Subscribe
Europska komisija dala je zeleno svjetlo talijanskom planu za konsolidaciju javnih računa, prepoznavši tu zemlju kao pozitivan primjer unutar novog Pakta stabilnosti.
Ovaj važan rezultat predstavlja značajan korak naprijed za Italiju, kojoj su odobreni nacrt gospodarskog manevra za 2025. i višegodišnji plan potrošnje s produženjem puta prilagodbe na sedam godina. Rezultat koji, kako je naglasio europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, spaja fiskalnu ozbiljnost i potporu javnim investicijama.
Vjerodostojan fiskalni plan
Prema Komisiji, Talijanski program stabilnosti i proračuna (SBP) ispunjava zahtjeve novog Pakta stabilnosti, definirajući vjerodostojan fiskalni put usklađen s europskim preporukama. Ova pozitivna ocjena temelji se na višemjesečnim pregovorima između Rima i Bruxellesa, tijekom kojih je talijanska vlada radila na tome da njezini prijedlozi poštuju potrebna ograničenja potrošnje. Talijanski planski dokument prepoznat je kao “usklađen” sa smjernicama EU, što predstavlja napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je DPB ocijenjen kao “nije u potpunosti usklađen”. Ovaj uspjeh u suprotnosti je s poteškoćama s kojima se susreću druge države članice koje su poznate po strogim kontrolama javnih računa. Zemlje poput Nizozemske i Finske doživjele su odbijanje svojih višegodišnjih planova, dok je Njemačka dobila djelomično negativnu ocjenu, što je znak ponovnog fokusa EU-a na ravnotežu između fiskalne strogosti i ulaganja potrebnih za rast. Ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti pozdravio je odaziv, istaknuvši kako je ovaj uspjeh plod ekonomske politike koja se temelji na ozbiljnosti i trezvenosti. Italija se suočava sa složenim izazovom: smanjenjem javnog duga bez ugrožavanja gospodarskog rasta. U tom kontekstu, talijanski plan ističe se pristupom koji favorizira strateška ulaganja, bez žrtvovanja fiskalne stabilnosti. Plan uključuje povećanje javnih investicija, koje će porasti s 3,5% BDP-a u 2023. na 3,8% u 2024., pokazujući da je moguće održati ravnotežu između fiskalne discipline i gospodarskog razvoja. Ovaj pristup, koji je istaknuo Gentiloni, predstavlja pozitivan primjer kako se fiskalna konsolidacija može provoditi bez kažnjavanja budućnosti zemlje.
Ciljevi i preporuke
Jedan od glavnih ciljeva koje je Italija postavila je smanjenje omjera deficita/BDP-a ispod 3% do 2026. godine, kako je predviđeno europskim ugovorima. Kako bi se postigao ovaj cilj, primarna potrošnja morat će umjereno rasti, poštujući precizne granice: +1,3% u 2025. i +1,6% u 2026. Taj put, u kombinaciji s kumulativnim trendom primarne potrošnje od -0,7% u 2025. i +0,9% u 2026., ima za cilj konsolidirati javne račune na održiv način. Komisija je preporučila Italiji da poštuje putanju potrošnje utvrđenu u planu i provede ključne reforme i ulaganja kako bi podržala rast i osigurala uspjeh višegodišnjeg plana. Ove intervencije moraju biti dovršene na vrijeme, a prve kvalitativne povratne informacije stići će već u prosincu, s novim Mehanizmom upozorenja na makroekonomske neravnoteže. Pozitivna ocjena EU-a ne predstavlja samo priznanje za rad koji je obavila talijanska vlada, već i znak povjerenja u budućnost zemlje. Sposobnost kombiniranja fiskalne discipline, strukturnih reformi i javnih ulaganja smatra se referentnim modelom u EU. Europski kontekst, obilježen geopolitičkom neizvjesnošću i globalnim gospodarskim izazovima, međutim, zahtijeva stalnu sposobnost prilagodbe. Kako je istaknuo Gentiloni, Europska unija mora ostati agilna i spremna odgovoriti na neočekivane šokove, jačajući svoju konkurentnost i ekonomsku sigurnost. Odobrenje talijanskog plana predstavlja važan korak za zemlju i pokazuje da je moguće kombinirati fiskalnu stabilnost i gospodarski rast. Italija, svjesna izazova koji je čekaju, predstavlja se kao vjerodostojan i odlučan partner unutar Europske unije. Rezultat koji bi, uz pravu kombinaciju strogosti i strateške vizije, mogao dugoročno predstavljati prekretnicu za upravljanje javnim računima.
Alessandro Fiorentino