Subscribe
Samo nekoliko dana do kraja 28. Konferencije stranaka (COP28) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju, najmanje tri pitanja ostala su neodgovorena i bilo je malo vjerojatno da će se išta promijeniti do kraja.
Prvo, tu je bilo pitanje postupnog ukidanja fosilnih goriva, o čemu se govorilo u Dubaiju i drugdje.
“Pokažite mi plan za postupno ukidanje fosilnih goriva za održivi socio-ekonomski razvoj”, zamolio je domaćin Summita Sultan Al Jaber prije konferencije.
Zaprepastio je svijet izjavom da “nema znanstvenih dokaza” da bi postupno ukidanje fosilnih goriva bilo potrebno kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Ili, na COP28 nije odlučeno o “mapi puta” .
Drugo pitanje o kojem nije izgovorena ni riječ je neuspjeh u ispunjavanju klimatskih ciljeva prije i nakon 2020. godine. Na kraju, ali ne manje važno, treće pitanje – koje je iza zatvorenih vrata izazvalo žestoke polemike – jest tko će upravljati Fondom za gubitke i štete, koji je upravo izdašno napunjen.
Zapravo, barem na deklarativnoj razini, bilo je velikodušnih donacija – od iznosa za razne fondove koji bi trebali poduprijeti ekološke projekte do nekih za borbu protiv zanemarenih tropskih bolesti za koje se očekuje da će se širiti s klimatskim promjenama. To bi bilo više od 83 milijarde dolara, koje je predsjedništvo COP28 mobiliziralo u prvih pet dana, “postavljajući tempo za novu eru klimatskih akcija” , prema veleposlanstvu UAE u Bukureštu, a prenosi Agerpres.
EU se zalaže za globalno postupno ukidanje fosilnih goriva
Europska unija se zalaže za globalnu obvezu postupnog ukidanja fosilnih goriva “dosta prije 2050. godine” . Ali u svom govoru na plenarnoj sjednici COP28, predsjednik Charles Michel pozvao je na pojačanu i hitnu globalnu akciju kako bi se rast globalne temperature zadržao unutar 1,5 stupnjeva. Ponovio je “punu predanost” EU-a borbi za klimatsku neutralnost – koja bi se trebala postići do 2050. – i naglasio da blok želi utrostručiti obnovljivu energiju i udvostručiti energetsku učinkovitost. Što se tiče fosilnih goriva, predsjednik Europskog vijeća rekao je da EU želi okončati svoju ovisnost o njima “što je prije moguće” .
Charles Michel istaknuo je da je EU do sada već smanjila emisije stakleničkih plinova za 30% u odnosu na razinu iz 1990. godine, što znači da je premašila svoj cilj prije 2020. godine od 20% smanjenja.
Sa svoje strane, SAD poziva razvijene zemlje da postignu klimatsku neutralnost puno prije 2050., ali ima za cilj dekarbonizirati energetski sustav “u potpunosti ili pretežno” do tog datuma. SAD se također ne obvezuju na vremenski raspored za postupno ukidanje fosilnih goriva, ali pozivaju na jasnu putanju prema 1,5°C. Oni žele smanjenje globalne deforestacije na neto nulu do 2030. i smanjenje metana za najmanje 30% do 2030.
Svi ovi uspjesi i ambiciozni ciljevi dva glavna globalna igrača – vodećih doprinositelja fondovima za zaštitu okoliša – koji su preuzeli vodstvo u borbi protiv učinaka klimatskih promjena, postavljaju pitanja kada će, prema izvješćima UN-a, koncentracije stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene dosegnuti rekordne razine u 2022. Globalne prosječne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2), najvažnijeg stakleničkog plina, po prvi su put premašile predindustrijske razine za 50%. Koncentracije metana također su u porastu. Prema ranijem izvješću UN-a, 2022. godine globalna prosječna temperatura bila je 1,15°C viša nego u predindustrijskom razdoblju.
Gotovo je univerzalno prihvaćeno da su klimatske promjene uzrokovane izgaranjem ugljena, nafte i plina, ali mnoge zemlje ne žele odustati od fosilnih goriva. Prema prošlogodišnjem izvješću UN-a, koje citira DW, naftne države čak planiraju velika proširenja koja bi “digla u zrak globalni ugljični proračun i ugrozila budućnost čovječanstva” . Službeno, više od 100 zemalja podržava postupno ukidanje fosilnih goriva.
Zapravo, predsjednik summita u Dubaiju, sultan Ujedinjenih Arapskih Emirata, optužen da je sastanak iskoristio za nove naftne poslove, jasno je iznio svoj stav i prije COP28: postupno ukidanje fosilnih goriva ne bi omogućilo održivi razvoj “osim ako ne želite tjerati svijet natrag u pećine” .
COP28 ipak je označio povećanje donacija klimatskim fondovima. To je također slučaj za Fond za gubitke i štete, stvoren sporazumom COP27 u Sharm El-Sheikhu. U Dubaiju je ove godine Fond za gubitke i štete uspješno operacionaliziran i kapitaliziran sa 726 milijuna dolara, objavilo je predsjedništvo COP28, prema izjavi koju je Agerpres preuzeo od veleposlanstva UAE u Bukureštu.
Kina pokušava izbjeći plaćanje Fondu za gubitke i štete
Osnivanje takvog fonda – za potporu zemljama u razvoju bez sredstava za borbu protiv klimatskih promjena – dugo su odbijale visoko industrijalizirane zemlje. Oni su odgovorni za 80% stakleničkih plinova koji ulaze u atmosferu. Većina je popravila svoje pozicije, no još uvijek postoje veliki zagađivači koji se oštro protive. EU se ove godine zalagao za više doprinosa i više doprinositelja u Fond za gubitke i štetu, a SAD se načelno slažu, ali žele da “vrlo ranjive” zemlje budu primatelji potpore.
Snažan glas protiv toga je Kina, velika gospodarska sila i veliki zagađivač, koja pokušava, pod izgovorom da je zemlja u razvoju, izbjeći plaćanje. Ipak, Kina vjeruje da samo razvijene zemlje trebaju doprinositi Fondu. Također želi – a nije jedini značajan zagađivač koji to želi – izbjeći jednostrane mjere u smislu sankcija za nepoštivanje klimatskih obveza. Štoviše, poziva se na priznavanje neuspjeha klimatskih ciljeva razvijenih zemalja prije i nakon 2020. godine. Međutim, više je kontroverzi oko fonda, bez dogovora o tome koje bi zemlje trebale imati pristup fondu, tko bi trebao plaćati i koliko. Niti se može donijeti odluka o tome tko će upravljati fondom. Odbor sastavljen od predstavnika iz zemalja u razvoju i industrijaliziranih zemalja sastavio je nekoliko preporuka uoči pregovora, ali nije postignut privremeni dogovor.
Odbor – u kojem su SAD imale svoju riječ – predložio je da domaćin fonda bude Svjetska banka, ali ima mnogo zemalja protiv. Zapravo, uključenost velikih financijskih institucija u financiranje klimatskih projekata – posebno onih usmjerenih na postupno ukidanje fosilnih goriva – bila je tema o kojoj se dotaklo COP28. Ovo je osjetljiva tema, s obzirom na to da je Europska investicijska banka jedina banka koja je potpisala ‘Glasgowsku deklaraciju’ i obećala da će prestati kreditirati projekte fosilnih goriva. Naposljetku, iz Dubaija je grupa od 10 banaka objavila izjavu u kojoj se kaže da “namjeravaju dogovoriti zajednički pristup” praćenju i izvješćivanju o klimatskim utjecajima, te da će pojačati korištenje analiza kako bi pomogle zemljama da identificiraju prioritete i prilike za ulaganje.
Deklaracija također najavljuje novi zajednički program dugoročnih strategija za pomoć državama i podnacionalnim entitetima da razviju planove o pitanjima kao što su dekarbonizacija i otpornost na klimatske promjene. Domaćin programa bila bi Svjetska banka. Ukupno, u smislu financijskih obveza, Dubai je privukao: 3,5 milijardi dolara za nadopunjavanje Zelenog klimatskog fonda (GCF), 133,6 milijuna dolara za Fond za prilagodbu i 129,3 milijuna dolara za Fond za najmanje razvijene zemlje (LDC), 31 milijun dolara za posebne klimatske promjene Fond (SCCF).
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) također su pokrenuli katalitički fond vrijedan 30 milijardi dolara, pod nazivom ALTERRA, za poticanje pozitivnih klimatskih akcija, čiji je cilj mobilizirati dodatnih 250 milijardi dolara na globalnoj razini. Ujedinjeni Arapski Emirati su dodijelili 200 milijuna dolara za pomoć ugroženim zemljama kroz posebna prava vučenja (SDR) i 150 milijuna dolara za financiranje rješenja za sigurnost vode. Svjetska banka najavila je povećanje od 9 milijardi dolara godišnje za 2024. i 2025. za financiranje projekata povezanih s klimom. Multilateralne razvojne banke (MDB) također su najavile kumulativno povećanje od preko 22,6 milijardi dolara za klimatske akcije. Ali ukupni iznos još nije dosegao 100 milijardi dolara – što su obveze koje su preuzele potpisnice Pariške konvencije.