Gotovo 80% Rumunja smatra da bi EU trebala imati vlastitu vojsku

Više od polovice Rumunja vjeruje da je Rumunjska imala koristi od ulaska u Europsku uniju, a isti postotak smatra da su interesi zemlje vrlo dobro ili prilično dobro ispregovarani kada je ušla u EU. Istodobno, postotak onih koji su nezadovoljni ili vrlo nezadovoljni načinom na koji su interesi Rumunjske trenutno predstavljeni u Bruxellesu gotovo je deset posto veći od postotka onih koji su zadovoljni ili vrlo zadovoljni sadašnjim europarlamentarcima koji ih zastupaju u Europskog parlamenta, što je također preko 50%. Ovo su rezultati istraživanja javnog mnijenja koje je početkom travnja provela rumunjska tvrtka za istraživanje javnog mnijenja IRES u sklopu nedavno objavljenog Programa društvene odgovornosti.

Pojačano zanimanje Rumunja za izbore za Europski parlament

Velika većina – 80% – ispitanih u istoj anketi rekla je da će sigurno ili prilično sigurno glasovati na izborima za Europski parlament 9. lipnja. Međutim, nešto više od trećine Rumunja zainteresirano je za politike o kojima se raspravlja na razini EU, također otkriva istraživanje.

Većina Rumunja vjeruje da je zemlja imala koristi od ulaska u Europsku uniju, a veliki postotak je uvjeren da bi Rumunjska trebala ostati u EU barem sljedećih nekoliko godina. Otprilike 56% ispitanika u istraživanju IRES-a reklo je da je Rumunjska dobila više od članstva u EU, dok je samo 37% reklo da je više izgubila. Postotak onih koji su rekli da nisu dobili ni izgubili je samo 4%, dok je onih koji su bili neodlučni i rekli da ne znaju/ne bi odgovorili samo 3%. A postotak onih koji misle da bi za Rumunjsku bilo bolje da u nadolazećim godinama ostane u EU puno je veći od onih koji misle suprotno – 73% u odnosu na 24%.

Gotovo 60% Rumunja ima člana obitelji koji radi u EU

Kada je riječ o prednostima članstva u EU, većina ispitanika kaže da je putovala u neku od zemalja EU u posljednjih deset godina (53%) ili da im netko iz obitelji radi u EU (59%). No manje od četvrtine (20%) kaže da je radilo u nekoj od zemalja EU-a, a postoci onih koji imaju nekoga tko studira u EU-u ili koji su koristili sredstva iz EU-a iznimno su niski (11% odnosno 6%).

Također, više od polovice ispitanih reklo je da Rumunjska može više dobiti nego izgubiti u smislu privlačenja stranih ulaganja (73%), izgradnje autocesta (68%), popravka cesta (61%) pristupa zdravstvenim uslugama (60%) , poboljšanje položaja ranjivih skupina (osobe bez prihoda, osobe s invaliditetom, Romi itd.) (59%), obnova povijesnih središta/spomenika (57%), otvaranje radnih mjesta (56%), vanjska politika Rumunjske (54 %), neometano poslovanje rumunjskog poslovanja (53 %). Međutim, manje od polovice ispitanika smatra da je članstvo u EU donijelo prednosti u smislu neovisnosti pravosuđa (49%), višeg životnog standarda (48%), izvoza rumunjskih proizvoda (47%), transparentnosti vlade (46 %), borba protiv korupcije (44 %) i rumunjska poljoprivreda (40 %).

Zanimljivo je da je postotak onih koji su se u potpunosti ili djelomično složili s tvrdnjom “integracija u EU značila povećanje blagostanja za Rumunje” puno veći od onih koji kažu da je Rumunjska imala koristi od članstva u EU. 74% onih koji vjeruju da je integracija donijela blagostanje je za, dok samo 56% kaže da je, ukupno gledano, zemlja imala koristi. Na drugom kraju ljestvice, onih koji tvrde suprotno – da ulazak u EU nije donio blagostanje Rumunjima – ima samo 25% (ostali su neodlučni). Istodobno, više od 60% ispitanika složilo se u potpunosti (28%) ili djelomično (33%) s tvrdnjom “Rumunjska je imala više koristi nego što je doprinijela proračunu EU-a”.

S druge strane, više od 90% ispitanika složilo se u potpunosti ili djelomično s izjavom “Mladi Rumunji imaju koristi od slobode studiranja u drugim zemljama EU”, više od 70% s izjavom “Nakon integracije u EU pravo na rad je bolje zaštićeno za Rumunje koji rade u EU” i više od 60% – s izjavama “Ljudi koji žive u siromaštvu imali su mnogo koristi od pomoći EU”, “Ljudska prava se bolje poštuju u Rumunjskoj nakon integracije u EU”, “Rumunjska demokracija bolje funkcionira nakon integracije u EU“. Postotak onih koji smatraju da “Rumunjska ima bolju prometnu infrastrukturu (ceste, željeznice) nakon integracije u EU” je, međutim, niži, oko 50% (56%), dok oni koji misle da je “korumpiranost rumunjskih političara smanjena nakon EU integracija” iznosi nešto više od 30% (13% se u potpunosti slaže, a 22% djelomično). Na drugom kraju ljestvice, 61% smatra da integracija u EU nije dovela do smanjenja korupcije, pri čemu se 44% uopće ne slaže, a 17% se djelomično ne slaže.

Integracijski interesi Rumunjske pošteno su ispregovarani

Sveukupno, postotak onih koji vjeruju da su interesi Rumunjske u integraciji pošteno ispregovarani također je veći od onih koji tvrde suprotno. Tako je postotak onih koji smatraju da su pregovarači prilično dobro odradili posao 45%, a onih koji smatraju da su ga odradili jako dobro 9%. Na drugom kraju spektra, 25% smatra da su pregovori prošli prilično loše, a 17% smatra da su interesi Rumunjske pregovarani vrlo loše. Preostalih 4% je neodlučno.

No, postotak nezainteresiranih za ono o čemu se u Bruxellesu raspravlja gotovo je duplo veći od onih koji ih zanima, a onih koji su nezadovoljni aktualnim europarlamentarcima znatno više od onih koji su njima zadovoljni. Tako je postotak ispitanika koji su izjavili da nisu jako ili nimalo zainteresirani za politike o kojima se raspravlja na razini EU bio preko 60% (63%), dok je postotak onih koji su bili jako ili prilično zainteresirani bio nešto više od 30% ( 33%). Istodobno, postotak onih koji su izjavili da su vrlo zadovoljni zastupljenošću Rumunjske u Europskom parlamentu bio je samo 7%, plus 37% onih koji su prilično zadovoljni. Na drugom kraju ljestvice, 34 posto ispitanika reklo je da su jako nezadovoljni sadašnjim europarlamentarcima, a 20 posto ih je prilično nezadovoljno. Međutim, samo 54% ispitanika je “prilično optimistično” u pogledu budućnosti EU, u usporedbi s 44% koji su “prilično pesimistični”. Što se tiče budućnosti EU-a, ogromna većina Rumunja – gotovo 80% – smatra da bi blok trebao imati vlastitu vojsku. Također, većina – 40% – smatra da je rat iz neposredne blizine glavna prijetnja EU, a oko 10% ispitanika kao prve tri prijetnje budućnosti Unije navelo je terorizam i raširenu upotrebu umjetne inteligencije.

Nekih 76% ispitanih reklo je da bi se složilo u vrlo velikoj, prilično velikoj ili prilično maloj mjeri s pristupanjem Moldavije EU-u. Za usporedbu, samo 65% složilo se s ulaskom Ukrajine u Europsku uniju. Velika većina Rumunja – više od 80% – zna da će se izbori, i parlamentarni i lokalni, održati 9. lipnja, a samo 9% je reklo da ne zna. Jednako značajan je i postotak onih koji su izjavili da namjeravaju izaći na izbore, no postotak onih koji su izjavili da će sigurno izaći ili razmišljaju o glasovanju na izborima za Europski parlament nešto je veći od postotka onih koji su odlučni izaći na izbore. na lokalnim izborima. Tako je postotak onih u prvoj kategoriji 80%, u odnosu na 87% onih u drugoj.

50% Rumunja kaže da im je gore nego prije 10 godina

Istraživanje je također promatralo percepcije životnog standarda. Dakle, većina ispitanika smatra da živi lošije ili jednako loše/dobro u odnosu na prije 10 godina. Samo 30% je reklo da živi bolje nego prije deset godina, dok je 50% reklo da im je gore, a 19% da im je život isti. Što se tiče projekcije budućnosti, i ovdje je veći postotak onih koji misle da će za 5 godina živjeti lošije od onih koji projiciraju bolji život: 39% prema 34%. Postotak onih koji misle da će im život biti isti za 5 godina je 20%, a onih koji nisu mogli/htjeli odgovoriti na pitanje je 6%.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.108 ispitanika, u dobi od 18 i više godina, metodom telefonskog intervjuiranja uz pomoć računala (CATI), uz maksimalno dopuštenu pogrešku od ±2,9%.