U sve napetijoj geopolitičkoj krajolici istočne Europe, ruska propaganda se pokazala kao ključno oruđe za Rusku Federaciju da zadrži svoj utjecaj na bivše sovjetske republike, uključujući Estoniju i Litvu. Ove dvije baltičke države ipak dijele zajedničku povijest sovjetske okupacije. Postojale su dvije faze ruske okupacije dviju država. Prva okupacija bila je između 1939.-1941. kao rezultat sovjetsko-njemačkog pakta o nenapadanju. Druga sovjetska okupacija, koju europske demokracije smatraju nezakonitom, započela je nakon završetka Drugog svjetskog rata i trajala je 48 godina (1944.-1991.) do raspada SSSR-a. Estonija i Litva su se stoga drugačije razvijale u postsovjetskom razdoblju, što je također oblikovalo njihovu ranjivost na rusku propagandu. Studija stranke ECR daje detaljnu sliku o tome kako ruska propaganda ulazi u informacijski prostor ovih dviju zemalja, identificirajući ne samo kanale i taktike koje koristi Kremlj, već i čimbenike koji pridonose osjetljivosti stanovništva na ovo oblik utjecaja. Kako bi se dobila jasna slika utjecaja ruske propagande u Estoniji i Litvi, kvantitativno istraživanje provedeno je između 12. i 29. lipnja 2024. Ovo istraživanje provedeno je na reprezentativnom uzorku odrasle populacije, u dobi od 18 do 74 godine, u obje zemlje. Čak 1202 intervjua obavljena su u Estoniji i 1500 u Litvi. Upitnici su popunjavani online metodom, čime je omogućen pristup znatno širem segmentu populacije, ali i ograničenje istraživanja na osobe koje imaju pristup internetu.
Tradicionalni mediji u Estoniji: Tiskani mediji nadmašuju europski prosjek
Jedan od najznačajnijih aspekata medijske potrošnje u Estoniji je popularnost tiskanih medija na estonskom jeziku. Otprilike 20% odraslih Estonaca svaki dan čita barem jednu tiskanu publikaciju (osobito dnevne novine), što je brojka koja daleko premašuje europski prosjek. Ovaj postotak Estonaca koji stalno čitaju novine sugerira da su tiskani mediji i dalje važan stup estonskog javnog informiranja, pružajući građanima izvor informacija koji se općenito smatra manje podložnim manipulaciji od drugih oblika medija. Nasuprot tome, samo 4% Estonaca svakodnevno čita tiskane medije na ruskom jeziku, što odražava mnogo manju upotrebu ovog medijskog izvora među estonskim govornicima ruskog jezika. Što se tiče TV i radio potrošnje, kanali na estonskom jeziku imaju jasnu prednost u odnosu na kanale na ruskom jeziku. Vrlo značajan čimbenik koji na to utječe je zabrana nametnuta ruskim TV kanalima u Estoniji, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Ovu je mjeru poduzela estonska vlada kako bi ograničila izloženost stanovništva ruskoj propagandi koja je pojačana tijekom tog razdoblja.
Digitalni mediji u Estoniji: glavni izvor informacija za stanovništvo
Internet je postao glavni izvor informacija u Estoniji. Prema istraživanju stranke ECR, više od polovice stanovništva dnevno pristupa portalima s vijestima na estonskom jeziku. Ovaj trend pokazatelj je visoke razine digitalizacije u Estoniji, zemlji poznatoj po inicijativama IT-a i e-uprave. Osim toga, društvene mreže igraju iznimno važnu ulogu u distribuciji vijesti. Oko 42% Estonaca koristi ove platforme društvenih medija za informiranje o aktualnim događajima. Međutim, korištenje portala i društvenih mreža na ruskom jeziku znatno je manje, ali ne i zanemarivo, posebice među govornicima ruskog jezika u Estoniji.
Osjetljivost na rusku propagandu u Estoniji
Iako je anketa ECR-a provedena u lipnju pokazala da bi većina Estonaca bila spremna oduprijeti se mogućoj ruskoj invaziji, stvarnost je sasvim drugačija. Stvarna spremnost Estonaca da se bore za svoju zemlju niža je nego što bi se moglo očekivati. To se može pripisati i demografskim čimbenicima i određenom skepticizmu o sposobnosti Estonije da se učinkovito odupre vanjskoj agresiji, s obzirom na malu veličinu zemlje i blizinu Rusiji. Nažalost, ruska propaganda uspjela je prodrijeti u određene segmente estonskog stanovništva, posebno među govornicima ruskog jezika, promičući poruke koje naglašavaju moralno propadanje Europske unije i dovode u pitanje namjere NATO-a na njenom istočnom krilu. Te su poruke osmišljene kako bi posijale nepovjerenje među građanima i potkopale potporu zapadnim savezima, dok Rusiju prikazuju kao braniteljicu tradicionalnih vrijednosti.
Tradicionalni mediji u Litvi
Za razliku od svojih estonskih susjeda, tradicionalna medijska potrošnja u Litvi predstavlja različite osobitosti. Iako su tiskani mediji na litvanskom jeziku i radio na litvanskom jeziku manje popularni nego u Estoniji, to ne znači da tradicionalni mediji igraju beznačajnu ulogu u informiranju javnosti. Izuzetno važan čimbenik je da je potrošnja medija na ruskom jeziku u Litvi manja nego u Estoniji, što uvelike odražava veću etničku homogenost i drugačije povijesno iskustvo s Rusijom. Međutim, pristup ruskim medijima (osobito informacijama ruske propagande) nije u potpunosti izostao, a postoje segmenti stanovništva koji se informiraju iz medijskih izvora na ruskom jeziku. To je osobito slučaj u zajednicama bliže granici s Bjelorusijom (saveznicom Ruske Federacije i pristašom akcija Kremlja u Ukrajini) ili među etničkim ruskim manjinama.
Digitalni mediji u Litvi: glavni izvor vijesti za građane Litve
Kao iu Estoniji, digitalni mediji dominiraju informacijskim krajolikom u Litvi. Informativni portali na litavskom jeziku prepoznati su kao glavni izvor informacija za većinu stanovništva, zbog čega društvene mreže i ovdje imaju značajnu ulogu u distribuciji vijesti (bilo pravih ili propagandnih). Prema istraživanju ECR-a, udio onih koji koriste portale i društvene mreže na ruskom jeziku znatno je niži u Litvi, što odražava veći kulturni i jezični otpor vanjskim utjecajima iz Rusije. To se također može pripisati proaktivnim mjerama litavske vlade za suzbijanje ruske propagande, uključujući medijsko obrazovanje i kampanje za podizanje javne svijesti o opasnosti ruske propagande na teritoriju zemlje.
Osjetljivost na rusku propagandu u Litvi
Litva, s većinskim litvanskim stanovništvom i drugačijim povijesnim iskustvom od Estonije, općenito je manje podložna ruskoj propagandi. Ruske propagandne poruke doživljavaju se kao manje vjerodostojne, a potpora litvanske vlade i javnosti za NATO i Europsku uniju i dalje je snažna. No, to ne znači da je Litva potpuno imuna na strane utjecaje i rusku propagandu. Još uvijek postoje segmenti stanovništva koji se mogu utjecati, osobito među onima koji su socijalno izoliraniji ili imaju manje povjerenja u vladu.
Čimbenici koji određuju osjetljivost na rusku propagandu
Detaljnom analizom ankete stranke ECR identificiran je niz čimbenika koji utječu na podložnost ruskoj propagandi u Estoniji i Litvi. Ti čimbenici uključuju: korištenje medija na ruskom jeziku, demografiju, političke stavove i povijesna iskustva dviju zemalja u odnosu na Rusku Federaciju.
Potrošnja medija na ruskom jeziku: Opsežna upotreba televizije, radija i portala s vijestima na ruskom jeziku važan je pokazatelj podložnosti ruskoj propagandi. Ti medijski izvori ne samo da pružaju stalni protok informacija usklađenih sa stajalištima Kremlja, već također uspijevaju oblikovati alternativni narativ onome koji predstavljaju zapadni mediji. Demografija: Demografski čimbenici kao što su dob i spol igraju važniju ulogu u određivanju podložnosti propagandi u Estoniji nego u Litvi. Na primjer, mladi ljudi u Estoniji, koji su bolje upoznati s internetom i digitalnim medijima, manje su izloženi i manje podložni ruskoj propagandi od starijih ljudi koji više koriste tradicionalne medije (tisak, radio i televiziju). Politički stavovi: U obje zemlje politički stavovi značajno utječu na reakciju na rusku propagandu. Povjerenje u oružane snage, percepcija etničkih manjina i stavovi prema NATO-u iznimno su važni čimbenici. Građani koji vjeruju svojoj vladi i međunarodnim vojnim savezima obično su manje podložni ruskoj propagandi, dok je one koji su skeptični prema tim institucijama lakše pokolebati. Povijesna iskustva: Povijesna iskustva dviju zemalja u odnosu na Rusku Federaciju također su oblikovala njihovu izloženost propagandi koja dolazi iz Kremlja. Estonija, s znatnom ruskom manjinom i složenom poviješću odnosa s Rusijom, pokazuje veću ranjivost na ruski utjecaj. S druge strane, Litva, s etnički i kulturno homogenijim stanovništvom, razvila je veći otpor prema narativima koji dolaze iz Moskve. Kao zaključak analize koju je provela stranka ECR (studija koju je djelomično financirao Europski parlament), izvješće ističe da iako medijska potrošnja u Estoniji i Litvi igra važnu ulogu u određivanju osjetljivosti na rusku propagandu, ona nije jedina odlučujući faktor. Politički stavovi, povijesna iskustva i demografska pozadina igraju ključnu ulogu u tome kako različiti segmenti stanovništva u Estoniji i Litvi reagiraju na vanjske utjecaje. Dok se Estonija, s znatnom ruskom manjinom i složenijim medijskim krajolikom, pokazuje ranjivijom na rusku propagandu, Litva, s homogenijom etničkom strukturom i snažnom potporom NATO-u, općenito je otpornija na te utjecaje. Međutim, niti jedna zemlja nije potpuno imuna, a kontinuirani napori vlasti u obje zemlje da se suprotstave ruskoj propagandi i dalje su ključni za održavanje informacijske sigurnosti.