Češka i Rumunjska – na vrhu po povećanoj namjeri glasanja na izborima za Europarol

Čini se da je interes javnosti za izbore za Europski parlament 9. lipnja značajno porastao od posljednjih europskih izbora prije pet godina. Najnoviji podaci Eurobarometra, objavljeni nedavno, pokazuju prosječno povećanje namjere glasanja na razini Europske unije od 10% u usporedbi sa sličnim istraživanjem 2019. godine. Broj onih koji kažu da će sigurno ili najvjerojatnije izaći na izbore porastao je u svim državama članicama osim u dvije: Belgiji, gdje je postotak zainteresiranih za glasovanje blago pao, i Bugarskoj, gdje se stanovništvo poziva na šesti izbori za tri godine. Na vrhu ljestvice po povećanoj biračkoj namjeri su dvije zemlje srednje i istočne Europe: Češka i Rumunjska, u kojima je značajno porastao postotak onih koji kažu da bi mogli glasovati za 30 odnosno 20 posto. Međutim, ove dvije zemlje ne kvalificiraju se za gornju trećinu europske ljestvice u pogledu namjere glasanja, u kojoj dominiraju nordijske zemlje – Danska, Nizozemska, Švedska i Finska, Njemačka, Irska i tri zemlje u kojima je glasovanje obavezno: Grčka, Belgija i Luksemburg. S druge strane, otprilike polovica Europljana ima ukupno pozitivno mišljenje o EU, ali sličan udio smatra da Unija ide u pogrešnom smjeru. Više od polovice ispitanih kaže da bi Europski parlament trebao imati veću ulogu u budućnosti. Istodobno, većina, gotovo 40 posto anketiranih, smatra da je prvo na što bi se EU trebala usredotočiti kako bi ojačala svoju poziciju u svijetu obrana i sigurnost.

Rumunjska: Namjera glasanja na izborima za Europski parlament – 74 %

Prema posljednjoj europskoj anketi, namjera glasanja na izborima za Europski parlament u Rumunjskoj dosegla je 74%, što je 19% više u odnosu na 2019., čime je zemlja zauzela 10. mjesto u Europi. Podaci pokazuju da polovica Rumunja i dalje ima ukupnu pozitivnu sliku o EU-u (50% u usporedbi s europskim prosjekom od 47%), iako je postotak onih koji imaju ukupnu negativnu sliku porastao za 7% u usporedbi s 2019. na 19% (malo iznad europskog prosjeka od 18%). S druge strane, samo 35% Rumunja vjeruje da je uloga EU-a u svijetu posljednjih godina postala važnija (u usporedbi s europskim prosjekom od 40%), a drugih 35% kaže da je ostala ista. Većina Rumunja slaže se s većinom Europljana da je glavno područje na koje bi se EU trebala usredotočiti u budućnosti kako bi ojačala svoju poziciju u svijetu obrana i sigurnost (33% u usporedbi s europskim prosjekom od 37%), a zatim energetska sigurnost (28% u usporedbi s 30% europskog prosjeka) te sigurnost hrane i poljoprivreda (31% iznad europskog prosjeka od 30%).

Otprilike 53% ispitanika Eurobarometra reklo je da bi voljelo da Europski parlament igra važniju ulogu u budućnosti (manje od prosjeka EU-a od 57%), a 37% misli da bi njegovu ulogu trebalo smanjiti (više od prosjeka EU-a od 28. %). Na pitanje koje bi vrijednosti Europski parlament trebao braniti, većina Rumunja (39%) opredijelila se za demokraciju, poštivanje nacionalnog identiteta, kulture i tradicije u državama članicama (26%) i solidarnost među njima (24%). Što se tiče pitanja izborne kampanje kojima bi se trebalo pozabaviti u kampanji za izbore za Europski parlament, većina Rumunja iskazala je potporu gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (42%), javnom zdravstvu (37%) i borbi protiv siromaštva i socijalna isključenost (33%) kao najvažnija. Oni su također na prva tri mjesta u europskoj top tri, ali obrnutim redoslijedom.

Životni standard 46% Rumunja pao je u posljednjih pet godina

Većina ispitanih Rumunja – 46 posto – reklo je da im se životni standard smanjio u posljednjih pet godina, slično onima koji su rekli da se nije promijenio, dok je samo 7 posto reklo da im se životni standard povećao. 65% ispitanika (u usporedbi s europskim prosjekom od 71%) kaže da je Rumunjska imala koristi od članstva u EU, dok 30% (u usporedbi s europskim prosjekom od 23%) kaže da nije imala koristi od ulaska u EU. Većina Rumunja izjavila je da se “uopće ne slaže” s izjavama “moj glas je bitan u EU” (56% u usporedbi s 48% prosjeka EU) i “moj glas je bitan u mojoj zemlji” (52% u usporedbi s 37% prosjeka EU) . 53% Rumunja vjeruje da je “glas njihove zemlje bitan u EU” (ispod europskog prosjeka od 67%), a samo 42% se ne slaže s ovom tvrdnjom (ali postotak je mnogo veći nego u drugim zemljama, s prosjekom od 29% ).

Upitani kako je Europska unija odgovorila na brojne krize, Rumunji su rekli da su zadovoljni mjerama vezanim uz klimatske promjene (46%), gospodarskom i financijskom situacijom (39%), ruskom invazijom na Ukrajinu (39%), migracijama (39%). %) i Brexit (36 %). Na drugom kraju ljestvice, 60% Rumunja reklo je da su nezadovoljni odgovorom EU na pandemiju Covida, 58% reklo je da nije poduzela potrebne mjere na gospodarskom i financijskom području, a rat u Ukrajini ili migracije, na kojoj su postoci nezadovoljnih bili jednaki i iznosili su 56%.

Međutim, 61% Rumunja, što je jednako europskom prosjeku, optimistično je glede budućnosti EU-a, a samo 35% – što je opet jednako prosjeku – pesimistično. Rumunji su također optimističniji od prosjeka EU da će ekonomska situacija u zemlji biti bolja za godinu dana (21% u usporedbi s 14%). Vrijedno je napomenuti da se Rumunji razlikuju od ostalih Europljana kada ih se pita o njihovim stavovima o zemljama izvan EU-a. Postotak onih koji imaju ukupno pozitivno mišljenje o Kini gotovo je dvostruko veći od europskog prosjeka (45% u usporedbi s 24%) i viši je od prosjeka EU za SAD (61% u usporedbi s 48%) i Rusiju (18% u usporedbi do 12%). Najznačajnija razlika u percepciji je prema Turskoj, gdje 55% Rumunja ima povoljno mišljenje, u usporedbi s 26% europskog prosjeka.

Prema podacima Eurobarometra, samo 20% Rumunja zna točan datum parlamentarnih izbora za Europski parlament, ali je taj postotak puno veći od europskog prosjeka od 14%. Većina – 48% u odnosu na europski prosjek od 38% – zna samo da se ove godine održavaju izbori za Europski parlament.

S druge strane, više od 50 posto ispitanih Rumunja reklo je da im je važno glasovati za europarlamentarce koji će ih predstavljati u europskom zakonodavnom tijelu, a 40 posto – da su ti izbori za njih srednje važni. Postotak onih koji kažu da im je važnost izbora za Europski parlament od male važnosti znatno je niži od europskog prosjeka – 5% prema 10%. To je slično postotku Rumunja koji su rekli da nikada ne glasaju, što je također niže od europskog prosjeka od 9%. Za razliku od ostalih Europljana, gotovo 60% ispitanih Rumunja izjavilo je da uvijek glasuje, bez obzira na vrstu izbora. S druge strane, 63% Rumunja kaže da je glasovanje na nacionalnim izborima važno, ali to je ispod prosjeka EU od 69%.

Još jedan zanimljiv aspekt je da se podaci Eurobarometra donekle preklapaju s najnovijim anketama koje su provele rumunjske anketne tvrtke. U Rumunjskoj će se 9. lipnja održati ne samo izbori za Europski parlament nego i lokalni izbori. Prema nedavno objavljenoj anketi, 60% onih koji su se izjasnili da će sigurno izaći na izbore birati svoje gradonačelnike i predstavnike u mjesnim i županijskim vijećima. Istodobno, 57 posto ispitanika izjasnilo se za spajanje te dvije vrste izbora.

Europski parlament sastoji se od 705 zastupnika koji su organizirani u 27 odbora, koji su odgovorni za pripremu rada plenarnih sjednica Parlamenta. Zastupnike u Europskom parlamentu izravno biraju građani 27 država članica. Tijekom zasjedanja europarlamentarci se ne grupiraju prema nacionalnosti, već prema svojim političkim afinitetima, drugim riječima, prema političkoj grupi. Trenutno postoji 7 političkih skupina u Europskom parlamentu: EPP: Grupa Europske pučke stranke (Kršćanskih demokrata) ; S&D: Grupa progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu: Renew: Renew Europe; Zeleni/EFA: Zeleni/Europski slobodni savez; ECR: Europski konzervativci i reformisti; ID: Identitet i demokracija; Lijevo: Lijevo – GUE/NGL.