Subscribe
Održan je prvi summit G7 pod predsjedanjem talijanske premijerke Giorgie Meloni, čelnice europskih konzervativaca. Glavna tema bila je Ukrajina i sve vezano uz nju: pomoć, sankcije Rusiji i studija izvodljivosti kako prebaciti interese ekonomskih rezervi koje Moskva drži u Europi, Sjevernoj Americi i Japanu. Vrlo velika riznica koja se približava 300 milijardi dolara.
Fizička prisutnost Meloni u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, tijekom prvog summita bila je posebno značajna za demonstraciju potpore u svakom pogledu ukrajinskom predsjedniku Volodymyru Zelenskom, koji je također bio prisutan. Bio je to način da se ponovno potvrdi jednostavan, ali sve važniji koncept: Europa i Zapad jesu i ostat će bliski Ukrajini.
Nazočni su bili i predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen, belgijski premijer Alexander de Croo, trenutačno predsjednik Vijeća EU-a, i kanadski premijer Justin Trudeau, dok su američki predsjednik Joe Biden i drugi čelnici sudjelovali na daljinu putem videokonferencije. Jedina iznimka bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron; njegov ministar vanjskih poslova, Stéphane Séjourné, prisustvovao je umjesto njega.
“Sigurnost Ukrajine i sigurnost Europe podudaraju se. U Ukrajini se također borimo za svoju slobodu”, potvrdila je Meloni, istaknuvši čvrstu obranu. Ove javne izjave imaju značajnu težinu i nadopunjuju one dane tijekom privatnog bilateralnog sastanka, tijekom kojeg je talijanski predsjednik također predstavio medalju koju su izradili Polygraph i Državna kovnica u spomen na dvije godine ukrajinskog otpora. Ove motivacije podupiru “najobuhvatniji i najvažniji sigurnosni sporazum koji je Italija potpisala sa zemljom koja nije članica NATO-a”. Riječ je o desetljeću dugom sporazumu usredotočenom na ciljeve kao što su suradnja u obrambenoj industriji, jačanje razmjene informacija o kibernetičkim i obavještajnim pitanjima te pružanje pomoći tijekom obnove.
Ipak, najvažnije i najsmislenije riječi tiču se obveze da se u slučaju novog napada na Ukrajinu odmah i intenzivno surađuje. “To nužno pretpostavlja vojnu potporu, jer je miješanje toliko hvaljene riječi ‘mir’ s ‘predajom’ licemjeran pristup koji nikada nećemo dijeliti”, nedvosmisleno je izjavio predsjednik G7. U prilog tom stavu ide i činjenica da je talijanska vlada donijela osmi paket vojne pomoći Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Von der Leyen ponovila je to mišljenje, uvjeravajući da neće biti smanjenja vojne i ekonomske pomoći Ukrajini. Dodatnih 20 milijardi eura bit će dodijeljeno, zajedno s fondom od 5 milijardi eura za nabavu naoružanja. Dodatno, europska obrambena industrija povećala je proizvodnju streljiva za 40%, dok više od 60 000 ukrajinskih vojnika nastavlja s obukom na europskom tlu. Konzervativni britanski premijer Rishi Sunak izdvojio je 287 milijuna eura za pomoć Ukrajini u isporuci streljiva u istom razdoblju.
Među raspravama se spominjao i Aleksej Navaljni, politički protivnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je pod misterioznim okolnostima preminuo 16. veljače u strogo čuvanom zatvoru Kharp u Sibiru. Tijekom sastanka zatraženo je pojašnjenje o “potpunom objašnjenju okolnosti njegove smrti”. S tim u vezi, svi prisutni jamče da će ruska imovina pohranjena u njihovim zemljama ostati zamrznuta dok Rusija ne plati svu štetu prouzročenu ratom u Ukrajini. Ideja koju, međutim, treba strukturirati na konkretan način, izbjegavajući kršenje propisa privatnih financijskih institucija, međunarodnog prava i pravila pojedinih država.
Zaključno, može se reći da će talijanski G7 biti vođen događajima u Ukrajini. Forma slijedi sadržaj, a počevši od Kijeva nosi jasno značenje. Naime, Meloni je potpisala deklaraciju s predstavnicima drugih zemalja (Sjedinjene Države, Velika Britanija, Japan, Njemačka, Francuska i Kanada). Sada su sve oči uprte u razvoj događaja koji će se dogoditi prije 13. lipnja, datuma kada će sljedeći summit započeti u Pugliji.