Subscribe
Zajednička poljoprivredna politika (CAP) Europske unije postala je neka vrsta političke vruće teme, kako u briselskom balonu tako iu glavnim gradovima država članica. Politika, naravno, ima za cilj ujediniti agroekonomiju EU-a u jedinstveni okvir, što uključuje stočarstvo, poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Države članice poput Španjolske, Francuske i Njemačke pozvale su na reformu CAP-a kako bi bila učinkovitija, manje birokratska i praktičnija za visoko regulirani europski primarni sektor, koji je povremeno bio oštećen proizvodima iz trećih zemalja .
Međutim, najnovije istraživanje Eurobarometra pokazalo je neviđenu potporu ZPP-u Europske unije, dosegnuvši najvišu razinu javne svijesti od 2007., sa 78% ispitanika koji su prepoznali Zajedničku poljoprivrednu politiku. Zapravo, većina građana EU-a vjeruje da ZPP uspješno osigurava sigurnu i visokokvalitetnu hranu, a istodobno pridonosi osiguravanju stabilne opskrbe hranom.
Rezultati ankete pokazuju snažan kontrast s prošlogodišnjim prosvjedima poljoprivrednika protiv CAP-a u gradovima poput Pariza i Madrida.
70% ispitanika vjeruje da Zajednička poljoprivredna politika također igra ključnu ulogu u održivom upravljanju prirodnim resursima i poticanju istraživanja u poljoprivrednom sektoru.
Osim toga, građani pozitivno gledaju na ulogu ZPP-a u otvaranju radnih mjesta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i njegov doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Općenito, Zajednička poljoprivredna politika smatra se pokretačem ulaganja i rasta u poljoprivrednom sektoru, kao i pomaganjem u smanjenju regionalnih razlika i poticanjem uključivanja mladih u sektor.
Rezultati istraživanja također odražavaju visoku razinu cijenjenja Europljana prema poljoprivrednicima i ruralnim područjima, pri čemu 92% podržava važnost poljoprivrede za budućnost EU-a. Nadalje, 56% ispitanika smatra da je razina financijske potpore koju EU pruža poljoprivrednicima primjerena, što pokazuje značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.
Potpora subvencijama za ekološki prihvatljive poljoprivredne prakse također je visoka i doseže 88%.
Što se tiče očekivanja građana, većina smatra da je ključno zajamčiti stalnu opskrbu hranom i razumne cijene hrane za potrošače. Naglašena je i važnost jačanja uloge poljoprivrednika unutar hranidbenog lanca, pri čemu 91% smatra da je održivo upravljanje prirodnim resursima neophodno.
Anketa je također otkrila pozitivnu ocjenu trgovinskih sporazuma EU-a – poput nedavno potpisanog sporazuma MERCOSUR-a, koji je postao vruća tema u europskim prijestolnicama – sa 76% ispitanika koji se slažu da ti sporazumi pogoduju diverzifikaciji tržišta i opskrbi poljoprivrednim proizvodima. Štoviše, Europljani vjeruju da ovi trgovinski sporazumi promiču strože radne i ekološke standarde, uključujući one koji se odnose na dobrobit životinja u poljoprivrednoj proizvodnji.
Što se tiče oznaka kvalitete, europski građani pokazuju dobro prepoznavanje logotipa organskog uzgoja (56%), iako oznake Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) i Zaštićene oznake izvornosti (PDO) i dalje trebaju veću svijest.
Christophe Hansen, povjerenik za poljoprivredu, istaknuo je važnost CAP-a jer ostaje temeljni stup europske integracije i održivosti.
Svi podaci predstavljeni ovim novim Eurobarometrom otklanjaju sumnje u održivost i prihvaćanje provedbe Zajedničke poljoprivredne politike.
Iako je pred nama još dug put, brojke pokazuju da Zajednička poljoprivredna politika doseže povijesne vrijednosti za njen optimalan razvoj u državnim politikama. Međutim, sama anketa ne bi trebala biti jedini pokazatelj povoljnosti CAP-a. Komisija mora stalno surađivati s poljoprivrednicima i drugim relevantnim interesnim skupinama kako bi osigurala da se čuju glasovi sektora.
Uz sve to, Christophe Hansen suočava se s izazovom i prilikom da zajedničku poljoprivrednu politiku učini politikom koja doprinosi europskoj konkurentnosti u odnosu na druge prakse trećih strana.