Subscribe
Europa je snažno skrenula udesno na izborima za Europski parlament od 6. do 9. lipnja. I dok je na Zapadu krajnja desnica potvrdila predviđanja analitičara i ojačala, u srednjoj i istočnoj Europi europskim parlamentarnim izborima dominirale su proeuropske centrističke stranke. Od dvije vodeće političke snage u Europskom parlamentu samo je Narodna stranka uspjela osvojiti više mjesta, dok su socijaldemokrati zadržali svoje drugo mjesto, ali su izgubili mjesta. Renew – na trećem mjestu u sadašnjem sazivu – najveći je gubitnik na ovomjesečnim izborima, s najviše izgubljenih mjesta, budući da će u sljedećem sazivu zauzeti više od 20 mjesta manje u Europskom parlamentu nego trenutno. Na drugom kraju spektra, glavni pobjednici ovih izbora su stranke krajnje desnice, čiji je uspjeh na ovim izborima, osim osvajanja više mjesta u europskom zakonodavnom tijelu, već izazvao unutarnje političke potrese u nekoliko zemalja. Prema posljednjim službenim podacima, oko 100 mjesta u Europskom parlamentu zauzet će ekstremisti. I to samo skupina ID – Identitet i demokracija koja će imati oko 60, te radikalna ljevica s još tridesetak plus, ali tome dodajte i mandate koje su osvojile druge populističke i ultrakonzervativne stranke koje nisu dio tih skupina. .
Rezultat izbora za Europski parlament donosi prijevremene izbore u Francuskoj i Belgiji te nestabilnost u Njemačkoj i Austriji
Francuski predsjednik Emanuel Macron raspisao je prijevremene parlamentarne izbore nakon uvjerljive pobjede ekstremističke stranke Marine Le Pen (i poraznog poraza njegove vlastite stranke). U Belgiji, premijer Alexander de Croo podnio je ostavku u suzama nakon što je njegova stranka doživjela poraz od flamanskih konzervativaca i krajnje desnih separatista, koji će vjerojatno preuzeti kormilo zemlje nakon što su im birači dali oko 50% glasova na izborima. Europski parlament.
Neuspjeh koalicije koja podržava kancelara Olafa Scholza u Njemačkoj pokazuje da “nikada vlada nije bila toliko nepopularna kao sadašnja”, smatra čelnik njemačkog instituta za istraživanje javnog mnijenja. Ni austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru ne ide previše, nakon što je njegova stranka izgubila – iako tijesno – od krajnje desnice, pri čemu su obje stranke osvojile oko 25 posto glasova.
“Ljudi su općenito postali više euroskeptični”, rekla je nakon glasovanja jedna od čelnica krajnje desne stranke AfD Alice Weidel. Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je veliki porast glasačkog izbora, zauzevši drugo mjesto u anketi savezne države s oko 15 posto glasova, ispred političke stranke kancelara Olafa Scholza koja je osvojila samo 14 posto. Zapravo, sve Scholzove koalicijske stranke pretrpjele su poraze, a tri su – SDU, FDU i Zeleni – jedva dostigle rezultat pobjednika CDU/CSU.
“Ovo nije dobar rezultat za stranke koje brane Europu”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u izbornoj noći nakon objave rezultata izlazne ankete.
“Neću moći nastaviti kao da se ništa nije dogodilo”, ustvrdio je, pokušavajući opravdati svoju gestu da raspusti francuski parlament i time otvori proces prijevremenim izborima, što je bio odgovor na zahtjev mladog čelnika Francuske. the Rassemblement National (RN), Jordan Bardella. Stranka RN Marine Le Pen pobijedila je na europskim parlamentarnim izborima u Francuskoj znatnom razlikom u odnosu na rezultate stranaka francuske vladajuće koalicije. RN je osvojio trećinu francuskih glasova, dok su renesansni, socijalisti i liberali zajedno jedva uspjeli oko 30 posto. Nakon ovogodišnje pobjede, RN će imati 12 mjesta u parlamentu u Strasbourgu uz svoj trenutni broj. RN će imati 30 zastupničkih mjesta, što je polovica ukupnog broja skupine ID, čiji je osnivač i Marine Le Pen.
“Dajući listi RN više od 32%, Francuzi su nam upravo dali najvišu ocjenu za stranku u posljednjih 40 godina”, reagirala je Marine Le Pen.
Giorgia Meloni postaje jedna od najvažnijih europskih vođa
Dok su neki od vodećih europskih čelnika “bačeni na koljena” nakon ovih izbora, talijanska ultrakonzervativna premijerka Giorgia Meloni učvrstila je svoju poziciju. Njezina stranka Fratelli D’Italia, članica skupine ECR Party, osvojila je gotovo trećinu glasova talijanskih birača, četiri puta više nego na prethodnim izborima za Europski parlament 2019., te je postala jedna od najvažnijih europskih čelnica.
Iako su u nekim zemljama centrističke stranke zadržale svoje pozicije, snažan uspon ekstremne, populističke desnice, u mnogim slučajevima na drugom mjestu, pokazuje da je uspjela kapitalizirati nezadovoljstvo ljudi zbog rasta cijena i pada životnog standarda unutar EU, Europe zelena politika, troškovi ratova i useljavanja itd.
Općenito, proeuropske centrističke stranke imale su dobre rezultate u srednjoj i istočnoj Europi. Izuzetak je politička stranka populističkog mađarskog premijera Viktora Orbana, FIDESZ, koja, iako je izborna pobjeda, nije dobro prošla na izborima unatoč iznimno velikom odazivu Mađara. Slično tome, dok je opći trend na Zapadu bio uspon krajnje desnice, iznenađenje je stiglo iz Nizozemske, gdje je, unatoč velikom uspjehu na prošlogodišnjim nacionalnim izborima, Stranka za slobodu populističkog vođe Geerta Wildersa uspjela tek druga socijaldemokratima bivšeg potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa.
U srednjoj i istočnoj Europi centrističke, proeuropske stranke su pobijedile, ali krajnje desničarske stranke daleko su zaostale
U Poljskoj, najvećoj istočnoj članici Europske unije, na europskim parlamentarnim izborima pobijedila je centristička Građanska koalicija premijera Donalda Tuska, bivšeg predsjednika Europskog vijeća. Pobjeda njegove stranke dolazi nakon izborne kampanje kojom su dominirala sigurnosna pitanja usred prijetnje iz Rusije.
“Mi smo svjetionik nade za Europu”, rekao je Tusk na dan izbora nakon što su objavljene izlazne ankete.
Varšavski čelnik opisao je situaciju u Francuskoj kao “dramatičnu tugu”, dok je rekao da ljudi na vlasti u Njemačkoj “nemaju razloga za zadovoljstvo”. O vlastitoj pobjedi, odnosno izboru Poljaka, rekao je da je rezultat izbora između “sigurne budućnosti u zemlji u srcu EU ili opasne budućnosti” ako njegovi glavni protivnici iz stranke Pravo i pravda, poznato da je u sukobu s briselskim birokratima, pobijedio.
I u Rumunjskoj je na europskim parlamentarnim izborima pobijedio izborni savez dviju političkih stranaka vladajuće koalicije, PNL-a i PSD-a. Osvojili su značajnih 54% ukupnih rumunjskih glasova. Nažalost, malo Rumunja koji su glasovali za savez PSD-PNL zna da su te dvije stranke dio dviju europskih parlamentarnih skupina koje su potpuno suprotstavljene u doktrini. PSD je dio skupine S&D, a PNL skupine EPP. Ipak, najvažniji izborni učinak imala je konzervativna, krajnje desna stranka AUR – Savez za uniju Rumunja – stranka koja 2019., na prethodnim europskim izborima, nije postojala, a 9. lipnja je zauzela drugo mjesto. u preferencijama Rumunja, s oko 15%, ali i stranke SOS, ogranka AUR-a, stranke osnovane nedugo prije izbora, koja je prešla izborni prag od 5% i također će poslati zastupnika u novi Europski parlament . Prema analitičarima, za pobjedu AUR-a i SOS-a zaslužan je i glas Rumunja u dijaspori, koji, unatoč tome što su imali više biračkih mjesta nego na prošlim izborima, nisu izašli glasovati ni upola manje od onih koji su ovo ostvarili glasovati 2019.
FIDESZ mađarskog premijera uspio je prestići novonastalu stranku TISA Petera Magyara, koja je vodila kampanju na obećanjima da će iskorijeniti korupciju i obnoviti demokratsku ravnotežu koja je – kažu kritičari – narušena tijekom dugog razdoblja u zemlji pod Viktorom Orbanom. TISA je, međutim, bila vrlo dobra, završivši samo 10 posto iza FIDESZ-a na drugom mjestu. Progresivna Slovačka, liberalna, prozapadna oporbena stranka u Slovačkoj, pobijedila je SMER-SD, najveću stranku u lijevoj nacionalističkoj vladi na čelu s premijerom Robertom Ficom, koji je preživio pokušaj atentata prošlog mjeseca. U Češkoj je populistička oporba ANO porazila skupinu desnog centra Spolu, koja vodi vladu.
Što je sljedeće? ….
Neki analitičari kažu da će sve ovisiti o sposobnosti ultrakonzervativne desnice i populista da pregovaraju u sljedećem Europskom parlamentu. No, za očekivati je da će, nakon signala koji su Europljani dali na ovim izborima, doći razdoblje ublaženije klimatske agende (i predaha u Green Dealu), strože migracijske politike i revizije rasprave o europskoj proizvodnji. osamostaljenja, te općenito razdoblje gospodarskog i političko-kulturnog konzervativizma. Mogao bi to biti i signal da će, nakon što je socijalistima i liberalima ponudila ponovno uspostavljanje sadašnje koalicije na čelu Komisije u novom sazivu Parlamenta, kandidatkinja EPP-a za novi mandat na čelu Europske komisije Ursula von der Leyen, najavila je da “ostavlja otvorena vrata” za daljnje dogovore.