Subscribe
Nedavno su multinacionalne snage UN-a postavljene na Cipru za suzbijanje neprijateljstava između dviju etničkih skupina na otoku obilježile 60 godina od svog raspoređivanja na Cipru. Razmještene 4. ožujka 1964., plave kacige UN-a posljednjih su tjedana dobile komemorativnu medalju u znak obilježavanja njihove predanosti ovom mediteranskom otoku.
Vojnici su desetljećima intervenirali kako bi održali mir između dviju zajednica, grčke i turske, koje žive u odvojenim dijelovima teritorija nakon dugog razdoblja sukoba i turske invazije na sjeverni dio otoka 1974. godine.
Pozorište u kojem djeluju je takozvana “Zelena linija”, duga 180 kilometara, koja odvaja međunarodno priznatu Republiku Cipar od sjevernog dijela otoka koji se naziva Turska Republika i koji je do danas priznat samo od strane vlade u Ankari. Tijekom šest desetljeća na Cipru je raspoređeno više od 150.000 pripadnika multinacionalnih snaga Ujedinjenih naroda, od kojih je oko 1.000 ostalo na otoku.
Nakon intervencije Turske u ime vlastite zajednice 1974. godine, intervencija mirovnih snaga UN-a spriječila je ponovnu eskalaciju sukoba. Međutim, svi pokušaji da se postigne nagodba do sada su propali. Ciparski Grci predlažu unitarnu saveznu državu u kojoj bi obje strane zadržale svoju autonomiju. Ciparski Turci, s druge strane, kategorički odbijaju ovu opciju, predlažući umjesto toga “rješenje dviju država”, koristeći jezik koji podsjeća na izraelsko-palestinsku pregovaračku formulu, a nastavak pregovora uvjetuju priznanjem njihove neovisnosti, tj. zahtjev koji je međunarodna zajednica odlučno odbacila.
U siječnju je glavni tajnik UN-a António Guterres imenovao posebnog posrednika za Cipar, Mariju Angelu Holguin Cuellar, kolumbijsku diplomatkinju s velikim iskustvom. Godine 1986. Cuellar je bio jedan od pregovarača o ključnom mirovnom sporazumu između kolumbijske vlade i marksističkih gerilaca FARC-a.
Tijekom tih godina, djelomično zahvaljujući mirovnom radu Plavih kaciga UN-a, Cipar, koji je postao neovisan od Britanskog Carstva 1960., uspio je razviti svoju demokraciju na strani ciparskih Grka, iako je njegov glavni grad Nikozija bio podijeljen u dvoje, poput Berlina u vrijeme Zida i Hladnog rata.
Od 1980-ih održavaju se redoviti diplomatski sastanci i pregovori, često pod pokroviteljstvom UN-a, ali pitanje mogućeg ponovnog ujedinjenja Cipra ostaje neriješeno.
Spor oko teritorija ima drevno podrijetlo, budući da se nalazi blizu turske i sirijske obale i bio je u središtu zahtjeva prvo od strane Rimljana i Bizanta, a kasnije od strane Britanskog i Osmanskog Carstva.
Republika Cipar je 2004. godine postala dio Europske unije, iako je još uvijek vrlo teško govoriti o ponovnom ujedinjenju dvaju spornih teritorija, Turske i EU.
Ovih dana otok je i logističko središte humanitarnog koridora preko istočnog Sredozemlja, koji dovozi pomoć ljudima u Gazi, koji su u rukama Hamasa i bore se s izraelskim odgovorom na terorističke napade 7. listopada.
Od 29. ožujka u Nikoziji će se održati drugi događaj ovogodišnjeg Europskog kulturnog vikenda , ECR Party. Do 31. ožujka upravo na Cipru, značajnom izboru, s obzirom na povijesnu važnost i geostrateški položaj otoka za cijelu Europu.
Raznolikost konzervativne misli u europskom kontekstu izražava se u različitim oblicima, odražavajući kulturne, povijesne i društvene razlike između regija.
Konferencija, koja će se održati na 20. obljetnicu pristupanja Nikozije Europskoj uniji, sadržavat će nekoliko panela o ključnim temama kao što su energetska održivost, sigurnost na Mediteranu, ECR plan za EU i judeo-kršćanski korijeni Europe.