Subscribe
Iako se činilo da je dobro prebrodila pandemiju, europsko gospodarstvo počinje pokazivati znakove umora. Odgođeni učinci pandemije Covida, zajedno s onima rata u Ukrajini, teško su pogodili europsko gospodarstvo s najboljim rezultatima, Njemačku.
Oporavak njemačkih tvrtki nakon pandemije – kao i mnogih europskih tvrtki – ugrožen je, unatoč značajnoj potpori države – visokim kamatama na kredite i rastućim cijenama energije usred povećanog općeg inflacijskog pritiska. Ulazak Njemačke u tehničku recesiju izaziva zabrinutost ne samo u Berlinu nego i među ekonomskim analitičarima diljem Europe. Hoće li Njemačka postati ‘bolesnik Europe’? Ova sintagma koju britanski časopis The Economist povezuje s Njemačkom u kontekstu zabrinutosti oko ulaska nove savezne države u eurozonu, ponovno se ove godine pojavila u diskursu njemačkih financijskih analitičara. Bankrot njemačkih tvrtki starih više od 100 godina krajem prošle godine i nedavno najavljena restrukturiranja simbola njemačke industrije – Volkswagena, Michelina i Boscha – potvrđuju najcrnje prognoze.
Njemačka ekonomija će se stegnuti
Budući da se očekuje pad gospodarstva od 0,3% u 2023., Međunarodni monetarni fond očekuje da će Njemačka biti jedino napredno gospodarstvo koje će se smanjiti.
Gospodarstvo savezne države zabilježilo je drugi uzastopni pad u prvom dijelu prošle godine, smanjivši se za 0,3% u prvom kvartalu 2023. u odnosu na prethodni kvartal, nakon pada od 0,5% u četvrtom kvartalu 2022. Tehnička recesija nije iznenađenje, ali zabrinjava visoka razina tog pada.
Za Njemačku je ovo prvo nakon razdoblja pandemijske krize, kada je gospodarstvo palo u prva dva kvartala 2020., a također je iznenađujuće s obzirom na to da je jedno od gospodarstava s najboljim rezultatima od financijske krize koja je pogodila svijet 2008. 2009. kada je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 2%. Nedavna kretanja u njemačkom gospodarstvu potaknuta su padom potražnje usred rastuće inflacije i kamatnih stopa. Prema nekim njemačkim analitičarima, trenutni gospodarski problemi Njemačke proizlaze iz kombinacije razloga, neki su privremeni, drugi strukturni.
Njemačka industrija pogođena energetskom krizom
Njemačka industrija, ovisna o jeftinim isporukama plina iz Rusije, teško je pogođena energetskom krizom koja je uslijedila nakon izbijanja rata u Ukrajini.
Iako je federalna vlada poduzela niz mjera – nabavila je ukapljeni plin, dodijelila golemu državnu pomoć, a cijena prirodnog plina je pala od jeseni 2022. – problemi nisu riješeni. Savezna vlada izdvojila je milijarde eura za ublažavanje negativnih učinaka energetske krize na tvrtke i građane, ali te su mjere stvorile manjak od 42 milijarde eura u njemačkom proračunu, što je ekvivalentno oko 2,1% BDP-a zemlje.
Ovisnost o izvozu u Kinu – koja je također pogođena pandemijom – još je jedna ranjivost koja kratkoročno ima utjecaja na njemačko gospodarstvo. S druge strane, u nedostatku značajnih tehničkih inovacija, njemačke marke teško drže korak s “parnim valjkom” jeftinijeg kineskog uvoza u Europu. Svi ovi privremeni problemi nadređeni su strukturnim izazovima kao što su starenje njemačkog stanovništva i visoke stope poreza na dobit. Usred opće inflacije, potrošačke cijene u Njemačkoj su sredinom prošle godine porasle za 6,2%, znatno iznad prosjeka eurozone od 5,3%, što je značajno utjecalo na kupovnu moć ljudi.
Odluka Europske središnje banke da podigne referentnu kamatnu stopu na 3,75% u borbi protiv rasta cijena imala je posredne učinke na gospodarstvo diljem Europe. U Njemačkoj je sektor stanogradnje zabilježio znatan pad – više od 40% građevinskih tvrtki prijavilo je manjak narudžbi, a manji je bio i industrijski sektor koji je zabilježio pad od 1,7% na godišnjoj razini.
Izvršni direktor Deutsche Bank Christian Sewing upozorio je još u kolovozu prošle godine da će Njemačka postati bolesnik Europe ako se odmah ne pozabave “strukturalnim problemima”.
“Još uvijek nismo bolesnik Europe, ali također je istina da postoje strukturne slabosti koje koče naše gospodarstvo i sprječavaju ga da razvije svoj veliki potencijal”, kaže Christian Sewing.
Dugo očekivana mjera za njemačku industriju
Zamjenik premijera, Robert Habeck, ekolog, ministar gospodarstva i klime, već mjesecima pokušava progurati državno smanjenje visokih cijena električne energije, za koje kaže da će poduprijeti energetski intenzivnu industriju u njezinoj zelenoj transformaciji u nadolazećim godinama. Liberali se protive toj mjeri jer je skupa, a rezerve prema subvencioniranoj cijeni električne energije izrazila je i Gospodarska komora.
Nedavna odluka Ustavnog suda zemlje, kojom se poništava prijenos 60 milijardi eura neiskorištenih sredstava – uglavnom iz pandemije – u fond posvećen zelenim ulaganjima i potpori industriji, blokira ovu inicijativu. Štoviše, odgodilo je usvajanje federalnog proračuna, što je potaknulo gospodarsku krizu. Kako bi sudjelovao u pregovorima o proračunu u Berlinu, Habeck je otkazao sudjelovanje na UN-ovoj klimatskoj konferenciji (COP28) u Dubaiju. Habeck tek treba postići dogovor sa svojim glavnim izazivačem, vlasnikom financijskog portfelja Christianom Lindnerom, liberalnim demokratom. Njih dvoje morali su što prije postići kompromisno rješenje kako bi federalni proračun za 2024. bio usvojen do kraja prosinca prošle godine.
U međuvremenu, kako bi se nosile s energetskom krizom, njemačke tvrtke najavljuju planove za ukidanje radnih mjesta. Poput mnogih europskih proizvođača automobila, njemačka grupacija ne uspijeva prihvatiti trend elektromobilnosti, polako mu se prilagođava uz velike troškove. Njemački automobilski div Volkswagen rekao je svojim zaposlenicima da će morati smanjiti broj zaposlenih jer je nekonkurentan. VW je također kritiziran zbog neuspjeha u brzom napretku u softveru i implementaciji zahtjeva koji su sada u modi od strane vozača, kao što je digitalni višenamjenski upravljač.
“Nedostatak konkurentnosti” njemačkih operacija za europska i izvozna tržišta naveo je francuski proizvođač guma Michelin kada je nedavno najavio zatvaranje tri tvornice u Njemačkoj. Proizvodnja u Karlsruheu, Trieru i Homburgu bit će ugašena u procesu koji će trajati do 2025. godine. Stvari ne izgledaju dobro za Bosch, koji se također bori s inovacijama. Suočen s nedostatkom izvoza, najavio je da će preseliti svoj centar za korisničku podršku u Poljsku.
Krajem prošle godine tvrtke stare više od 100 godina objavile su stečaj. Proizvođač sapuna Kappus, najstarija njemačka tvrtka, koja je poslovala 170 godina, podnijela je zahtjev za bankrot. Druge tvrtke, u industrijama koje se kreću od prehrambene preko građevinske do automobilske, također su povukle utikač, navodeći rastuće troškove poslovanja. Među njima su proizvođač konditorskih proizvoda Bodet, Borgers – dobavljač automobilske industrije i građevinska tvrtka Wolff Hoch-und Ingenieurbau. To su problemi koje imaju mnoge njemačke marke, pa tako i Bosch. Proizvedeno u Njemačkoj više nije sinonim za inovaciju i kvalitetu. Za njemačke tvrtke koje se oslanjaju na izvoz, to ih stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na izvozni bum kineskih marki i utjecat će na najmanje 1500 radnih mjesta, napominje Reuters. Boschev centar za korisničku podršku bit će premješten u Poljsku.
Ali nije samo industrija ta koja u Njemačkoj pokazuje znakove “bolesti”. U modnom sektoru, bankroti su u porastu i tisuće restorana strahuje da će morati zatvoriti svoja vrata. Nakon što su poduzeća u ovom sektoru tijekom pandemije bila zaštićena poreznim olakšicama i smanjenjem poreza, troškovi za vlasnike tih tvrtki sada su porasli, što se odrazilo na više cijene gotovih proizvoda. A to se odražava na zadovoljstvo kupaca. Ako vlada vrati poreze na razinu prije pandemije, moglo bi se zatvoriti oko 12.000 tvrtki, upozorava udruga restorana i hotela.