Subscribe
Gospodarskom politikom i zapošljavanjem bavi se Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Europski parlament i Vijeće mogu usvojiti uredbu kojom se utvrđuje postupak za Vijeće i Komisiju za praćenje ekonomske politike država članica (članak 121.); s druge strane, Europsko vijeće, Vijeće, Europska komisija, Europski parlament, Gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija i interni Odbor za zapošljavanje unutar Vijeća surađuju kako bi se utvrdile godišnje smjernice za Države članice trebaju uzeti u obzir u svojim politikama zapošljavanja (članak 148.). Dana 29. travnja 2024. Europski parlament i Vijeće donijeli su novu uredbu kako bi se omogućila učinkovita koordinacija ekonomskih politika i multilateralni proračunski nadzor, odnosno postupak za Vijeće i Komisiju da nadziru gospodarsku politiku država članica, kao što je prethodno prikazano Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Takav postupak, općenito i pravno poznat kao “Europski semestar”, ima za cilj osigurati održivu konvergenciju društvenog učinka država članica. Konkretno, to uključuje formuliranje i provedbu smjernica za zapošljavanje za države članice, uključujući načela Europskog stupa socijalnih prava i povezanih preporuka za pojedine zemlje. Za takvu formulaciju i provedbu, uredba se poziva na tablicu društvenih rezultata plus identifikaciju rizika za društvenu konvergenciju. Vijeće priprema godišnje izvješće o napretku socio-ekonomskog stanja država članica i upućuje im preporuke. Europski stup socijalnih prava , koji su tri institucije EU-a (Parlament, Vijeće i Komisija) proglasile 16. studenog 2017., izražava načela i prava za funkcioniranje tržišta rada i sustava socijalne skrbi u Europskoj uniji. Ponovno potvrđuje neka od prava koja su već prisutna u pravnoj stečevini Unije, ali također dodaje nova načela koja se bave izazovima koji proizlaze iz društvenog, tehnološkog i gospodarskog razvoja. Prije nego što se mogu smatrati pravno obvezujućima na razini EU-a, moraju biti uključeni u sekundarno zakonodavstvo. Procedurom europskog semestra oni su doduše uključeni, ali ne toliko jasno obvezujući, budući da je rezultat postupka koordinacije izdavanje smjernica i preporuka, neobvezujućih po definiciji (soft law). Kako bi se provela načela proglašena u Europskom stupu socijalnih prava, Europska komisija je 4. ožujka 2021. predložila akcijski plan s tri glavna cilja koja treba postići do 2030.: 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno ; 60% svih odraslih treba sudjelovati u obuci svake godine; te bi trebalo doći do smanjenja broja ljudi kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost za najmanje 15 milijuna.
Društveni pregled dalje ocrtava sedamnaest mjera kao konkretizaciju društvene konvergencije: sudjelovanje odraslih u učenju tijekom posljednjih 12 mjeseci; udio onih koji rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje; razina digitalnih vještina pojedinca; stopa mladih koji nisu u obrazovanju, zaposlenju ili obuci; tzv. rodni jaz u zaposlenosti; omjer dohodovnog kvintila; stopa zaposlenosti; stopa nezaposlenosti; stopa dugotrajne nezaposlenosti; rast bruto raspoloživog dohotka kućanstva po stanovniku; stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE); stopa rizika od siromaštva ili isključenosti za djecu; utjecaj socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje siromaštva; jaz u zapošljavanju osoba s invaliditetom; preopterećenost troškovima stanovanja; djeca mlađa od 3 godine koja su u formalnoj skrbi za djecu i koja su sama prijavila nezadovoljenu potrebu za medicinskom skrbi. Posljedično, države članice moraju uzeti u obzir te smjernice i preporuke za zapošljavanje, uključujući socijalnu tablicu rezultata i rizike za društvenu konvergenciju, kada donose svoje glavne odluke u socijalnoj politici i politici zapošljavanja. Europskom parlamentu omogućeno je sudjelovanje u postupku Europskog semestra. Uključeni su i parlamenti država članica, sindikati i predstavnici poslodavaca. Izvor slike: Roxana Mînzatu