Subscribe
Jasna osuda 300-tinjak iranskih raketnih napada na Izrael i poziv na izbjegavanje eskalacije u regiji Bliskog istoka, s posebnim osvrtom na globalnu sigurnost. To je sadržano u rezoluciji koju je prošli tjedan usvojio Europski parlament, a koja također osuđuje istodobna raketna lansiranja iranskih proksija Hezbollaha u Libanonu i Huti pobunjenika u Jemenu, kao i izraelski napad na iranski konzulat u Siriji, u Damasku, 1. Travanj. Zapravo, Izrael je napao zgradu iranskog konzulata u Damasku, ubivši nekoliko Pasdarana: među njima je bio general Mohammad Reza Zahedi, koji se smatra točkom jedinstva između teheranske vlade i Hezbollaha. Izraelci su na ovaj način pokazali svoju sposobnost gađanja osjetljivih ciljeva poput diplomatskih misija. Zbog toga je Europski parlament odlučio upozoriti Izrael, podsjećajući da se konzularni i diplomatski uredi prema međunarodnom pravu smatraju nepovredivim i nedostupnim. Rizik od eskalacije visok je već danima, a Teheran je najavio da će osvetiti smrt svojih diplomata. Kako su napetosti rasle, Iran je navečer 13. travnja odgovorio narušavanjem izraelskih granica sa stotinama raketa i bespilotnih letjelica, koje su neutralizirane zahvaljujući izraelskim sustavima protuzračne obrane i intervencijom Sjedinjenih Država. Zbog toga su zastupnici u Europskom parlamentu odlučili proširiti sankcije protiv iranske države na proizvodnju i opskrbu raketama i bespilotnim letjelicama. Drugi važan zahtjev Europskog parlamenta je uključivanje iranske Islamske revolucionarne garde na popis terorističkih organizacija koji je sastavila Europska unija.
Nuklearno oružje i taoci
Neobvezujuća rezolucija, koja je usvojena s 357 glasova za, 20 protiv i 58 suzdržanih, stoga ima jasnu namjeru: izbjeći vojnu eskalaciju u regiji Bliskog istoka i pozvati sve države i nedržavne aktere na maksimalnu umjerenost. Čini se da se od 13. travnja situacija smirila, posebice zahvaljujući intervenciji zapadnih zemalja, koje su uvjerile izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da ne planira nikakav daljnji odgovor Teheranu. Međutim, napetosti su bile visoke, a i danas su vrlo visoke, posebice zato što Iran nastavlja kršiti razne sporazume o nuklearnoj energiji i uzimanju talaca, na što je intervenirao Europski parlament. Europski parlament pozvao je iranske vlasti da se pridržavaju zahtjeva i obveza sadržanih u Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja. Nadalje, u vezi s taocima, europarlamentarci su osudili korištenje talaca u diplomaciji, tretirajući ih kao puku potporu, te pozvali Europsku uniju u cjelini da osigura planove potpore za obitelji zatvorenika i, u isto vrijeme, , da se ne poveća broj talaca u rukama iranskih vlasti. Konačno, rezolucija koju je usvojio Europski parlament podržava odluku Europskog vijeća o pokretanju operacije ASPIDES kako bi se zajamčila sloboda plovidbe u blizini jemenske obale, dok se Iran poziva da oslobodi europske posade zarobljene u tim područjima.
Temeljni zahtjev
Zaključno, rizik od vojne eskalacije na Bliskom istoku ostaje visok. Pogoršanje odnosa između Izraela i Palestine nedvojbeno je negativno utjecalo na stabilnost regije, a eventualno uplitanje drugih država dodatno bi zakompliciralo ionako složene pokušaje dijaloga koje zapadne sile pokušavaju ostvariti. Nadalje, Iran, koji vrlo često krši najosnovnija ljudska prava, ima dugu povijest neprijateljskog ponašanja prema Izraelu, a odnosi su se pogoršali nakon napada Hamasa 7. listopada prošle godine. Zbog toga je Europski parlament odlučio intervenirati kako bi potaknuo deeskalaciju u regiji Bliskog istoka i obranio pravo Izraela na postojanje.