EU revitalizira industriju oružja

U aktualnom geopolitičkom kontekstu, u kojem “stari kontinent” mora preuzeti veću odgovornost za osiguranje vlastite sigurnosti, Europska unija traži rješenja, ali za sada bezuspješno. Nakon što se stvaranje “europske vojske” pokazalo neodrživim rješenjem jer se mnoge zemlje Europske unije ne žele odreći svoje isključive nadležnosti u području obrane, Bruxelles je došao s još jednim prijedlogom: stvaranjem kontinentalnog kompleksa na polju industrije oružja.

Sredstva EU za obranu udvostručiti

Europska komisija osmislila je strategiju za revitalizaciju industrije oružja na kontinentu, koja je ostala bez ulaganja i ugovora uoči rata u Ukrajini. Uključivanje EU-a u potporu nacionalnim obrambenim industrijama u biti bi imalo oblik zajedničkog plana nabave po uzoru na SAD. Ali u isto vrijeme, mjere predložene u strategiji – ako se zemlje članice s njima slože – bile bi podržane značajnim europskim obrambenim fondom. Posljednje, ali ne manje važno, za provedbu strategije moglo bi se otvoriti i novo mjesto europskog povjerenika za obranu.

Iako su mnoge europske zemlje povećale izdvajanja za obranu iz svog BDP-a od ruske invazije na Ukrajinu, europski dužnosnici smatraju da napori pojedinačnih zemalja nisu dovoljni i žele da europska tijela imaju veću ulogu u obrambenoj industrijskoj politici. Neki analitičari kažu da se europska industrija oružja pokazala nesposobnom odgovoriti na nove izazove. Potražnja za naoružanjem značajno je porasla u svjetlu rata i potrebe da se Ukrajini pruži vojna podrška, uključujući isporuke oružja. Međutim, obrambene industrije europskih zemalja ponovno su pokazale da se ne mogu nositi s naglim povećanjem potražnje, primjerice za topničkim streljivom. Službeni podaci o značajnom povećanju obujma uvoza oružja u EU – posebice iz SAD-a – to potvrđuju.

S druge strane, resetiranje europske industrije oružja iz “mirovnog načina” u “ratni način” Bruxelles i neke zemlje članice vide kao nužnost, usred straha da bi Rusija mogla napasti državu članicu NATO-a u Europi, koja bi u isto vrijeme mogla ostati nepokrivena u nedostatku potpore svog saveznika preko Atlantika ako republikanac Donald Trump vraća se u Bijelu kuću nakon ovogodišnjih izbora.

Prva u EU – strategija za europsku obrambenu industriju

U tom je kontekstu Europska komisija početkom veljače objavila svoju strategiju za europsku obrambenu industriju. Strategija – koja je prva za EU – postavlja niz mjera čiji je cilj učiniti industriju naoružanja konkurentnijom, ali također uspostavlja pokazatelje za mjerenje napretka zemalja članica u razvoju vlastitih industrija.

Jedna od glavnih mjera koje Komisija predlaže je zajednička nabava naoružanja. Ovim se države članice pozivaju na nabavu najmanje 40% obrambene opreme zajednički do 2030. Do istog datuma, zemlje bloka EU-a trebale bi imati najmanje 50% svog proračuna za nabavu obrane koji se koristi na unutarnjem tržištu EU-a. Prema prijedlogu Komisije, to bi se povećalo na 60% 2035. godine. Drugim riječima, EU želi da države članice kupuju više naoružanja na europskom tržištu te se u tu svrhu želi uključiti u potporu nacionalnim obrambenim industrijama za povećanje proizvodnih kapaciteta.

Dužnosnici Komisije također su predložili da se Ukrajina uključi u strategiju za poticanje zajedničke nabave i povećanje proizvodnih kapaciteta, iako ta zemlja nije dio EU-a, već samo zemlja kandidat. Europski obrambeni industrijski program (EDIP) osigurao bi kontinuitet u potpori EU-a zajedničkoj obrambenoj industrijskoj i tehnološkoj bazi, kako bi bila konkurentna, prilagodljiva novim stvarnostima.

“Moramo promijeniti paradigmu i prijeći na način ratne ekonomije. To također znači da europska obrambena industrija mora preuzeti više rizika, uz našu podršku”, rekao je Breton, pregledavajući paket.

“U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine”, rekao je povjerenik Thierry Breton, referirajući se na činjenicu da je Donald Trump već doveo u pitanje američke obveze prema NATO-u .

Među prijedlozima Europske komisije je usvajanje domaće verzije Programa prodaje inozemne vojne opreme – kojim SAD pomaže drugim zemljama u kupnji oružja od američkih tvrtki. Komisija također predlaže da kompanije u tom sektoru preuzmu vlade u slučaju rata i razmatra prisiljavanje europskih tvrtki u sektoru da daju prednost narudžbama iz EU u vrijeme krize.

Natrag na veliku proizvodnju oružja

Kako bi se provele predložene mjere, povjerenik Thierry Breton rekao je da bi se obrambeni fond za početak mogao nadopuniti s 1,5 milijardi eura. Međutim, u budućnosti bi se iznos mogao povećati ako se države članice slože s prijedlozima. Da bi se materijalizirali u zakonodavne mjere, prijedlozi Komisije morali bi biti odobreni od strane država članica – koje često ne žele prepustiti ovlasti donošenja odluka o obrani – i Europskog parlamenta. Stoga se dogovor o ovim prijedlozima ne očekuje prije europskih parlamentarnih izbora 9. lipnja, kada se formira novi parlament i imenuje nova komisija. Ako Ursula von der Leyen bude nominirana za drugi mandat povjerenice, kako neki izvori sugeriraju, moguće je da će se na stol naći i njezin prijedlog za europsku povjerenicu za obranu.

Europska industrija oružja već je ušla u novi trend, bez uplitanja Bruxellesa. Najveći porast proizvodnje u europskoj industriji oružja zabilježen je u istočnoj Europi u posljednje dvije godine. Ovdje su, uz nekoliko iznimaka – poput Rumunjske, koja nije uložila u nove proizvodne kapacitete za ovu granu industrije – tvrtke u tom sektoru – većinom državne – počele proizvoditi tempom bez presedana od Hladnog rata. Razlozi su dijelom bili povezani sa zabrinutošću da bi Rusija mogla ostvariti svoje prijetnje, a dijelom zato što su vidjeli priliku u novom sukobu koji je izbio prije dvije godine. Prema istraživanju Reutersa, istočnoeuropskim obrambenim tvrtkama rat u Ukrajini također je otvorio mogućnosti izvoza na afričko tržište, gdje su bile relativno veliki igrači tijekom Hladnog rata. Prema Reutersovim novinarima, to je slučaj s tvrtkama u Poljskoj i Češkoj, koje pregovaraju o novim sporazumima o prodaji oružja, opreme i vojnih usluga u Africi kupcima koji žele alternative onome što Rusija trenutno nudi.

Signal za trend u zapadnoeuropskoj industriji oružja nedavno je dala Njemačka. Kancelar Olaf Scholz nedavno je prisustvovao događaju koji je predstavljao kamen temeljac za novu tvornicu haubica Rheinmetall. Prema Scholzu, ovo bi trebalo signalizirati Europljanima da ojačaju obrambenu industrijsku bazu kontinenta i usredotočenost na dugoročne, grupirane narudžbe.

“Moramo se (…) vratiti velikoj proizvodnji oružja”, rekao je Olaf Scholz, a prenosi AFP.

U Europi postoji nekoliko zemalja s tradicijom obrambene industrije. Glavni igrači su Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Španjolska i Švedska, koja je nedavno pristupila NATO-u. Ove zemlje imaju bogatu povijest u razvoju i proizvodnji vojne opreme, značajno pridonoseći globalnoj obrambenoj industriji. Francuska ima jaku obrambenu industriju i poznata je po proizvodnji sofisticirane vojne opreme poput borbenih zrakoplova, podmornica i raketnih sustava. Njemačka proizvodnja oružja specijalizirana je za proizvodnju vojnih vozila, komunikacijske opreme i obrambene tehnologije. Italija ima raznoliku obrambenu industriju koja proizvodi širok raspon vojne opreme, uključujući ratne brodove, oklopna vozila i borbene zrakoplove. U slučaju Španjolske, proizvodnja obrambene opreme uglavnom je usmjerena na vojnu brodogradnju, zrakoplove i oklopna vozila. Švedska je poznata po proizvodnji topničkih sustava, oklopnih vozila i vojne komunikacijske opreme.