Europska komisija želi dodatni doprinos zemalja EU-a

Europska komisija nedavno je najavila nacrt proračuna Unije za 2024., izdašnih 189,3 milijarde eura, što je neznatno više u odnosu na 2023. Mađarska se ne slaže da bi zemlje EU-a trebale povećati svoje doprinose proračunu EU-a kao što to zahtijeva Europska komisija.

Mađarski premijer Viktor Orban naziva zahtjev EK “neprihvatljivim” sve dok ne postoji kontrola nad novcem koji će se dati kao pomoć Ukrajini od tih dodatnih doprinosa.

“Neprihvatljivo je da Bruxelles ponudi Ukrajini još 50 milijardi eura pomoći kada ne znamo ništa o korištenju sredstava EU-a poslanih od početka rata”, napisao je Orban na Facebooku nakon videokonferencijskih razgovora na tu temu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i premijerima Belgije, Hrvatske, Luksemburga, Slovačke i Švedske.

Europska komisija zatražila je sredinom lipnja od zemalja EU-a dodatni doprinos u iznosu od 65,8 milijardi eura višegodišnjem proračunu Unije do 2027. Svrha tog zahtjeva Europske komisije bila je posebno financiranje financijske pomoći Ukrajini, ali i upravljanje migracijama.

Poznato je da Bruxelles i dalje blokira financiranje Mađarske i Poljske u europskom planu oporavka od pandemije. Istodobno, Mađarska je također blokirana iz fondova EU. Na čelu s konzervativnim vladama, te dvije zemlje (Poljska i Mađarska) dužnosnici EU-a optužuju za kršenje vladavine prava ograničavanjem prava LGBT zajednice, osporavanjem nadređenosti prava EU-a i sudskih odluka EU-a o nacionalnom pravu kao što su pravosudne reforme.

Ideju koju je Bruxelles predložio za povećanje doprinosa zemalja EU odbacio je i austrijski kancelar Karl Nehammer. Pozvao je na korištenje novca koji je već dostupan. Karl Nehammer tvrdio je da se novac dodijeljen proračunskim poglavljima kao što su kohezijski fondovi ili Europski mehanizam otpornosti (europski plan oporavka od pandemije) ne koristi u potpunosti. Austrijska kancelarka također je naglasila da ima prostora za uštede u administrativnoj potrošnji EU-a.

Za dodatni višegodišnji proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. države članice EU-a zahtijevat će jednoglasno odobrenje. Prilično je teško vjerovati da će ovaj višegodišnji proračun proći bez glasova dviju “sankcioniranih” država, Mađarske i Poljske.

Međutim, kao što je to bio slučaj s proračunima posljednjih godina, potrošnja na prijelaz na zelenu Europu i digitalizacija također će biti prioritet u 2024. U kontekstu predstavljanja glavnih linija projekta, Europska komisija također je najavila da će “nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekavši da će financijska potpora toj zemlji doći “u kontekstu predstojeće revizije njezina dugoročnog proračuna za razdoblje 2021.-2027.”.

Predloženi proračun za 2024. veći je za 1,4 % u odnosu na ovogodišnje ukupne obveze od 186,6 milijardi i 2,4 % veći u odnosu na 2022.

“EU se posljednjih godina suočava s iznimnim izazovima, uključujući brzi rast inflacije, što je stvorilo znatan pritisak na sposobnost proračuna da nastavi reagirati na nova kretanja. Međutim, nacrtom proračuna za 2024. i dalje se osiguravaju ključna financijska sredstva za prioritete politike EU-a kako je planirano. Potrošnja na zelenu i digitalnu tranziciju i dalje će biti prioritet kako bi Europa postala otpornija i otpornija na buduće promjene”, navodi se u priopćenju za medije Europske komisije.

Nacrtom proračuna za 2024. sredstva se usmjeravaju tamo gdje ona mogu imati najveći učinak, u skladu s najvažnijim potrebama za oporavkom država članica i partnera EU-a diljem svijeta.

Sredstva će pridonijeti modernizaciji i jačanju Unije, poticanju zelene i digitalne tranzicije, otvaranju radnih mjesta i jačanju uloge Europe u svijetu, navodi se u službenom dokumentu.

Prema nacrtu proračuna predviđeni su sljedeći iznosi za različite prioritete Unije: 53,8 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 1,1 milijardu eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, 47,9 milijardi eura za regionalni razvoj i koheziju, 13,6 milijardi eura za istraživanje i inovacije, 4,6 milijardi eura za europska strateška ulaganja, 2,1 milijardu eura za svemirsku potrošnju, 10,3 milijarde eura za ljudski kapital, socijalnu koheziju i vrijednosti, 2,4 milijarde eura za okolišnu i klimatsku politiku, 2,2 milijarde eura za zaštitu granica, 1,7 milijardi eura za rashode za migracije, 1,6 milijardi eura za rješavanje obrambenih izazova, 726 milijuna eura za sigurnost.

Nacrt proračuna za 2024. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020., uključujući naknadne tehničke prilagodbe, a cilj mu je pretvoriti njegove prioritete u konkretne godišnje rezultate. Proračun ostaje unutar parametara za dodjelu 30 % dugoročnog proračuna i instrumenta za oporavak NextGenerationEU za borbu protiv klimatskih promjena.

Nacrt proračuna EU-a za 2024. uključuje rashode obuhvaćene odobrenim sredstvima u okviru dugoročnih proračunskih gornjih granica koje se financiraju iz vlastitih sredstava. To je dopunjeno rashodima instrumenta NextGenerationEU koji se financiraju zaduživanjem na tržištima kapitala. Što se tiče samog proračuna, u nacrtu proračuna za svaki program predlažu se dva iznosa – obveze i plaćanja. “Obveze” se odnose na sredstva koja se mogu ugovorno dogovoriti tijekom godine, a “plaćanja” se odnose na stvarno isplaćene iznose.

Komisija smatra da će proračun EU-a za 2024. biti dopunjen s procijenjenih 113 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU, instrumenta EU-a za oporavak nakon pandemije.

S proračunom do 807 milijardi eura u tekućim cijenama NextGenerationEU doprinosi saniranju neposredne gospodarske i socijalne štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 i pripremi EU-a za budućnost. Tim se instrumentom doprinosi izgradnji zelenijeg, digitalnijeg, otpornijeg i bolje pripremljenog EU-a nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 kako bi se suočio s trenutačnim i budućim izazovima. Središnji stup instrumenta NextGenerationEU mehanizam je za oporavak i otpornost – instrument bespovratnih sredstava i zajmova za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama EU-a. Ugovori/obveze u okviru instrumenta NextGenerationEU mogu se sklopiti do kraja 2023., a isplate zajmova trebaju se izvršiti do kraja 2026.

Europska komisija nastavit će biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nakon ruskog rata agresije na tu zemlju proračun EU-a u potpunosti je mobiliziran kako bi se pružila potpora Ukrajini i državama članicama EU-a koje primaju izbjeglice, ali su njezini resursi iscrpljeni. Komisija će razmotriti buduću potporu Ukrajini u kontekstu predstojećeg preispitivanja njezina dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027.

Europski parlament prošle je godine nakon pregovora s Vijećem Europske unije dobio dodatnih 1,048 milijardi eura više od proračuna koji je predložila Komisija.

Novac je zatražen kako bi se “smanjile cijene energije, pomoglo našim saveznicima u Ukrajini i Moldaviji i stalo na vlastite noge”, izjavio je tada glavni pregovarač EP-a, rumunjski zastupnik u Europskom parlamentu Nicu Ștefănuță. Od više od milijardu eura, 210 milijuna eura namijenjeno je za potporu Ukrajini i Moldovi, dok je dodatnih 150 milijuna eura za humanitarnu pomoć.

U godišnjem proračunu EU-a utvrđuju se svi rashodi i prihodi Europske unije za godinu dana. Njime se predviđa financiranje politika i programa EU-a u skladu s političkim prioritetima i pravnim obvezama EU-a. EU obično određuje svoj godišnji proračun na nižu razinu kako bi mogao podmiriti nepredviđene rashode ako je to potrebno. Godišnji proračuni moraju biti unutar ograničenja potrošnje (“gornje granice”) utvrđenih u višegodišnjem financijskom okviru (VFO), dugoročnom proračunu EU-a.

Financijski doprinos svake države članice EU-a proračunu Unije izračunava se na pravedan način. Što je gospodarstvo zemlje veće, to je veći doprinos. Proračun EU-a nije namijenjen preraspodjeli bogatstva, već zadovoljavanju potreba svih građana koji žive u Uniji.

Zapravo, od datuma pristupanja (1. siječnja 2007.) do 31. siječnja 2022. Rumunjska je od Europske unije primila 69,94 milijarde eura. Rumunjska je istodobno uprihodila 24,20 milijardi eura u proračun EU-a. 15 godina nakon pristupanja Europskoj uniji Rumunjska ima pozitivan saldo od 45,74 milijarde eura, odnosno europska sredstva primljena u iznosu većem od novca koji je uprihodila u proračun EU-a.

Od ukupno 69,94 milijarde eura koje je Rumunjska primila od pristupanja, u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2007. – 2013. primljeno je 36,68 milijardi eura, a u višegodišnjem proračunu za razdoblje 2014. – 2020. primljeno je 33,16 milijardi eura. Istodobno, doprinos Rumunjske proračunu EU-a povećao se na 1,4 % bruto nacionalnog dohotka s 1,2 % (2020.) od 1. siječnja 2021., čime je iznosio 2,357 milijardi eura, što je posljedica Europskog mehanizma za otpornost i oporavak Europske komisije, zbog čega će svaka država više doprinijeti proračunu EU-a.