EU ne može nametnuti legalizaciju istospolnih brakova Rumunjskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji

Europski sud za ljudska prava (ECHR) nedavno je presudio da je Rumunjska prekršila članak 8 Konvencije – koji predviđa pravo na “poštivanje privatnog i obiteljskog života” – u slučaju istospolnih parova. Odluka ECHR-a, koju udruga ACCCEPT, koja promiče prava LGBT osoba, smatra “povijesnom”, zapravo predviđa priznanje braka koji je prije dvije godine dobio rumunjsko-američki gay par na Sudu EU (Sud EU) braka koji je već sklopljen u drugoj državi.

Bruxelles kritizirao Rumunjsku, Mađarsku i Poljsku jer nisu dopustile istospolne brakove

Rumunjska – kao i Mađarska i Poljska – bila je i kritizirana od strane Bruxellesa zbog svojih zakona koji ne dopuštaju istospolne brakove (a u slučaju Mađarske, čak i zbog zabrane takozvane homoseksualne propagande), s pozivima na “poštivanje zajedničkih vrijednosti Unije”. Međutim, osim ukora i preporuka, EU ne može nametnuti legalizaciju istospolnih brakova Rumunjskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Definicija obitelji u Europskoj uniji pitanje je samo nacionalnog zakonodavstva jer je to jedno od područja, kao što su zdravstvo ili obrazovanje, koja su, u skladu s načelom supsidijarnosti, prepuštena isključivoj regulatornoj nadležnosti država članica.

Što su odlučili suci EKLJP-a?

“Sud je već zaključio da postoji pozitivna obveza iz članka 8. konvencije da se osigura priznavanje i pravna zaštita istospolnih parova te je utvrdio povredu te obveze u predmetu Oliari i drugi te Fedotovi i drugima (…) Ta pozitivna obveza ne bi trebala ovisiti o nacionalnim okolnostima. Obveza osiguravanja pravnog priznanja i zaštite svojih obitelji od strane podnositelja zahtjeva općenito se primjenjuje u skladu s Konvencijom: podnositelji zahtjeva – koji su činili de facto istospolne obitelji u Rumunjskoj – imali su isto pravo na pravno priznavanje i zaštitu u skladu s člankom 8.”, navodi se u službenom priopćenju ECHR-a objavljenom nakon donošenja presude.

Presuda koju EKLJP navodi kao presedan donesena je u siječnju 2023. u predmetu Fedotova protiv. Rusija, koja se odnosila na odbijanje Rusije da prizna i zaštiti istospolne obitelji. Aktivisti i odvjetnici za ljudska prava ustvrdili su tada kako će “značajna odluka” imati značajne posljedice za parove u Rumunjskoj.

U skladu s tim, u presudi EKLJP-a u predmetu protiv Rumunjske navodi se da svatko ima “pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života”, svog doma i korespondencije te da se “tijela javne vlasti mogu miješati u ostvarivanje tog prava samo u mjeri u kojoj je takvo uplitanje predviđeno zakonom i nužno u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javna sigurnost ili ekonomska dobrobit zemlje, za sprečavanje nereda ili kriminala, za zaštitu zdravlja ili morala ili za zaštitu prava i sloboda drugih”.

Također, prema mišljenju sudaca, EKLJP “utvrđivanje povrede Konvencije samo po sebi predstavlja dovoljno pravedno zadovoljstvo za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju su pretrpjeli tužitelji”. Presuda se također odnosi na činjenicu da su argumenti vlade Bukurešta nevažeći:

“Sud smatra da niti jedan od razloga od javnog interesa koje je iznijela Vlada ne nadmašuje interes tužitelja da se njihovi odnosi pravilno priznaju i zaštite zakonom. Sud zaključuje da je tuženik prekoračio svoju granicu uvažavanja i da nije ispunio svoju pozitivnu obvezu da osigura tužiteljima pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života”.

Reagirajući nakon usvajanja Odluke, udruga ACCEPT priopćila je kako je to “povijesna odluka” i kako “Rumunjska mora priznati i zaštititi istospolne obitelji”. Prema citiranoj nevladinoj organizaciji, “ECHR jasno naglašava da je tim obiteljima hitno potreban oblik priznanja koji tim obiteljima daje jednaka prava i stvara pravni okvir koji štiti zajednički život tih parova”.

“Povodom ove odluke, udruga ACCEPT još jednom traži od rumunjske vlade i parlamenta da obave svoju dužnost prema svim svojim građanima i da se prema svim obiteljima u našoj zemlji odnose dostojanstveno i s poštovanjem”, dodala je Udruga.

Kako je započela borba gay parova protiv Rumunjske na sudovima EU?

Nedavni slučaj ECHR-a uključuje 42 podnositelja zahtjeva (13 lezbijki, žena, parova i 8 parova homoseksualaca). Obitelj Florina Buhuceanua i Victora Ciobotarua tužila je 2019. rumunjsku državu jer nije priznala njihov obiteljski odnos. Još 20 istospolnih parova pridružilo se tužbi ECHR-a. 42 osobe, uz potporu Udruge ACCEPT, odvele su rumunjsku državu u ECHR i zatražile od Rumunjske priznanje istospolnih obitelji i zabranu diskriminacije protiv njih. Sve je to predviđeno člancima 8. i 14. No, borba je započela godinu dana ranije, 2018., slučajem rumunjsko-američkog gay para – Adriana Comana, rumunjskog državljanina, i Roberta Clabourna Hamiltona, američkog državljanina, koji su se žalili Sudu Europske unije u Luksemburgu jer nisu mogli dobiti potrebne dokumente da njih dvoje žive i rade zajedno u Rumunjskoj kao supružnici. Sud Europske unije odlučio je priznati brak para, koji je sklopljen u drugoj državi.

Pravoslavna crkva “objasnila” stajalište Rumunjske

Glasnogovornik Rumunjske pravoslavne crkve (BOR) Vasile Bănescu reagirao je na dan usvajanja odluke ECHR-a na preporuku da Rumunjska “usvoji pravni oblik priznavanja istospolnih obitelji”.

“Civilno partnerstvo legalizira suživot” – odgovorio je predstavnik BOR-a.

Istaknuo je da je definicija obitelji vrlo jasna u Ustavu.

“Pravni okvir koji optimalno štiti “odgoj, obrazovanje i obuku djece” samo je prirodna obitelj (članak 48. stavak 1. rumunjskog Ustava). S moralnog stajališta, civilno partnerstvo je surogat braka i destruktivni element duhovnog i moralnog poretka u društvu. Legalizacija civilnih partnerstava postala je svugdje gdje je prihvaćen prvi korak prema legalizaciji “istospolnih brakova”, to je samo način na koji se taj “brak” može postići.

Tema redefiniranja obitelji u Ustavu okončana je 2018. godine – barem za sada – referendumom organiziranim tijekom vlade PSD-a i premijerke Viorice Dăncilă. Iako je većina onih koji su sudjelovali rekla “Da” izmjeni članka 48. Ustava o definiciji braka, tijekom dvodnevnog glasovanja – nešto više od 20% onih koji imaju pravo glasa smatralo je potrebnim iznijeti svoje mišljenje o toj temi. Drugim riječima, referendum je u konačnici poništen.

Europski parlament pozvao Komisiju da poduzme mjere protiv tvrdoglavih zemalja

U rezoluciji kojom je Odbor za predstavke Europskog parlamenta 2021. napustio Odbor za predstavke navedeno je da bi LGBTIQ+ obitelji i istospolni parovi trebali imati iste slobode kretanja i prava spajanja obitelji kao i druge obitelji u zajednici te da bi Europska komisija trebala poduzeti mjere protiv Rumunjske, Mađarske i Poljske zbog kršenja vrijednosti EU-a u tom pogledu.

U dokumentu s preporukama tvrdi se da bi EU trebao ukloniti sve prepreke s kojima se suočavaju LGBTIQ+ osobe pri ostvarivanju svojih temeljnih prava, naglašavajući da bi istospolna partnerstva i brakove trebalo priznati diljem EU-a.

Drugim riječima, EP putem ovog dokumenta poziva” sve države članice EU da razmotre priznavanje istospolnih brakova, kao što su tada tvrdili komentatori Slobodne Europe. Prema njima, u europskom dokumentu naglašava se pravo na slobodno kretanje “duginih obitelji” unutar EU i pravo na spajanje obitelji, koje mora biti jednako pravu tradicionalnih obitelji. U biti, radi se o uklanjanju prepreka s kojima se LGBTIQ+ osobe suočavaju u EU-u u ostvarivanju svojih prava.

Također tvrde kako se dokumentom od država zahtijeva priznavanje partnerstava ili brakova koji su već formirani i registrirani u nekoj državi članici. U svim državama članicama trebalo bi ih priznati ujednačeno, a prema istospolnim supružnicima i partnerima trebalo bi postupati na isti način kao prema supružnicima i partnerima suprotnog spola, navodi se u rezoluciji EP-a.

Prema rezultatima prozivki, od 387 glasova “za”, šest su dali rumunjski eurozastupnici. Svih šest Rumunja koji su glasovali za rezoluciju su zastupnici USR PLUS iz skupine Renew Europe.

Europska komisija dosad je na Sudu Europske unije osporavala samo Mađarsku zbog zakona donesenog u lipnju 2021., kojim se zabranjuje “predstavljanje ili promicanje” homoseksualnosti i promjene spola maloljetnicima. Europska komisija pokrenula je u srpnju 2021. postupak zbog povrede prava protiv Mađarske u vezi s tim zakonom.

Otprilike trećina država članica ne priznaje homoseksualne brakove

Slovenija je prva bivša komunistička zemlja koja je zabranila civilne zajednice ili istospolne brakove, dok ih je većina njezinih susjeda odobrila. Pridružuje se još 17 zemalja na kontinentu koje su već legalizirale istospolne brakove. Prva zemlja koja je legalizirala homoseksualne brakove bila je Nizozemska 2001., a slijedila ju je Belgija 2003. Belgija, Nizozemska i Luksemburg također su prvi i najprogresivniji u mnogim područjima, počevši od legalizacije eutanazije i tolerantnih nizozemskih zakona o drogama i prostituciji.