porezne stope koje duguju državi. Građani bi svojim sredstvima pridonijeli funkcioniranju države. Oni koji zarađuju više, stoga doprinose više. Glavna je korist to što bi se njome uvela veća pravednost u preraspodjeli dohotka i smanjio jaz između osoba s visokim i niskim primanjima. U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju progresivno oporezivanje moglo bi stvoriti veći kapital u sustavu. Pristaše ideje o ponovnom uvođenju progresivnog oporezivanja slažu se s onima koji se protive ideji u smislu vremenskog horizonta: takva velika promjena ne može se provesti odmah, iz dana u dan, a jedna od glavnih prepreka je nedostatak digitalizacije Nacionalne agencije za poreznu upravu. Teoretski, svaki progresivni porezni sustav popraćen je nizom poreznih odbitaka kako bi se poreznim obveznicima omogućio pristup osnovnim javnim uslugama. Ti se porezni odbici odnose na neoporezive iznose za zdravstvo, obrazovanje ili kulturu, od kojih koristi imaju uglavnom pojedinci s nižim dohotkom ili obitelji.

Digitalizacija javnih usluga u Rumunjskoj je niska

Prema onima koji podržavaju uvođenje paušalnog poreza, sustav je mnogo upravljiviji i stoga potiče produktivnost. Obrazloženje je da su građani obično obeshrabreni ako znaju da će, kada zarade više, plaćati sve veće i veće poreze.

“To je temeljna rasprava o progresivnom oporezivanju. Znam i znate da se ovo progresivno oporezivanje ne može provesti od sljedeće godine. Ali i dalje podržavam progresivno oporezivanje i mislim da je to jedino rješenje za Rumunjsku u ovom trenutku (…) Mislim kako je u redu da, prvo, ANAF radi svoj posao, digitalizira i zatim traži od stanovništva drugi porezni režim”, izjavio je predsjednik PSD-a, rumunjski premijer Marcel Ciolacu.

“Budućnost Rumunjske leži u progresivnom oporezivanju, kao što je to slučaj u svim europskim zemljama”, dodaje.

“Progresivno oporezivanje rješenje je koje se može primijeniti samo kada imamo sve potrebne alate, odnosno digitalizaciju na razini Ministarstva financija, za određivanje ukupnog dohotka, jer govorimo o progresivnom oporezivanju kada možemo odrediti ukupni prihod. Budući da se danas sve ove brojke još uvijek čuvaju s olovkom u knjigama, nemoguće je primijeniti progresivno oporezivanje”, izjavio je novinarima predsjednik PNL-a, bivši premijer Nicolae Ciucă. Nadalje, u izvješću za pojedine zemlje istaknuto je da je “digitalizacija javnih usluga, kao što su oblak, e-uprava i telemedicina, niska, unatoč nedavno provedenim mjerama, od 2022. u okviru NRRP-a”.

Progresivno oporezivanje uglavnom se provodi u zemljama sa stabilnim gospodarstvima. U tim uglavnom zapadnoeuropskim zemljama srednja klasa proizvodi dovoljno vrijednosti da se preraspodijeli u društvu. Također, nakon plaćanja poreza, ono što je prepušteno poreznom obvezniku mora biti dovoljno za pristojan život. U tom kontekstu, ekonomisti koji se protive progresivnom poreznom sustavu tvrde da u Rumunjskoj, 35 godina nakon pada komunizma, nije formirana dovoljno jaka srednja klasa. Takva srednja klasa trebala bi zaraditi dovoljno da nakon povećanja poreza može nastaviti zarađivati zadovoljavajući prihod.

U slučaju Rumunjske, s administrativnog stajališta, primjena progresivnog poreza nije jednostavna. Stručnjaci koji podupiru ili se protive progresivnom oporezivanju tvrde da je za ovaj novi porezni alat, kao što je progresivno oporezivanje, potrebna dodatna birokracija i veći administrativni kapacitet države. Zašto? Odgovor je jednostavan: više papirologije dolazi s progresivnom stopom. To bi značilo više poreznih odbitaka s povezanim dokumentima, što bi povećalo broj zaposlenika poreznih ureda i konzultanata koje plaćaju porezni obveznici kako bi im se pomoglo da iskoriste porezne olakšice. Prelazak na progresivno oporezivanje u Rumunjskoj značio bi kako će svake godine 6,5 milijuna ljudi morati podnositi porezne prijave. Trenutno je broj manji od milijun. Kako bi se osigurala predvidljivost za poslovno okruženje, znatnu promjenu porezne filozofije potrebno je najaviti znatno unaprijed, najmanje dvije do tri godine.

Rumunjska nije jedina europska zemlja koja još uvijek ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak, sa sličnim sustavima koji djeluju u susjednoj Bugarskoj i Mađarskoj. Značajno progresivne porezne stope na snazi su u zemljama kao što su Austrija, Slovačka, Belgija i Njemačka. Uvođenje jedinstvene porezne stope bila je politika koju su uglavnom provodile zemlje srednje i istočne Europe tijekom prijelaza na tržišno gospodarstvo i koristila se, među ostalim, kao poticaj za privlačenje stranih ulaganja.

Nakon 1990. godine oporezivanje dohotka u Rumunjskoj provodilo se u različitim oblicima progresivnog oporezivanja do 2004. godine

Između 2000. i 2004. godine, kada je u zakonodavstvo uveden koncept “ukupnog osobnog dohotka”, u Rumunjskoj je postojalo pet pragova oporezivog dohotka: 18%, 23%, 28%, 34% i 40%. Od 2005. nadalje uvedena je i zadržana paušalna stopa od 16 % na toj razini do 2017. godine, kada je paušalna stopa pala na 10 % ukupnog bruto dohotka.

Deficit Rumunjske u prvih 5 mjeseci 2023. dosegnuo je 7,4 milijarde eura (2,3 % BDP-a). Poznato je da se deficit više povećava u drugom dijelu godine i tako bi u prosincu dosegnuo 6% BDP-a. U odnosima s Europskom unijom, Rumunjska je u proceduri “prekomjernog deficita”. Stoga, kako bi se uskladila s pravilima iz Maastrichta, Rumunjska do kraja 2024. mora smanjiti svoj proračunski deficit na ispod 3 % BDP-a.