Subscribe
Europska komisija sprema se za potencijalni potez Sjedinjenih Država da uvede carine na europske proizvode. Ovaj razvoj događaja slijedi niz carinskih mjera koje je nedavno uveo američki predsjednik Donald Trump, uključujući carine od 25% na meksičku i kanadsku robu i carine od 10% na kineski uvoz. Kao odgovor, Europska unija (EU) obećala je uzvratiti sličnim mjerama, signalizirajući rastuću napetost između dviju najvećih svjetskih gospodarskih sila. Udarni valovi američkih carina već su poremetili globalna tržišta, dovodeći do pada vrijednosti i meksičkog pezosa i kanadskog dolara. Neizvjesnost oko trgovinske politike također je utjecala na trgovinske aktivnosti na europskim i azijskim tržištima, pri čemu su poduzeća i ulagači sve više zabrinuti zbog mogućnosti daljnje nestabilnosti. Predsjednik Trump je opravdao ove carinske mjere ukazujući na, kako tvrdi, znatnu trgovinsku neravnotežu između SAD-a i EU-a. Prema predsjedniku, SAD ima trgovinski deficit od preko 300 milijardi dolara s EU-om. Tijekom vikenda je najavio da će se carine na europsku robu “definitivno dogoditi”, što je dodatno pojačalo zabrinutost oko eskalacije trgovinskog sukoba. Unutar EU-a reakcije na mogućnost uvođenja carina bile su različite. Neki čelnici rade na smirivanju strahova od pravog trgovinskog rata. Donald Tusk, poljski premijer i predsjedatelj Vijeća Europske unije, pokušao je umiriti javnost izjavom: “Postoji razlog za zabrinutost, ali ne i strah.” Međutim, drugi su zauzeli odlučniji stav. Valdis Dombrovskis, europski povjerenik za gospodarstvo, upozorio je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da će EU proporcionalno odgovoriti na sve mjere koje ugrožavaju njezine gospodarske interese. Naglasio je da se EU neće oklijevati braniti, ističući ozbiljnost potencijalnog utjecaja na globalnu trgovinu. Povjerenik Dombrovskis pozvao se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji procjenjuje da bi trgovinska politika između SAD-a i EU-a temeljena na carinama mogla rezultirati smanjenjem globalnog BDP-a od 7%. Takav bi scenarij imao dalekosežne posljedice, poremetio bi lance opskrbe i investicijske tokove u trenutku kada se globalno gospodarstvo već bori s inflacijom i drugim pritiscima. Tijekom foruma u Davosu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je izazove koje donosi sve veća globalna konkurencija. Napomenula je da će uporaba ekonomskih alata poput carina, sankcija i kontrole izvoza vjerojatno postati češća u ovom konkurentskom okruženju. Von der Leyen pozvala je na koordinirane napore kako bi se spriječila “utrka prema dnu” u globalnoj trgovini, upozoravajući da bi neprovjereni protekcionizam mogao naštetiti i razvijenim gospodarstvima i gospodarstvima u razvoju. Odluka američke administracije o europskim carinama očekuje se do 1. travnja, roka za sveobuhvatnu reviziju trgovine koju je pokrenuo predsjednik Trump tijekom svojih prvih dana na dužnosti. Ova bi revizija mogla stići prije roka, a očekuje se da će uključivati političke preporuke koje bi mogle ciljati EU s dodatnim tarifama. Trgovinski odnosi između EU-a i SAD-a posebno su značajni s obzirom na razmjere njihova gospodarskog partnerstva.
Godine 2023. SAD je bio najveće tržište za izvoz iz EU-a i drugi najveći izvor uvoza iz EU-a. Tijekom te godine izvoz EU-a u SAD porastao je s otprilike 40 milijardi eura na više od 43 milijarde eura, dok je uvoz iz SAD-a porastao s 24,2 milijarde eura na 31,1 milijardu eura. Ovi pomaci smanjili su trgovinski deficit SAD-a s EU-om za otprilike 4 milijarde eura, što ukazuje na uravnoteženiju trgovinsku dinamiku. Kako bi odgovorila na izazove koje postavlja trgovinska politika SAD-a, očekuje se da će Europska komisija poboljšati svoj pristup potpori domaćim industrijama. U okviru Kompasa konkurentnosti, nadahnutog preporukama bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija, EU planira pojednostaviti postupke državnih potpora. Ovaj potez ima za cilj ubrzati razvoj ključnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju i obnovljivu energiju, omogućujući Europi da se učinkovitije natječe i sa SAD-om i Kinom u ovim kritičnim sektorima. Države članice igrat će ključnu ulogu u oblikovanju diplomatske strategije EU-a sa SAD-om. Dok se prijete pregovori s velikim ulozima, čelnici iz cijele Europe morat će blisko surađivati kako bi predstavili jedinstvenu frontu. Posebno se talijanska premijerka Giorgia Meloni pozicionirala kao ključni posrednik. Meloni je uspostavila čvrst odnos s predsjednikom Trumpom, budući da je bila jedini europski čelnik pozvan na njegovu inauguraciju. Njezine veze, koje se protežu do utjecajnih osoba u američkoj administraciji, uključujući Elona Muska, mogle bi se pokazati korisnim za europske napore da održi konstruktivan dijalog sa SAD-om. Diplomatski utjecaj Meloni mogao bi pomoći u njegovanju uravnoteženog i konkurentnog odnosa između dviju sila, osiguravajući da Europa i SAD može nastaviti svoje strateško partnerstvo. Ta će suradnja biti osobito ključna u područjima kao što su trgovina, inovacije i Atlantski savez, gdje obje regije imaju zajedničke sigurnosne i gospodarske interese. Dok napetosti eskaliraju, EU je odlučan zaštititi svoje gospodarske interese izbjegavajući sveobuhvatni trgovinski rat. Nadolazeći mjeseci testirat će sposobnost EU-a da se nosi s ovim izazovima, balansirajući između obrambenih mjera i prilika za suradnju u zaštiti i jačanju svoje uloge u globalnom gospodarstvu.