Subscribe
Iako je javno mnijenje o energiji vjetra još uvijek općenito pozitivno, posebice jer tehnologija još uvijek uživa veliku medijsku i političku podršku, nedostaci ovog zelenog izvora energije možda su postali suptilno očiti u očima tržišta. U Švedskoj su se ulaganja u energiju vjetra počela smanjivati, pokazuje analiza kretanja na tržištu u 2024. Kako trenutno stoji, prognozirana potražnja za proizvodnjom energije daleko je veća od onoga što će industrija energije vjetra uspjeti isporučiti, prema industrijskoj trgovačkoj organizaciji Svensk Vindenergi.
Borba političkih volja učinila je Švedsku prilično teškim terenom za vjetroelektrane, budući da su lokalni interesi stavili veto na izgradnju novih vjetroturbina u njihovoj blizini, dok je većina stranaka u zemlji na središnjoj razini općenito za širenje zelene energije. U 2024. godini rashodovano je čak 13 planiranih velikih vjetroelektrana, od kojih je većina trebala biti izgrađena na kopnu. Umjesto toga, izgledi za vjetroelektrane su se preselili na more, a većina trenutačnih vjetroelektrana planira se izvan obala Švedske.
Međutim, ti su planovi također neizvjesni zbog povezanih troškova, koji su povremeno uzrokovali oklijevanje čak i formalno pozitivnih stranaka u vladi koje se bave energijom vjetra. Slaba privlačnost vjetroelektrana pojačana je raspravom o vezanosti Švedske za europsko energetsko tržište. Krajem 2024. to je postalo izvor verbalnog sukoba između švedske vlade i Njemačke, zemlje koja povremeno ima veliku potražnju za jeftinom švedskom strujom kako bi ublažila vlastitu energetsku krizu, koja se i sama obično pripisuje pretjeranom oslanjanju na energiju vjetra. Zbog neuspjeha zelene i obnovljive politike prošlog desetljeća da isporuči čak i pristupačnu energiju za kućanstva, nije ni čudo da pokret energije vjetra gubi na snazi.
Ekonomiju energije vjetra u Švedskoj kritički su pregledali stručnjaci iz područja tehnoloških znanosti, prirodnih znanosti i ekonomije, od kojih se mnogi u zadnje vrijeme počinju pojavljivati u glavnim medijima. Glavna kritika ovih glasova odnosi se uglavnom na pretjerano oslanjanje na energiju vjetra na račun predvidljivih izvora energije kao što je nuklearna energija. Pretjerana revnost u postavljanju vjetroturbina dovodi do smanjenih povrata, jer češće nego ne, prekomjerna proizvodnja energije vjetra tijekom povoljnih vremenskih uvjeta ne dovodi do financijskih dobitaka. Umjesto toga, višak energije se izvozi na kontinent kao jeftina i izdašna električna energija. S druge strane, skupe vjetroturbine očito nemaju koristi ako su statične. Jasno je da sektor energije vjetra ne pokriva svoje troškove, smatraju kritični stručnjaci.
Sumnjiva budućnost industrije energije vjetra u Švedskoj također se odražava na suptilnoj razini u visokom obrazovanju. Prošle je godine švedski javni radio izvijestio o nedostatku tehničara za energiju vjetra u zemlji te da je dvije trećine od gotovo 200 mjesta na sveučilištima u zemlji na programima tehnologije energije vjetra prazno. Fakulteti koji bi trebali obrazovati i osposobiti jezgru inženjera za održavanje sve većeg broja vjetroagregata u zemlji imaju endemski problem ne samo s popunjavanjem mjesta, već i sa studentima koji se ispisuju prije diplome. To je unatoč općenito pozitivnoj percepciji javnosti o zelenoj tehnologiji i sveprisutnom uvjerenju u mogućnost transformacije u tržište obnovljive energije što se odražava u anketama i političkim izborima.
Od osam stranaka zastupljenih u švedskom parlamentu, samo je jedna, nacionalistički Švedski demokrati, više ili manje ideološki protiv energije vjetra. Trenutna vlada daje prioritet obnovi nuklearne energije, ali unatoč tome zadržava ponekad pragmatičan, a ponekad promotivni pristup izgradnji novih vjetroelektrana. Nespremnost investitora i inženjera da se uključe u industriju vjetra pokazuje da, unatoč nepokolebljivom političkom i medijskom interesu, pisanje za ovu vrstu zelene energije u Švedskoj može biti na zidu.