Subscribe
Rizik od histerije u Europi. Doista, da upotrijebimo izraz rata koji je izgovorio ministar obrane Guido Crosetto, postoji stvarna opasnost od “deflagracije”. Što, prevedeno, znači podijeljena EU u vrijeme “povijesnih izbora”, samo da posudimo riječi ministra objavljene La Repubblici i objavljene u novinama u subotnjem izdanju, 15. veljače.
Ovo su turbulentni tjedni za Stari kontinent. Pragmatičan i nekonvencionalan način vođenja politike Donalda Trumpa stavlja na ivicu europske saveznike. U samo nekoliko dana pogoršali su se odnosi između Bruxellesa i Washingtona. A dužnosti koje najavljuje i kojima se razmeće The Donald razlog su samo donekle. Jer ono što je pokrenulo eskalaciju trvenja i napetosti s obje strane Atlantika bio je govor potpredsjednika SAD-a Jamesa Davida Vancea u Münchenu. Na Sigurnosnoj konferenciji, Vance je snažno udario Uniju od 27. Dirnuo je u živce, do te mjere da je više od jednog sudionika postalo razdraženo, ocjenjujući nepoštivanjem izraze koje je koristio američki broj dva. Bez dlake na jeziku, bivši senator iz Ohia gurnuo je surovu stvarnost u lica europskih čelnika, ministara i kreatora politike. Više od svega zabrinjava Sjedinjene Države što se EU udaljava od onih vrijednosti koje je uvijek dijelila i branila sa Sjedinjenim Državama. Tu spada i ona sloboda govora koja se, kako je rekao Trumpov zamjenik, “povlači u Europi”.
Vanceova se sjekira također srušila na 10 godina neuspješne migracijske politike, a posebno na obrambenu potrošnju. U tonovima koji bi mogli zvučati oštro i snažno, iz Washingtona je stigla još jedna sveta istina: Europa mora uložiti više napora u svoju vojnu obranu. Touché, rekli bi stručnjaci za mačevanje. Hitac je pogodio i ostavio trag, jer nije se dugo čekalo na repliku predsjednika Europske komisije. Ursula von der Leyen, također u bavarskom gradu, ponovno je pokrenula i potvrdila da će za ulaganja koja podržavaju zemlje članice s namjerom ažuriranja i jačanja svog vojnog odjela, zaštitna klauzula biti aktivirana. Kao i kod izvanrednog stanja u slučaju pandemije, troškovi svake pojedine države smatrat će se izvan Pakta o stabilnosti.
Riječ je o rješenju koje je Giorgia Meloni uvijek branila i označavala kao temeljno, s obzirom na to da bi izdvajanje između 3 i 5 posto bruto domaćeg proizvoda za izdvajanja za obranu bilo teško održivo za proračun bilo koje europske države.
Talijanska premijerka, koja je u više navrata morala pribjeći svojim diplomatskim vještinama kako bi rekomponirala najnovije rascjepe između Europe i Sjedinjenih Država, pozdravila je odluku palače Berlaymont. Meloni je na talijansko-švedskoj bilaterali pozvala Europu da ne stane samo na tom izboru i da konkretno radi na učvršćivanju atlantskog savezništva koje se temelji na europskom i sjevernoameričkom stupu.
Ako se politička situacija nije pogoršala, velik dio zasluga mora se pripisati Italiji i njezinom premijeru. Italija, ljepilo Europe ali i most koji smanjuje udaljenost od Sjedinjenih Država. To je uloga koju si vlada u Rimu kroji. To potvrđuju i same riječi švedskog premijera Ufija Kristerssona koji je u posjetu glavnom gradu. Šezdesetjednogodišnji političar iz Lunda, koji je na čelu Švedske od listopada 2022., baš kao i Giorgia Meloni, potvrdio je stav i zadaću Bel Paesea u održavanju čvrste veze između Europe i one strane Atlantika, posebno u vremenima kao što su ova, ključnim za postizanje rješenja rusko-ukrajinskog sukoba.
Nadolazeći tjedni bit će osjetljivi i odlučujući. S jedne strane, postat će jasno hoće li doći do brzog prekida vatre i kraja rata između Ukrajine i Rusije; s druge strane, planirat će se mjere potrebne za osiguranje mira i stabilnosti na istočnoj fronti Europe. Prekretnica je, ukratko, blizu.
Sa summita u Washingtonu između Trumpa i Zelenskog, koji će se usredotočiti na sporazum o ukrajinskim rijetkim metalima – ključnom za energetsku tranziciju i za izradu visokotehnoloških komponenti koje se također primjenjuju i koriste u medicinskom i vojnom sektoru – može se nazrijeti budući scenarij. Europa sa zanimanjem promatra. Svakako, Bruxelles neće htjeti biti isključen iz sporazuma. Međutim, biti dio igre zahtijevat će mnogo, mnogo diplomacije. Među europskim čelnicima koje The Donald sa zanimanjem i pozornošću sluša jedino je Giorgia Meloni.
U Londonu, gdje je u nedjelju 2. ožujka zakazan summit premijera Starog kontinenta, krenut će s onim što je dogovoreno u Bijeloj kući. Zatim će se pristupiti planu za mir. Macron i Starmer žele poslati 30.000 europskih mirovnjaka na ukrajinske teritorije. Italija to, međutim, ne vidi kao prioritet. Rješenje koje je iznio Rim je stvoriti prave uvjete za djelovanje kontingenta plavih kaciga, dakle neutralnog i pod zastavom UN-a.
Diplomacija je ključna riječ, pogotovo s ovako različitim pogledima i vizijama u Europi i izvan nje. Trenutno je Giorgia Meloni jedina liderica sposobna konsolidirati atlantsko savezništvo i izbjeći izolaciju Europe.