Subscribe
Usredotočite se na preispitivanje financijskog okvira i izraelske situacije
Europsko vijeće sastalo se 26. i 27. listopada kako bi razmotrilo najhitnija pitanja o političkom programu Unije, ali i svih država članica. Međunarodne geopolitičke napetosti očito su u središtu pitanja, ali gospodarsko-financijska i migracijska situacija također su odigrale ključnu ulogu.
Polazeći od gospodarstva, Europsko vijeće naglasilo je potrebu za ubrzavanjem procesa rasta već u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., nizom reformi kojima se osigurava veći razvoj europske konkurentnosti u sektoru digitalnih i zelenih tehnologija te povećanje proizvodnje čiste energije po pristupačnim cijenama. Istodobno je upućen poziv na smanjenje kritičnih ovisnosti diversifikacijom izvora opskrbe, što je posebno problematično pitanje s obzirom na proširenje BRICS-a koji sada posjeduje veliku većinu svjetskih sirovina. S birokratskog stajališta, smatra se potrebnim pojednostavniti regulatorni okvir pojednostavnjenjem pravila za mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća, danas kombinaciju strukturiranog rasta. Izvana će tada biti potrebno riješiti problem narušavanja carina i djelovati na svim razinama kako bi Europska unija postala omiljeni partner u primjeni Zakona o smanjenju inflacije (IRA) koji su izdale Sjedinjene Američke Države. Ključni element također u svjetlu europske lojalnosti geopolitičkim ciljevima u kojima je SAD među protagonistima.
Na bliskoistočnom planu, naime, Europsko vijeće izradilo je zajedničku deklaraciju u kojoj oštro osuđuje Hamasa, istodobno tražeći od Izraela da osigura stanke i koridore za osnovne humanitarne potrebe, nadalje, EU će pokušati doći do rješenja “dva naroda, dvije države” čak i ako u tom trenutku unutarnje glasovanje UN-a o samom prekidu vatre naglašava kako postoji ideološko-kulturna poteškoća prema toj opciji. Međutim, kada je riječ o pitanju Ukrajine, EU je ponovio punu financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku pomoć Kijevu, također pooštravajući sankcije Moskvi.
Postoje i drugi vrući scenariji u kojima je Europa protagonist: jedan od njih je sukob Armenije i Azerbajdžana oko Gorskog Karabaha, gdje je sporazumno odlučeno da se radi na izbjegavanju eskalacije priznavanjem punog uživanja Armenaca karabahskih prava i sigurnosti. Međutim, po pitanju Srbije i Kosova prava protagonistica bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni (FdI, ECR) koja radi na oba područja kako bi i Srbija i Kosovo imali europski put koji će onda dovesti do ponovnog ujedinjenja europskog kontinenta, u tom smislu je naglašeno da je razgovor o Ukrajini i Moldaviji u EU netočan prema onim zemljama koje su zatražile članstvo mnogo duže. Druga ključna fronta je Sahel, gdje je, međutim, nadnacionalna vlast ECOWAS s kojom će se nužno morati uspostaviti sve bliskiji odnos.
Međutim, ključna tema bila je migracijska: u pismu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen (CDU, EPP) istaknuto je kako ratovi mogu potaknuti nove ljude na odlazak te su stoga potrebna nova široka partnerstva za rješavanje uzroka migracija. Rješenja koja je predvidjela von der Leyen nisu različita od rješenja europskih konzervativaca: sprečavanje nezakonitih odlazaka, jačanje vanjskih granica, borba protiv trgovine ljudima, povećanje repatrijacije omogućavanjem susjednim zemljama da nadziru granice i provode spašavanja. Kad je riječ o memorandumu o razumijevanju, ponovljena je potreba za ubrzanjem provedbe pet stupova potpisanih s Tunisom, a Giorgia Meloni istaknula je kako je potreban i memorandum s Egiptom, izbjegavajući ucjenjivački stav pružanjem gospodarskih resursa u zamjenu za lojalnost, već pružanjem lokalnih mjera osposobljavanja za rješavanje socijalnih problema afričkih zemalja. U svakom slučaju, bit će potrebno ojačati prekograničnu suradnju jer repatrijacija migranata iznosi samo 22 %, a situacija unutarnje sigurnosti može se sve više zahuktavati.
Sastanak na vrhu država europodručja održan je istodobno s Europskim vijećem, na kojem je rasla zabrinutost zbog inflacije te je stoga odlučeno da se nastavi koordinacija gospodarsko-fiskalnih politika država članica, pretpostavljajući novu fazu razvoja digitalnog eura za provedbu “paketa jedinstvene valute”.