Subscribe
Anketa je provedena online pomoću CAWI (Computer Assisted Web Interview) metodologije.
U razdoblju od 28. ožujka do 8. travnja 2024. prikupljeni su intervjui na uzorku od 5000 odraslih osoba iz Europske unije, podijeljenih u pet glavnih područja Njemačke, Francuske, istočne Europe, sjeverne Europe i juga, s odvojenim podacima zabilježeno u Italiji i Španjolskoj. Za svaku zemlju postavljene su proporcionalne kvote za dob i spol sudionika istraživanja i izračunate na temelju najnovijih parametara koje je dostavio Eurostat.
Analiza ankete vezane uz moć odlučivanja o migracijskim tokovima
Istraživanje koje se odnosi na politike kontrole migracijskih tokova zabilježilo je duboki prijelom s jasnim razlikama među europskim građanima. Anketa, koja je ispitanike pitala treba li o politikama kontrole imigracije više odlučivati Europska komisija ili pojedinačne države članice, naglašava suprotne preferencije unutar različitih izbornih skupina, posebno među onima povezanima s Konzervativnom strankom i Europskim reformistima (ECR).
U intervjuima su pojedinci uzeti kao uzorak upitani tko bi, po njihovom mišljenju, trebao imati više ovlasti odlučivanja u izborima koji se odnose na migracijsku politiku, a 41% intervjuiranih je reklo da je za veću kontrolu Europske komisije, dok bi 40% radije da se same države bave time izravno, bez uplitanja, u usporedbi s 19% koji temu ne poznaju dovoljno dobro da bi mogli iscrpno odgovoriti. Brojka koja označava najveći prijelom je ona koja vidi 58% birača među europskim konzervativcima koji žele da politikama migracijskih tokova upravljaju pojedinačne države članice, što je u oštroj suprotnosti s postotkom ukupnog broja ispitanika.
Većina intervjuiranih, koji pripadaju različitim političkim frakcijama i dolaze prije svega iz Italije i Španjolske (nacije koje su oduvijek bile pogođene fenomenom nekontrolirane migracije i često nemaju potrebna sredstva za samostalno upravljanje), ističu želju za koordiniranim i nadnacionalni pristup za rješavanje prastarih pitanja migracije bez fragmentiranih intervencija i uz centraliziranu kontrolu. Većina konzervativaca, međutim, koji dolaze iz različitih europskih zemljopisnih područja, radije bi povjerila odluke koje se odnose na migracijske tokove vladi dotične države članice radi veće unutarnje koordinacije i odgovora koji se mogu bolje prilagoditi potrebama pojedinih država.
Analiza istraživanja Moć odlučivanja i odnos Europske unije i država članica
U anketi se od ispitanika tražilo da izaberu između pripisivanja više ovlasti Europskoj uniji oduzimanjem državama članicama ili pripisivanja manjih ovlasti Europskoj uniji i vraćanja državama članicama, uz mogućnost odabira i neutralne opcije. i onaj koji ističe želju da se zadrži postojeće stanje stvari.
Istraživanje predstavlja dramatičnu sliku kolebljivog povjerenja u Europsku uniju (EU), s ukupnom većinom ispitanika, 37% koje izražavaju želju da ovlasti donošenja odluka budu čvršće u rukama država članica, 25% kaže da bi željeli povećati moć za Europsku uniju na štetu država članica i 17% koji bi umjesto toga željeli da stvari ostanu upravo onakve kakve jesu. U ovom slučaju, mišljenje svih intervjuiranih ostaje isto čak iu internom prebrojavanju među konzervativnim biračima sa 63% koji se slažu s ukupnom većinom i 22% protiv povećanja moći država članica.
Ovaj sklad između intervjuiranih, čak i iz različitih političkih frakcija, naglašava rastuće nepovjerenje prema Europskoj uniji i sve jasniju želju za neovisnošću Europljana u donošenju odluka u odnosu na nacionalne interese. Sklonost većem suverenitetu na nacionalnoj razini odražava zabrinutost oko demokratske odgovornosti, kulturnog identiteta i percipirane erozije nacionalne autonomije unutar okvira EU-a.
Za Europsku uniju, rješavanje takve erozije povjerenja zahtijeva osjetljivu ravnotežu. Dok veća centralizacija moći u nekim područjima, poput koordinacije ekonomske politike i vanjskih poslova, može donijeti koristi, ignoriranje zabrinutosti država članica riskira pogoršanje postojećih podjela i potkopavanje legitimiteta EU-a. U isto vrijeme, zadovoljenje želje za većim ovlastima donošenja odluka na nacionalnoj razini bez ugrožavanja integriteta pravnog i institucionalnog okvira EU-a predstavlja niz izazova koje je vjerojatno preteško prevladati. Pronalaženje prave ravnoteže između nadnacionalne suradnje i nacionalnog suvereniteta ključno je za poticanje povjerenja i solidarnosti između država članica EU-a.
Analiza javnog mnijenja o političkom sastavu nove Europske komisije
Dok se Europa priprema za sljedeće europske izbore u lipnju, predmetno istraživanje pokušava rasvijetliti preferencije građana u pogledu političkog sastava nove Europske komisije. Istraživanje otkriva intrigantnu dinamiku, pri čemu se čini da trenutna većina u Europskom parlamentu još uvijek uživa određenu prednost (40%), ali sa znatnom manjinom (28%) koja podupire koaliciju desnog centra. Naravno, među glasačima Europske konzervativne i reformističke stranke postotak onih koji su za novi sastav potpuno desnog centra raste na 68%. Postoci ostaju prilično jednaki u svim geografskim područjima Europe s velikim brojem neodlučnih, posebno u istočnoeuropskim zemljama.
Rezultati istraživanja pružaju vrijedne informacije o prevladavajućim stavovima i preferencijama europskih građana u pogledu političkog krajolika na razini EU-a. Sklonost kontinuitetu, koja se odražava u većinskoj potpori trenutnoj većinskoj koaliciji u Europskom parlamentu, sugerira želju za stabilnošću i predvidljivošću u europskoj politici. Prema većini, stoga će održavanje koalicije koja obuhvaća ideološki spektar više političkih frakcija također služiti promicanju veće uključenosti s većim jamstvom učinkovite vladavine.
Nasuprot tome, značajna manjina koja podupire koaliciju desnog centra signalizira različitost mišljenja i potencijalno odražava šire promjene u političkom raspoloženju unutar EU-a. Pristaše koalicije desnog centra prioritet bi dale politikama koje su usklađene s vrijednostima kao što su fiskalna odgovornost, nacionalni suverenitet i čvršća stajališta o pitanjima kao što su imigracija i sigurnost, a ovaj osjećaj također može biti pokazatelj želje za promjenom i preorijentacije europske politike koji često nedostaje u ovim stvarima.
Sklonost kontinuitetu sugerira da vladajuće stranke i koalicije mogu imati prednost u izbornoj areni, osobito ako mogu učinkovito komunicirati svoje rezultate i svoju viziju budućnosti. Međutim, značajna potpora manjina koaliciji desnog centra naglašava važnost uključivanja različitih političkih stajališta i izgradnje širokih koalicija kako bi se osigurao legitimitet i zastupljenost na razini EU-a. Balansiranje potrebe za kontinuitetom sa zahtjevom za promjenom predstavlja delikatan čin balansiranja za političke vođe, koji zahtijeva vješte pregovaračke vještine i spremnost na kompromis.
Istraživanje o sastavu nove Europske komisije pruža dragocjene uvide u preferencije i stavove europskih građana dok se pripremaju glasati na sljedećim europskim izborima. Sklonost kontinuitetu, koju utjelovljuje trenutna većinska koalicija u Europskom parlamentu, odražava želju za stabilnošću i uključenošću u europsku politiku. Međutim, značajna manjina koja podupire koaliciju desnog centra signalizira različitost mišljenja i naglašava važnost uključivanja različitih političkih perspektiva kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje i zastupljenost na razini EU-a. Dok Europa kreće na ovo izborno putovanje, rezultati istraživanja služe kao pravovremeni podsjetnik na složenosti i nijanse svojstvene europskom političkom krajoliku.
Alessandro Fiorentino