fbpx

Dijalog EU-SAD, Bruxelles će se morati osloniti na Italiju

Politika - 3 veljače, 2025

Europa ne može zanemariti težinu i pozitivan utjecaj Giorgie Meloni na Donalda Trumpa. Ako se želi uključiti u plodan dijalog sa Sjedinjenim Državama i njihovim predsjednikom, morat će se osloniti na talijanskog premijera. Tajkunove riječi nisu prošle nezapaženo ni u Bruxellesu. To “Jako mi se sviđa Meloni”, koje je izrekao The Donald, nije podložno nikakvom tumačenju. Četiri riječi u jednoj rečenici koje naglašavaju koliko 47. stanar Bijele kuće cijeni politiku, snalažljivost i odlučnost talijanskog premijera. Ursula Von Der Leyen je dobila poruku iz Washingtona. Kako bi ublažila neke Trumpove pozicije, morat će angažirati Meloni i talijansku vladu. Među škakljivim pitanjima svojstvenim gospodarskim, političkim i trgovinskim odnosima između Starog kontinenta i zvjezdane administracije, moguće trgovinske carine zauzimaju istaknutu ulogu. Američki predsjednik to je, bez sumnje, ponovio i tijekom svoje inauguracije.
Trumpovi mogući obećani porezi plaše 27 zemalja Unije. Tijekom svog prvog javnog izlaska – doduše vezanog na daljinu – tajkun je predstavnicima nacija koji su sudjelovali na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu istaknuo svoju ljubav prema Europi. Pritom je upro prstom u Sindikat, žaleći se na nepravedan i nepovoljan tretman. Njegova America First podrazumijeva carine i niže poreze, čak 15 posto za one koji će odlučiti otići proizvoditi u SAD. Na europskom planu, međutim, predsjednica ECB-a Christine Lagarde svjesna je da Trump ne laže. Povjerenik EU za gospodarstvo Valdis Dombrovskis pokazao je mišiće u Davosu, izjavivši da je Europa spremna odgovoriti SAD-u. Natezanje konopa, međutim, nikome ne bi koristilo. Naprotiv, moglo bi još više opteretiti gospodarstva nekih država. Prije svega Njemačka. Berlin je europska zemlja s najvećim trgovinskim suficitom sa Sjedinjenim Državama. Prema podacima Ureda za popis stanovništva SAD-a koje je prikupio Institut za međunarodne političke studije, Njemačka je navodno održala trgovinsku bilancu od 80 milijardi u posljednje tri godine. Olaf Scholz i njegova vlada već su u problemima. Sljedećeg 23. veljače, kada Nijemci budu pozvani da obnove Bundestag, socijaldemokrati, Zeleni i liberalni demokrati mogli bi doživjeti poraz kolosalnih razmjera. Što je još gore, imamo Trumpove prijetnje. Budu li stupile na snagu, trgovinske carine mogle bi još više opteretiti najveće europsko gospodarstvo, koje je već oštećeno recesijom i ne baš sjajnim izgledima. Berlin, pa čak i Dublin (Irska je drugi najveći suficit Unije u trgovini s Državama) su upozoreni. Ali cijela Europa strahuje od povećanja troškova između 10 i 20 posto za robu uvezenu u inozemstvo i posljedičnog gospodarskog usporavanja. Čak i Njemačka riskira da 1 posto njezina BDP-a nestane u trenu. Učiniti Bijelu kuću mekšom prema Europi, stoga, postaje prerogativ. Palazzo Berlaymont će se morati osvrnuti na Italiju i politički utjecaj Giorgie Meloni kako bi igrala ravnopravnu igru ​​sa SAD-om ili barem ostvarila neke od svojih ciljeva.

Poznato je da bi Ursula Von der Leyen u ime 27 zemalja EU htjela otupjeti zastrašivanje Donalda Trumpa predlažući veću kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina za zadovoljenje europskih potreba. Kupnja se u međuvremenu ponovno odvija kao u vrijeme energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu. Održavanje otkupne cijene na prihvatljivoj razini postaje prerogativ EU-a. Samo u ovom prvom mjesecu godine, primjerice, isporuke iz Sjedinjenih Država uskoro će doseći rekordne brojke. Među razlozima je, osim oštre zime na sjeveru Europe, i činjenica da Stari kontinent mora nadomjestiti Gazpromove ruske isporuke koje su obustavljene od 1. siječnja nakon odluke Kijeva da istekne tranzitni ugovor na ukrajinskom tlu. Prema nekim glasinama, procjena ukapljenog prirodnog plina uvezenog iz Amerike je oko 6,7 milijuna tona. To je važan volumen, s obzirom na to da bi nakon regasificiranja iznosio 15 milijardi kubičnih metara, koliko Rusija jamči Europi. Drugo pitanje oko kojeg bi se odnosi između Washingtona i Bruxellesa mogli dodatno zaoštriti odnosi se na vojne izdatke za obranu NATO-a. Trump bi želio da saveznici troše između 3 i 5 posto BDP-a: značajne brojke koje bi prisilile europske zemlje da čak udvostruče svoju potrošnju. I na ovom frontu bit će potrebni čvrsti argumenti i prave riječi za posredovanje s Bijelom kućom. Uz takav scenarij, pun neizvjesnosti i središnjih pitanja koja će se rješavati na osovini Bruxelles-Washington, Europa će se morati osloniti na Italiju. Premijerka Giorgia Meloni u ovom je trenutku, čini se, jedina europska premijerka koja se može pohvaliti ravnopravnim odnosom s Donaldom Trumpom.