Cyberbullying je sve rašireniji problem u cijelom svijetu, sa značajnim utjecajem na živote mnogih mladih ljudi i adolescenata.
U Europi, a posebno u Italiji, ovaj je fenomen izazvao pozornost nadležnih, odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja jer ima ozbiljne i dugoročne posljedice na mentalno zdravlje i dobrobit mladih. “Virtualno” zlostavljanje problem je koji ne poznaje zemljopisne granice i u Europi, kao i u ostatku svijeta, mladi su izloženi raznim vrstama elektroničkog zlostavljanja, uključujući online trolanje, izloženost uvredljivom ili štetnom sadržaju i krađu digitalnog identiteta. Prema istraživanju koje je proveo EU Kids Online 2019. godine, oko 26 % mladih Europljana u dobi između 9 i 16 godina reklo je da su doživjeli internetsko zlostavljanje barem jednom u životu. Ovi podaci naglašavaju širok opseg problema u Europi. Međutim, treba napomenuti da se internetsko zlostavljanje može očitovati na različite načine od zemlje do zemlje, zbog kulturnih, društvenih i ekonomskih razlika, a u nekim europskim zemljama, na primjer, online zlostavljanje može biti raširenije na društvenim mrežama, dok u drugima primarno se može manifestirati putem tekstualnih poruka ili e-pošte. Ove razlike zahtijevaju prilagodljiv i personaliziran pristup prevenciji i borbi protiv internetskog nasilja u Europi.
U Italiji je internetsko nasilje sve veći problem među mladima. Prema studiji koju je provela udruga Telefono Azzurro 2020. godine, 23% talijanske djece i mladih doživjelo je internetsko zlostavljanje, dok je 36% njih izjavilo da je svjedočilo slučajevima internetskog nasilja nad drugima. Ovi podaci pokazuju da je fenomen raširen i ima značajan utjecaj na talijansku mladež. Internetsko zlostavljanje u Italiji može se očitovati slanjem uvredljivih poruka ili prijetnji, širenjem neugodnih ili klevetničkih slika ili videozapisa te korištenjem lažnih korisničkih imena ili računa za narušavanje nečijeg ugleda. Ove radnje mogu imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i dobrobit mladih ljudi, dovodeći do problema kao što su tjeskoba, depresija i nisko samopoštovanje.
Cyberbullying potiču različiti čimbenici, uključujući internetsku anonimnost, lakoću širenja štetnog sadržaja i nedostatak odgovarajućih propisa o društvenim medijima i internetskim platformama. Mrežna anonimnost omogućuje ljudima da sakriju svoj identitet dok zlostavljaju, što žrtvama otežava prepoznavanje napadača. Brzo širenje online sadržaja omogućuje uvredljivim ili štetnim porukama da brzo dopru do velike publike, povećavajući prouzročenu štetu. Nadalje, nedostatak jasnih pravila i učinkovitog nadzora na internetskim platformama otežava sprječavanje i borbu protiv internetskog nasilja. Europske i talijanske vlasti svjesno su poduzele mjere za rješavanje problema internetskog nasilja. U Europi je Europska komisija razvila program “Bolji internet za djecu” za promicanje sigurnog i odgovornog korištenja interneta među mladima. Ovaj program nudi obrazovne resurse i promiče suradnju između vlada, industrije i nevladinih organizacija u rješavanju problema elektroničkog zlostavljanja.
U Italiji je vlada donijela zakonodavne mjere za borbu protiv internetskog nasilja kao što je zakon “Pokret protiv govora mržnje”, donesen 2017., kojim se kaznenim sankcijama kažnjava internetski govor mržnje i internetsko zlostavljanje. Nadalje, u školama su promovirane edukativne inicijative kako bi se podigla svijest mladih o temi internetskog zlostavljanja i naučilo ih kako ga spriječiti. Brzina kojom se internetski sadržaj širi i anonimnost internetskih nasilnika otežavaju prepoznavanje i kažnjavanje napadača te će biti ključno riješiti problem što je brže moguće. Nadalje, zakoni i politike moraju se stalno ažurirati kako bi se prilagodili tehnologiji i načinima online komunikacije koji se brzo razvijaju.
Cyberbullying je ozbiljan i široko rasprostranjen problem diljem Europe, ali posebno u Italiji, s ozbiljnim posljedicama na mentalno zdravlje i dobrobit mladih ljudi. Stoga je ključno da vlasti, edukatori, roditelji i internetske platforme rade zajedno na prevenciji i borbi protiv nje, posebno kroz obrazovanje, podizanje svijesti, promicanje odgovornog ponašanja na internetu te usvajanje učinkovitih zakona i politika. Samo zajedničkim naporima možemo zaštititi mlade od internetskog zlostavljanja i stvoriti sigurno internetsko okruženje za sve.