Subscribe
Kritični problemi i dalje postoje na globalnoj razini u odnosu na tekuće sukobe i komplicirana moguća rješenja. Prošlotjedno TV sučeljavanje uživo između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog zapravo je još jednom promijenilo lice rata između Rusije i Ukrajine: potpora SAD-a potonjoj je oslabila, kao i potpisivanje sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima, dano gotovo sigurno nekoliko sati prije razgovora u Bijeloj kući. I ne samo to: tajkun je imao oštre riječi o ukrajinskom broju jedan, naglašavajući, još jednom i iz vlastitog kuta, neprikladnost Zelenskog kao lidera i sugovornika za postizanje primirja. Sa svoje strane, ukrajinski predsjednik ponovio je da je spreman napraviti korak unatrag sve dok Ukrajina uđe u NATO i ako se pronađe dugoročno rješenje za očuvanje mira. Te su izjave dane tijekom raznih sastanaka s europskim premijerima, poput britanskog premijera, te s kraljem Charlesom III. u danima nakon sukoba u Ovalnom uredu. Mora se reći da se u posljednjih nekoliko sati činilo da je došlo do novih događaja: Trump je na kraju vrlo dugog govora Kongresu otkrio da vidi da je Zelenski zapravo spreman ‘sjesti za mirovni stol’. Zatim je u nedjelju 2. ožujka održan londonski summit kojem su prisustvovali europski čelnici. Summit koji je imao za cilj izravno sagledati situaciju i razjasniti u kojem smjeru nastaviti kako bi se ‘zaštitio Zapad i njegove vrijednosti’.
Susret europskih čelnika
Neposredno nakon sastanka Trumpa i Zelenskog, Meloni je na svojim društvenim stranicama objavila da ‘svaka podjela Zapada’ slabi zemlje i ‘pogoduje onima koji bi htjeli vidjeti pad naše civilizacije’. Talijanski premijer je od samog početka želio naglasiti da ‘podjela ne bi bila dobra ni za koga’. Stoga je, nastavila je, ‘neophodan trenutni summit između Sjedinjenih Država, europskih država i saveznika kako bi se iskreno razgovaralo o tome kako se namjeravamo suočiti s današnjim velikim izazovima. Počevši od Ukrajine koju smo zajedno branili proteklih godina i izazova s kojima ćemo se morati suočiti u budućnosti’. To je odgovor Italije, koji teži pronaći ravnotežu bez jasnog definiranja strategije; više od svega, cilj je doći do konstruktivnog sučeljavanja strana. Dakle, ovdje je bio prvi susret europskih čelnika. Radove je koordinirao britanski premijer Starmer koji je samo nekoliko sati ranije imao priliku razgovarati sa Zelenskim i ponoviti svoju potpunu podršku Ukrajini. Svakako, uspostavljanje plana za mir najsloženiji je izazov s kojim se Zapad susreo u mnogo godina. Trump se kreće u jednom smjeru i čini se da to želi bez obzira na zapadnu koaliciju. Također treba dodati da najava carina od 25% za Europu nije pomogla ionako napetoj klimi među stranama. U svakom slučaju, sastanku su prisustvovale i druge zemlje, poput Kanade i Turske. Ideja bi bila graditi koaliciju s neeuropskim državama, ali potreba za suradnjom sa Sjedinjenim Državama ostaje prioritet. Stoga je britanski premijer prisutnima jasno dao do znanja da je razgovarao s američkim predsjednikom kako bi mu objasnio plan koji dijele Engleska i Francuska. Također je naglasio da će njegova zemlja nastaviti podupirati Ukrajinu u kupnji novog oružja. Spominje se zajam od preko 1,5 milijardi funti. Ovo je potpuno suprotan modus operandi od onoga koji je umjesto toga primijenio Trump, koji je obustavio pomoć Ukrajini u nedostatku sporazuma između strana u vezi s ‘mirom’ željenim pod uvjetima SAD-a. ‘Koalicija voljnih’, kako su je nazvali čelnici predlagači, počinje prekidom vatre. Ili je barem tako Macron objasnio za Le Figaro nakon sastanka. Zapravo, počelo bi s jednomjesečnim prekidom koji bi omogućio samo kopnene sukobe. Još jednom su i Macron i Starmer ponovili da su otvoreni za slanje europskih trupa na ukrajinsko tlo; rješenje koje, međutim, nije uvjerilo druge čelnike poput njemačke kancelarke i talijanskog premijera.
Rješenje Von der Leyenove: 800 milijardi na obrambenom potu
Čekajući da shvati diplomatski razvoj stvari, Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen postavila je novi obrambeni plan. Ton kojim je predsjednica Komisije govorila o svojoj predanosti bio je ozbiljan. ‘Živimo u opasnim vremenima’, rekla je otvoreno, ‘posljedice bi mogle biti razorne’. A na tanjuru je stiglo dobrih 800 milijardi za obranu. Ideja se, mora se reći, nije svidjela svima, u Italiji su i većina i oporba u stavu Komisije pronašli ishitrenu oštrinu koja ne bi ukazivala na najbolje rješenje za europske zemlje. Von der Leyen je, međutim, precizirala da je potreba izražena glasovima čelnika koji su sudjelovali na raznim summitima. Zapravo, tijekom njezinog vlastitog govora, on je rekao: ‘Na raznim sastancima u posljednjih nekoliko tjedana – posljednji prije dva dana u Londonu – odgovor europskih prijestolnica bio je jednako odjekujući koliko i jasan. Nalazimo se u eri ponovnog naoružavanja. A Europa je spremna masovno povećati izdvajanja za obranu. I kao odgovor na kratkoročnu hitnost da se djeluje i podrži Ukrajinu, i da se riješi dugoročna potreba za preuzimanjem veće odgovornosti za našu europsku sigurnost’. Prijedlog se temelji na pet temeljnih ideja u dokumentu pod naslovom ‘Naoružaj Europu’; dapače, upravo je ovaj naslov izazvao najviše zabrinutosti. O tome će se opširno raspravljati na summitu zakazanom za četvrtak, 6. ožujka, na kojem će sudjelovati sve države. Nekoliko je puta riječ ‘hitno’ korištena za definiranje pristupa, toliko da su u igru uvedena i birokratska smanjenja kako bi se stvari ubrzale i bile spremne.
Kako se dijeli 8 milijardi
Konkretno, Pakt o stabilnosti je doveden u pitanje. Odstupanja od Pakta zapravo bi donijela 650 milijardi dolara u četiri godine za obranu Europske unije. Von der Leyen je stoga objasnila da će se aktivirati nacionalna zaštitna klauzula Pakta o stabilnosti i rastu. Uvjet koji bi svim državama članicama omogućio povećanje potrošnje za obranu ‘bez pokretanja postupka prekomjernog deficita’. Zatim je govorila o novom instrumentu koji bi trebao osigurati oko 150 milijardi eura kredita državama. Očito, referenca ostaje na sektor obrane. U praksi je riječ o nabavi naoružanja i ‘zračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, raketa i streljiva, bespilotnih letjelica i protudronskih sustava, ali i drugih potreba, poput kibernetike i vojne mobilnosti’. Na taj će način, kako je rekao broj jedan Komisije, biti lako intervenirati u prilog Ukrajini. Na kraju, treća točka koja gleda u smjeru snage proračuna EU. Komisija vjeruje da napori u tom smjeru mogu jamčiti rezultate u kratkom roku. ‘Predložit ćemo’, objasnila je von der Leyen, ‘dalje mogućnosti i poticaje za one države članice koje odluče, žele li koristiti programe kohezijske politike, povećati izdatke za obranu.’