Subscribe
Prošli tjedan Europski parlament izglasao je reformu tržišta električne energije. Za kontekst, Europska komisija predstavila je paket za reformu tržišta električne energije u EU-u u ožujku 2023., motiviran učincima energetske krize 2021.-2022. uzrokovane gospodarskim oporavkom nakon pandemije i ruskom invazijom na Ukrajinu koja je dovela do nestabilnosti i skokovitog rasta cijene energije i pogođeni europski kupci i industrija. Kao rezultat toga, Komisija je predstavila paket koji uključuje reviziju nekoliko ključnih dijelova zakonodavstva, uključujući Uredbu o električnoj energijib, Direktivu o električnoj energiji, Direktivu o obnovljivoj energiji i Uredbu REMIT, s glavnim ciljem rješavanja nedostataka u dizajnu europskog tržište električne energije, učiniti račune za energiju manje ovisnima o cijenama fosilnih goriva i zaštititi potrošače i industriju od volatilnosti cijena električne energije. Također se nastojalo potaknuti ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije.
Zakonodavni je dosje dodijeljen Odboru za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta (ITRE), koji je izglasao svoje stajalište u srpnju 2023. Naknadno je plenarni sastanak Europskog parlamenta izglasao usvajanje njegovog stajališta u rujnu 2023. Sa svoje strane, Vijeće EU-a usvojilo je svoj ‘opći pristup’ (svoj pregovarački mandat kako je to poznato u bruxelleskom žargonu) u listopadu 2023. Nakon toga, predstavnici španjolskog predsjedništva Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i Europske komisije mogli su započeti međuinstitucionalne pregovore (‘trijaloge’ kako su poznati u Bruxellesu) kako bi postigli dogovor o zajedničkom tekstu. Pregovori u trijalogu zaključili su u prosincu sporazumom koji je sada bio podložan službenom odobrenju dvaju suzakonodavaca.
U tom je kontekstu Europski parlament prošli tjedan glasovao za ratifikaciju sporazuma koji je postignut u trijalozima. Zastupnici su glasovali za odobrenje dogovorenog teksta nove Uredbe s 433 glasa za, 140 glasova protiv i 15 suzdržanih, au slučaju nove Direktive s 473 glasa za, 80 protiv i 27 suzdržanih. Sljedeći korak je da Vijeće također ratificira zakon.
U nastavku je sažetak najvažnijih odredbi novog zakonodavstva. Prema izvjestitelju zakona, španjolskom zastupniku S&D-a u Europskom parlamentu Nicolásu Gonzálezu Casaresu, reforma “stavlja građane na čelo dizajna tržišta električne energije”, na način da “demokratizira energiju”, “štiti građane”, ubrzava “uvođenje obnovljive energije izvora”, te stvara “dizajn tržišta koji odgovara na propuste izložene energetskom krizom”.
Jedan od glavnih načina na koji reforma tržišta električne energije rješava ova pitanja i štiti potrošače od nestabilnih cijena je davanje većeg raspona ugovora, kao što su ugovori s fiksnom cijenom i ugovori s dinamičkom cijenom, kao i zahtijevanje da se kupcima dostave informacije o različitim opcijama prije njihovog potpisivanja. Kao primjer koji je relevantan za industriju, zakonodavstvo predviđa olakšavanje implementacije stabilnijih dugoročnih ugovora između kupaca i dobavljača poput ugovora o kupnji energije (PPA), koji tvrtkama omogućuju uspostavljanje vlastite izravne opskrbe energijom kako bi imale koristi od stabilnije cijene energije iz obnovljivih i nefosilnih goriva.
Nadalje, zakon utvrđuje mjere za poticanje ulaganja u energiju, na način koji proizvođačima električne energije jamči stabilnost prihoda, a istovremeno štiti industriju od nestabilnosti cijena. Jedan od načina na koji se zakonodavstvom to želi postići je korištenje dvosmjernih ugovora za razliku (CfD) za javna ulaganja u novu proizvodnju električne energije iz obnovljivih i nefosilnih izvora. Prema CfD-ovima, javne institucije bi kompenzirale proizvođače energije ako tržišne cijene naglo padnu, ali ako cijene pretjerano porastu, dio prihoda bi se prikupljao i redistribuirao (uključujući krajnjim kupcima ili za financiranje izravnih shema potpore cijenama ili ulaganja za smanjenje troškova električne energije).
Nadalje, zakonodavstvo bi Vijeću dalo ovlast da proglasi krizu cijena električne energije, na temelju prijedloga Komisije, što bi državama članicama omogućilo donošenje privremenih mjera za određivanje cijena električne energije za mala i srednja poduzeća i za energetski intenzivne industrijske potrošače.
Reforma sadrži neke zanimljive prijedloge koji će pridonijeti stabilizaciji računa za električnu energiju i spriječiti velike skokove ako Europu ikad pogodi još jedna energetska kriza razmjera krize 2021.-2022. Unatoč tome, puno je manje ambiciozan od onoga čemu su se mnogi prvotno nadali. Doista, mnogi glasovi poput španjolskog ministra za ekološku tranziciju (koji je bio uključen u veliki dio pregovora tijekom razdoblja španjolskog predsjedanja Vijećem) nadali su se da će promijeniti takozvani ‘sustav reda zasluga’ i odvojiti cijene električne energije od cijene fosilnih goriva. Dogovoreno zakonodavstvo daleko je od temeljne izmjene na koju su se zalagale Španjolska i Francuska. Nadalje, Europska unija morat će nastaviti raditi na osiguravanju sigurne, održive i raznolike opskrbe prirodnim plinom.