Italija, Francuska, Njemačka i Španjolska – za postavljanje pomorske blokade kako bi se zaustavili valovi migranata

Rezultati europskog ispitivanja javnog mnijenja, koje nastoji utvrditi percepcije javnosti o migracijama u četiri države članice EU – Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj – otkrivaju kako sličnosti u općim stavovima prema integraciji migranata, tako i razlike među četiri nacije kada je riječ o mogućim mjere za zaustavljanje priljeva migranata.

Iako se čini da je javno mnijenje podijeljeno po pitanju integracije imigranata, u tri od četiri zemlje – Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj – istraživanje otkriva otvoren stav većine, a jedino u Francuskoj prevladava mišljenje da su legalni i planirane migracije treba ojačati kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada. S druge strane, u sve četiri zemlje postoji stav za postavljanje pomorske blokade na obalama južne Europe kako bi se spriječio ilegalni tok migranata. Dok je većina pristaša takve mjere zabilježena u anketi u Njemačkoj, zemlji bez izlaza na more, u Italiji se čini da je rasprava o ovom pitanju kontroverzna.

Nijemci, Talijani i Španjolci otvoreniji od Francuza o integraciji imigranata

U sve četiri zemlje javno mnijenje je podijeljeno oko pitanja treba li imigrantima dati više pomoći da se integriraju u tim zemljama. Dok su Nijemci, Talijani i Španjolci otvoreniji, sa željom da imigrantima s kojima žive u istom gradu pomognu da se što bolje integriraju u društvo i na tržište rada, Francuzi iskazuju sklonost zatvorenom stavu prema integraciji migranata.

Polovica ispitanika u Italiji i Španjolskoj u anketi se založila za bolju integraciju imigranata u društvo i na tržište rada, dok je u Njemačkoj postotak otvorenih stavova još veći, preko 50% ispitanih.

Istodobno, u Francuskoj postotak otvorenih ispitanika je, prema istraživanju, 41%, pri čemu prevladava stav da bi trebala postojati jača kontrola imigracije ili da ne treba poduzimati nikakve mjere za integraciju imigranata te da vlasti trebale misliti uglavnom na domaće francusko, njemačko, španjolsko ili talijansko stanovništvo. Ukupno 45% Francuza opredijelilo se za ove opcije u upitniku.

Najveći postotak ispitanika koji se radije nisu izjasnili također je u Francuskoj – 14%, a na drugom kraju ljestvice su Nijemci sa 6%. Postoci zabilježeni u Italiji i Španjolskoj među onima koji nisu željeli izraziti stav približno su jednaki – 9% odnosno 8%.

Visoki konsenzus o kontroliranoj migraciji isključivo radi zadovoljenja potreba tržišta rada; iznimka – Njemačka

Istodobno, Talijani, Francuzi i Španjolci pokazuju relativno visok konsenzus o potrebi legalne i upravljane migracije kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada u tim zemljama. Najviše ispitanika koji su se izjasnili za legalnu i planiranu imigraciju radi zadovoljenja potreba tržišta rada registrirano je u Španjolskoj – 59% svih ispitanika, zatim slijede Talijani – 56% i Francuzi – 50%. Većina ispitanih Nijemaca – 60 posto – bila je protiv, a postotak za i neodlučnih bio je 24 posto, odnosno 16 posto.

Zanimljiv je aspekt koji otkriva anketa da je, osim Nijemaca, većina ispitanika koji su se izjasnili za planiranu migraciju bila u kategoriji starijih – u Francuskoj i Italiji te odraslih – u Španjolskoj. Na drugom kraju ljestvice, u Njemačkoj, najveći postotak onih koji se protive planiranoj migraciji je među odraslim i starijim osobama (63% odnosno 65%).

Francuzi – nisu otvoreni za financijsku potporu afričkim zemljama; oko Turske se slažu samo Španjolci

Još jedno pitanje kojim se bavila anketa bila je mogućnost javnih ulaganja EU-a u afričke zemlje kako bi se podržao njihov razvoj i smanjili valovi migranata. U sve četiri zemlje istraživanje pokazuje većinski pozitivan stav o ovom pitanju, ali s izuzetkom da se značajan postotak ispitanika u Francuskoj također nije želio izjasniti o ovom pitanju.

U Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji postotak onih koji su za takve moguće mjere podjednak je i premašuje polovicu broja ispitanika – 53 posto, dok je u Francuskoj 42 posto. Samo 17, 19 i 23 posto Nijemaca, Španjolaca i Talijana nije željelo izraziti mišljenje. Vrijedi napomenuti da je postotak Francuza koji su neodlučni po ovom pitanju 29%, jednako kao i onih koji su izjavili da su protiv ulaganja u afričke zemlje.

Što se tiče kontinuirane financijske potpore EU-a Turskoj da zadrži izbjeglice na svom teritoriju, istraživanje pokazuje da su tri zemlje pretežno negativne, a iznimka je samo Španjolska. Najveći postotak ispitanika koji su se izjasnili protiv tog pitanja je u Njemačkoj – 49%, a zatim u Francuskoj – 41%. U Italiji je postotak onih koji vjeruju da se potpora EU Turskoj za izbjeglice ne bi trebala nastaviti iznosi 40 posto, au Španjolskoj 33 posto.

Istovremeno, sve četiri zemlje – Italija, Francuska, Njemačka i Španjolska – zalažu se za pomorsku blokadu kako bi se zaustavili valovi migranata koji stižu na južnoeuropsku obalu.

Najveći postotak ispitanika koji bi se složili s takvom mjerom je u Njemačkoj – 54% – (zemlja bez izlaza na more u južnoj Europi), s nižim, ali značajno visokim postocima od preko 50% među Francuzima i Španjolcima (52% u obje zemlje) .

U Njemačkoj je 29 posto bilo protiv takve mjere, u Španjolskoj 27 posto, au Francuskoj 22 posto. Istraživanje otkriva ozbiljne polemike u Italiji o ovom pitanju, s podijeljenim mišljenjima, sa 46% za i 36% protiv. Dok je razlika između onih za i protiv u prve tri zemlje 30% u Francuskoj i 25% u Španjolskoj i Njemačkoj, u Italiji je razlika samo 10%.

Ne vidi se rješenje za valove migranata iz Bjelorusije

Istraživanje se također bavilo pitanjem valova migranata i izbjeglica koji često tjeraju svoj put preko poljske granice u Bjelorusiju. No niti jedno od rješenja za zaustavljanje ovih valova predloženih u anketi nije naišlo na većinsko mišljenje.

U sve četiri zemlje, više od 40% ispitanika bilo je za kombinaciju rješenja koja ne uključuju premještanje migranata u njihove zemlje podrijetla ili premještanje i dijeljenje migranata između država članica EU-a.

Vrlo malo ispitanih bi se složilo s izgradnjom zida na granici između Poljske i Bjelorusije. Niski su i postoci onih koji su se složili s predloženim rješenjem u anketi da migrante i izbjeglice treba preseliti u druge zemlje EU-a, ali ne u vlastitu zemlju, odnosno Francusku, Njemačku, Italiju ili Španjolsku. Također, broj ispitanika koji kažu da migrante treba pustiti u Poljsku i Njemačku nizak je u sve četiri zemlje. Rješenju prisilnog vraćanja u Bjelorusiju također nisu skloni mnogi Nijemci, Talijani, Francuzi ili Španjolci.

Istraživanje je provedeno od 15. prosinca 2021. do 7. siječnja 2022. na uzorku od 1000 Talijana, 1027 Francuza, 1002 Nijemaca i 1068 Španjolaca, građana starijih od 18 godina, metodom CAWI – Computer Assisted Web Interview. Margina pogreške je 3,1%.

The text was translated by an automatic system