Subscribe
Referendum do 2027. postaje sve vjerojatniji
Posljednjih godina rasprava o ulasku Islanda u Europsku uniju (EU) doživjela je novu živost. Uspostavom nove islandske vlade, koja se dogodila prošle subote, ova bi perspektiva mogla postati stvarnost. Koalicija lijevog centra koja vodi zemlju obećala je održati referendum o članstvu u EU do 2027., označavajući važan korak u raspravi koja se ciklički ponavlja, ali do sada nikada nije pronašla konačan ishod.
Mlada i odlučna vlada
Nova izvršna vlast rođena je nakon prijevremenih izbora u studenom 2023., što je bilo nužno zbog unutarnjih nesuglasica koje su dovele do pada prethodne vlade. Koaliciju čine tri stranke: Socijaldemokrati koji su osvojili 20,8 posto glasova, Reformisti (15,8 posto) i Narodna stranka (13,8 posto). Na čelu vlade je Kristrún Frostadóttir, čelnik socijaldemokrata, koji je sa samo 36 godina postao najmlađa osoba na mjestu premijera u povijesti Islanda. Među glavnim obećanjima nove administracije nije samo referendum, već i osnivanje povjerenstva neovisnih stručnjaka koji će procijeniti prednosti i nedostatke korištenja islandske krune, kao i implikacije mogućeg uvođenja eura. Ovaj izbor odražava pragmatičan pristup orijentiran na analizu, koji ima za cilj pružiti stanovništvu informiranu osnovu za donošenje ključne odluke za budućnost zemlje.
Povijesna, ali nikad riješena rasprava
Ideja o članstvu Islanda u EU nije nova. Država je već podnijela zahtjev za članstvo 2009. godine, nakon globalne financijske krize koja je bacila islandsko gospodarstvo na koljena. Tadašnja nada bila je da bi ulazak u Uniju i uvođenje eura mogli stabilizirati gospodarsku situaciju. Formalni pregovori započeli su 2010., ali su stavljeni na čekanje 2013. kada je na vlast došla konzervativna, euroskeptična vlada, sastavljena od Progresivne stranke i Stranke neovisnosti. Island je 2015. službeno povukao svoju kandidaturu, čime je okončan proces koji je izazivao i entuzijazam i sumnje. Unatoč tome, zemlja je ostala snažno integrirana s Europom. Dio je schengenskog prostora, Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i pridržava se Dublinskih sporazuma o primanju zahtjeva za azil. Međutim, pridruživanje EU predstavljalo bi značajnu promjenu, s implikacijama koje daleko nadilaze postojeće sporazume.
Što misle Islanđani?
Islandska javnost nikada nije imala jedinstven stav o članstvu u EU. Prema anketi provedenoj u lipnju 2023., 54 % Islanđana bilo bi za pridruživanje Uniji, što je postotak više u odnosu na prošlost, kada je potpora iznosila oko 25 %. Iako je konsenzus još uvijek daleko od nadmoćnog, velika većina (74%) kaže da je za rješavanje pitanja putem referenduma, bez obzira na ishod glasovanja. To odražava kolektivnu želju za jasnom i demokratskom raspravom o ključnom pitanju za budućnost zemlje. Među argumentima za ulazak u Uniju središnju ulogu ima gospodarstvo. Island se godinama suočava s gospodarskom nestabilnošću, a inflacija, iako u padu, ostaje zabrinjavajući problem. U veljači 2023. godine inflacija je bila veća od 10%, a danas je oko 5%. Uvođenje eura moglo bi smanjiti volatilnost tečaja i stabilizirati troškove života, što je cilj koji je objavila nova vlada. Članstvo u EU također bi moglo ponuditi prednosti za trgovinu, jačanje gospodarskih odnosa s drugim zemljama članicama i širenje mogućnosti za islandski izvoz. Međutim, postoje i ozbiljne zabrinutosti. Jedna od glavnih prepreka odnosi se na ribarstvo, ključni sektor za islandsko gospodarstvo. Europske politike o ribolovnim kvotama mogle bi se sukobiti s interesima zemlje koja je tradicionalno snažno branila svoj suverenitet na ovom području. Osim toga, rasprava o imigraciji postala je relevantnija nego u prošlosti, zahvaljujući porastu stranog stanovništva na Islandu. Taj je rast izazvao zabrinutost, posebice među strankama s nacionalističkijim pozicijama, poput Narodne stranke, koja je, unatoč tome, dio vladajuće koalicije. Referendum koji je obećan do 2027. godine predstavlja povijesnu priliku za Island da se pozabavi dugogodišnjim problemom. Dok sve veća integracija s Europom i gospodarski pritisci potiču moguće članstvo u EU, zabrinutost oko suvereniteta i specifičnosti zemlje i dalje izaziva sumnje. Rad stručnog povjerenstva koje je najavila vlada bit će ključan u pružanju informacija koje su im potrebne za odluku Islanđanima. U međuvremenu, rasprava obećava da će biti žestoka, odražavajući mnoge nijanse pitanja koje nije samo ekonomsko ili političko, već i kulturno i identitetsko pitanje.
Alessandro Fiorentino