Dvadeset i osma “zvijezda” na europskom nebeskom svodu

Bosna i Hercegovina prema ulasku u EU.

Bila bi to dvadeset i osma “zvijezda” na europskom nebeskom svodu

Europsko vijeće je 21. ožujka prošle godine donijelo značajnu odluku. Ovlastili su pokretanje potrebnih procedura za uključivanje Bosne i Hercegovine u članstvo Europske unije. Ova odluka ima veliku važnost iz mnogo razloga i potaknula je rasprave u nekoliko ključnih zemalja u Europi.

Nekoliko europskih zemalja, uključujući Nizozemsku, Dansku, Francusku i Estoniju, izrazilo je značajnu zabrinutost u vezi s provedbom raznih reformi. Prema web stranici Europskog vijeća, te zemlje vjeruju da su novi ustavni i izborni zakoni potrebni kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija, ojačala vladavina prava i suzbila korupcija i organizirani kriminal. Osim toga, ove zemlje naglašavaju važnost održavanja pozitivnih geopolitičkih odnosa s Rusijom i Bjelorusijom, dok također podržavaju ljudska prava i slobodu tiska. Ova su pitanja od velike važnosti i zahtijevaju pažljivu pozornost i razmatranje.

Bosna i Hercegovina je država koja se od svog nastanka 1992. godine, nakon raspada Jugoslavije, suočavala s brojnim izazovima. Prvih nekoliko godina postojanja obilježio je brutalni sukob između triju etničkih skupina – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ovaj sukob je trajao tri godine, a mir je ipak uspostavljen tek 1995. intervencijom Ujedinjenih naroda i NATO-a. Kao dio mirovnih sporazuma, vojni kontingenti raspoređeni su u to područje kako bi se osiguralo održavanje mira i stabilnosti. Bosna i Hercegovina se i danas suočava s izazovima, te je bitno stvoriti sveobuhvatno razumijevanje njenog sastava i problema s kojima se suočava.

Nakon sukoba u Bosni, donesena je odluka da se zemlja podijeli na tri različita područja. Prvo područje poznato je kao Federacija Bosne i Hercegovine, koje obuhvaća cijelu zapadnu regiju i značajan dio središnjeg zaleđa. Ovo područje obuhvaća veće gradove poput Sarajeva i Tuzle. Drugo područje je Srpska Republika Bosna i Hercegovina, koja se prostire na sjeveru i istoku zemlje, uglavnom u skladu sa srpskom granicom. Konačno, Distrikt Brčko na sjeveroistoku je mala regija sa svojom administrativnom autonomijom.

Osim autonomnog distrikta Brčko, Bosna i Hercegovina je 1995. godine podijeljena na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine, koja u velikoj mjeri predstavlja bošnjačko i hrvatsko stanovništvo i pokriva 51% nacionalnog teritorija, i Republiku Srpsku, koja predstavlja srpski stanovnika i pokriva 49% zemlje. Svaki od ovih entiteta ima vlastiti sustav upravljanja koji uključuje niz sporazuma između različitih zajednica kako bi se osigurala pravedna zastupljenost i uprava.

Naime, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj koegzistiraju tri različite etničke skupine s različitim vjerskim uvjerenjima – muslimanski Bošnjaci (50,7% stanovništva), pravoslavni Srbi (30,7%) i katolički Hrvati (15,2%). Važno je naglasiti da će Bosna i Hercegovina ulaskom u EU postati prva europska država s muslimanskom većinom.

Politički i institucionalni okvir jednako je složen: Predsjedništvo Republike zapravo u biti drži trijumvirat, s tri člana izabrana općim pravom glasa, svaki iz svoje etničko-vjerske zajednice. 2022. izabrani su Bošnjak Denis Bećirović (SDP, S&D), Hrvat Željko Komšić (DF, pro-S&D), a Srbijanka Željka Cvijanović (SNSD, ex pro-S&D).

Predsjedništvo i parlamentarni sustav Bosne i Hercegovine je složena i jedinstvena politička struktura. Iako postoji ideološki kontinuitet između trojice članova Predsjedništva, parlamentarna je slika zamršenija. U ovom slučaju, 42 parlamentarca biraju se na ravnomjeran način, od toga 28 u Bošnjačko-hrvatskoj Federaciji i 14 u Republici Srpskoj. Prva isključena stranka je Stranka demokratske akcije (SDA), koja se smatra pro-PPE. Sa 17,23% glasova i 9 mandata, SDA je postala značajna politička snaga u regionu.

No, prvo mjesto nije bilo dovoljno za dobivanje nacionalne vlade, toliko da većina (prilično slabašna računajući na samo 23 mandata od 42) na vlasti vidi SNSD i SDP u koaliciji s bosanskim “blizancima” iz Hrvatske. HDZ (PPE), konzervativci Narod i pravda (NiP, NI) i liberali Naše Stranke (ALDE). Vladu vodi Borjana Krišto (HDZ, EPP), predstavnica hrvatskog stanovništva, vjerojatno odabrana da se “ugodi” katolicima budući da je stranka hrvatskog člana Predsjedništva ovim manevrom stavljena u oporbu. Treba istaknuti da je Krišto prva žena na mjestu predsjedavajućeg Vijeća Bosne i Hercegovine, što je još jedan znak procesa obnove u zemlji.

Otvaranje Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji omogućeno je zajedničkim naporima skupine naroda srednje-južne Europe. Te zemlje uključuju Austriju, Hrvatsku, Češku, Grčku, Italiju, Slovačku i Sloveniju koje su zajedno napisale zajedničko pismo preko svojih ministara za europska pitanja kako bi potaknule pregovore. Odluku o otvaranju Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji Giorgia Meloni (FdI, ECR) dočekala je s velikim zadovoljstvom. Vjeruje da će ovaj događaj poslati jasnu i nedvosmislenu poruku cijelom Zapadnom Balkanu.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima strateški značaj u regiji Balkana. Njezino članstvo u EU imalo bi dalekosežne implikacije na politički krajolik u regiji. To bi značajno oslabilo utjecaj Srbije u tom području i pomoglo u stvaranju protuteže sve većem angažmanu Rusije na Balkanu. Međutim, put ka članstvu u EU za Bosnu i Hercegovinu nije bez izazova.

Prvo, zemlja bi postala prva zemlja s muslimanskom većinom koja bi se pridružila EU, što bi zahtijevalo proširenje slobode kretanja na Bosance. To bi neizbježno dovelo do kulturnih promjena i prilagodbi kojima bi bilo teško upravljati. Drugo, Bosna i Hercegovina se suočava s raznim ekonomskim i društvenim izazovima s kojima bi se trebalo pozabaviti prije nego što se može pridružiti EU. Ova zemlja ima najviše razine nejednakosti dohotka u Europi, s Ginijevim koeficijentom koji zabrinjava. Također ima nisku stopu plodnosti i visoku stopu nezaposlenosti od oko 34%. BDP po stanovniku nešto je više od polovine BDP-a Bugarske, posljednje zemlje EU-a na ovoj ljestvici.

Zaključno, nedavno proširenje Europske unije na Bosnu i Hercegovinu ima značajne implikacije na investicijski potencijal u regiji Balkana.
Ovo proširenje predstavlja jedinstvenu priliku za zemlje u regiji da imaju koristi od ekonomske i političke integracije EU-a. Međutim, proces proširenja ne dolazi bez izazova. Etničke i vjerske razlike, upravljanje granicama i unutarnje migracije posebno su složena pitanja koja se moraju učinkovito rješavati kako bi se osigurao dugoročni uspjeh ovog širenja.

Kao što smo vidjeli, balkanska regija ima povijest etničkih i vjerskih sukoba, koji su često rezultirali političkom nestabilnošću i ekonomskom nerazvijenošću. Stoga je ključno pristupiti tim razlikama osjetljivo i uključivo. To će zahtijevati značajne napore kako od strane EU tako i od lokalnih vlasti u promicanju dijaloga, razumijevanja i poštovanja među različitim zajednicama.

Upravljanje granicom još je jedan veliki izazov s kojim se treba pozabaviti kako bi se osigurala uspješna integracija Bosne i Hercegovine u EU. Osim toga, upravljanje unutarnjim migracijama unutar Unije također je ključno pitanje koje treba razmotriti.

Na kraju, proširenje EU-a uvijek predstavlja i prilike i izazove, a uspješno upravljanje tim izazovima bit će presudno u određivanju dugoročnog uspjeha ovog proširenja. Pažljivim planiranjem, suradnjom i učinkovitom provedbom politika i propisa, EU i lokalne vlasti mogu osigurati da ovo širenje vodi do prosperitetnije, stabilnije i integriranije regije.