Subscribe
Pobjeda Donalda Trumpa bila je nadmoćna. Analitičari su požurili pokušati definirati tokove glasova – što ćemo također nastojati učiniti – ali u osnovi svih diskursa postoji jedna jasna točka: zaokret Sjedinjenih Država udesno je daleko veći od onog koji je dao Donaldu pobjedu 2016. kada je pobijedio Hillary Clinton, koja je u svakom slučaju prevladala na frontu glasova građana. Glavna pobjeda koja se ne može dodijeliti Kamali Harris na ovim izborima 2024. PODACI I TRUMPOVI LJUDI Tko čini Trumpove ljude? Odgovoriti na ovo pitanje nije lako, pogotovo jer su različite distinkcije u izbornoj jedinici Sjedinjenih Država vrlo različite od onih s kojima smo navikli imati posla na starom kontinentu. Ono što mi možemo je pokušati kroz izborne podatke nacrtati neke obrise te mase ljudi koji su se ponovno poistovjetili s tajkunom. Najveći rast za Donalda Trumpa je u glasovima Hispanoamerikanaca i Azijaca, što je dokaz kako se imigracija – kada je legalna i unutar uspostavljenog poretka države – ne boji, nego podržava strožu politiku prema ilegalnim imigrantima. Prije četiri godine, kada je Trump izgubio od Bidena, samo je 36 posto hispanoameričkih birača glasalo za tajkuna, dok je danas ta brojka znatno porasla, dosegnuvši 54 posto (podaci NBC Newsa). Ovaj uzlazni trend prati i broj žena latinoameričkog podrijetla koje su glasale za tajkuna. U 2020. iznosile su 30 posto, a danas je zabilježen rast od čak 7 postotnih bodova, čime je ta brojka dosegla 37 posto. Također raste, iako u znatno manjem postotku, i broj afroameričkih birača, koji je porastao s 19 posto u 2020. na 20 posto. Smanjeni rast na koji je, prema vodećim analitičarima, vjerojatno više pretegao Harrisov lik. Tu je zatim i biračka orijentacija u odnosu na dob koju treba analizirati. Harris je, naime, na ovim izborima jako ciljao na mlađe birače, posebno s obzirom na podatke izbora 2020. kada je Biden mogao računati na 60 posto glasova Amerikanaca između 18 i 29 godina (Trump je dobio samo 36 po cent). Brojka na koju se demokratska kampanja možda previše oslanjala i koja je 2024. doživjela veliki pad. Ove je godine, naime, samo 55 posto ove dobne skupine glasalo za Harrisa, dok je Tajkun svoj postotak uspio povećati na 42 posto. Broj koji treba usporediti s brojem mladih koji su ove godine prvi put izašli na izbore. Među njima, Trump je dobio 54 posto glasova, dok je Harris osvojio samo 45 posto. Važna brojka, pogotovo ako uzmemo u obzir da je 2020. godine Biden osvojio 64 posto glasova među prvim biračima, u usporedbi sa samo 32 posto za Trumpa. Harrisov učinak bio je bolji među starijim biračima (65 i više godina). Među onima s niskim obrazovanjem Trump je povećao jaz s demokratima na 62 posto (2020. iznosio je 54 posto), dok među fakultetski obrazovanim glasačima dominira Harris sa 61 posto glasova. Također je potrebno revidirati mit o Trumpovoj izbornoj bazi koju isključivo čine bijeli muškarci. Zapravo, iako brojčano nadmašuje Harrisa u ovoj skupini, tajkun bilježi blagi pad od prošlih izbora.
U 2020. Trump je dosegao 61 posto glasova u ovoj skupini, dok je Biden 38 posto; danas, umjesto toga, stoje na 59 posto u usporedbi s Harrisovim 39 posto u blagom porastu. Na ženskoj fronti Trump je u blagom padu, među bjelkinjama gubi tri boda (na 52 posto), dok među crnkinjama gubi dva boda s 9 posto na 7 posto. Ukratko, ovi podaci govore o biračkom tijelu koje nije slijedilo obrasce zamišljene (osobito od strane demokratskog tiska) u mjesecima koji su prethodili izborima. Konkretno, žene nisu bezuvjetno podržale Harrisa, dok je rast republikanskog kandidata među mladima zasjenio snagu Dems-a među ženama mlađim od 30 godina. Štoviše, promjena u glasovima Hispanjolaca – koji su 2020. podržali Bidena – također je bila središnja element u pobjedi tajkuna nad demokratskim kandidatom. Pozicioniranje koje su možda Harrisovi spin doktori podcijenili. VELIKI GRADOVI À LA HARRIS Neposredan način da shvatimo kojim je putem Trump otišao u ovoj predizbornoj kampanji jest analizirati učinak demokrata u velikim urbanim područjima SAD-a. U gradu Washingtonu, Harris bi bio izabran za predsjednika s 94% glasova. Slično, u New Yorku demokratski kandidat nadglasava Trumpa s 4 glasa prema 1. U San Franciscu Harris nadglasava Trumpa s 5, dok u Los Angelesu dobiva dvostruko više glasova. Ova situacija se ponavlja u svim velikim urbanim konglomeratima, pri čemu elita sve više postaje izborni bazen demokrata, dok Trumpu i republikancima ostavlja slobodu da prošire svoj konsenzus u ostatku zemlje, čime se postižu izborni rezultati kakvima smo svjedočili u ovi izbori. Situacija koju su možda prvi naslutili neki posebno zanimljivi likovi u američkom scenariju. Likovi poput Jeffa Bezosa – pokrovitelja Amazona i vlasnika Washington Posta – i Elona Muska otišli su izvan kanona koje su nametnule određene elite, otvoreno stajući na stranu tajkuna na ovim izborima. Treba se samo sjetiti što je Musk učinio: radio je u Pennsylvaniji kako bi vratio glasove za Trumpa u ključnoj državi, a sutra bi se mogao – u nekom svojstvu – čak pridružiti predsjednikovom osoblju. DONALDOV RECEPT Dakle, koji je bio Trumpov recept za povratak u Bijelu kuću? Nakon četverogodišnje stanke, pravnih problema u koje je bio uvučen i protivljenja njegova reizbora od strane dijela Velike stare stranke, uspio je ne samo ponovno uzjahati, već i krenuti pravim putem. u Bijelu kuću. Biden se obratio Trumpovim glasačima govoreći o ‘smeću’, ali elementi koje je tajkun stavio na stol u svom odnosu sa svojim narodom drugačiji su i sigurno su se probili. To nisu samo konzervativne vrijednosti. Ideologija koju izražava Trump polazi od veličanja posredničkih tijela društva i doprinosa koji radnici (u svim društvenim slojevima i na svim poljima) mogu dati američkom društvu. To je konzervativizam koji ima duboke korijene, koji seže u eru Ronalda Reagana i počiva na moralnim i vjerskim idealima nacije. Trumpa i njegove ljude ne zanima sterilna, samoreferentna rasprava unutar urbanih elita. Pitanja poput poslova, hipoteka, poreza, ekonomskih poteškoća i inflacije su u središtu njihovih razmišljanja.
Ne gledaju na etička pitanja i političku korektnost (nešto na što se Trump ionako nikada nije previše oslanjao), već na razlike u američkom gospodarstvu između Trumpove četiri godine i Bidenova mandata. Upravo na tim temama američki građani temelje skretanje udesno nametnuto Trumpovim izborom.
Sada će tema sljedećih mjeseci (od sada do inauguracije, a potom i dalje) biti upravljanje osobljem i odjelima. Trump je mnogo stavio na obećanje svojim glasačima da će državnu mašineriju učiniti učinkovitijom i djelotvornijom. Na temelju ovih aspekata republikanski birači će najvjerojatnije mjeriti učinak ove nove administracije.