Subscribe
Italija, u svojoj utrci prema potpunoj digitalizaciji do 2030., značajno napreduje, ali još uvijek ima mnogo izazova s kojima se mora suočiti kako bi postigla ambiciozne ciljeve koje je postavila Europska unija.
Prema Izvješću Europske komisije o zemlji, Italija pokazuje značajan, ali još uvijek neiskorišten potencijal u mnogim ključnim područjima. Bilo bi korisno detaljno istražiti različite ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) koji određuju talijanski put prema digitalizaciji, ističući postignuti napredak i područja koja je potrebno dodatno poboljšati.
Italija je brzo napredovala u području povezivanja. Pokrivenost mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN) i mreža optičkih vlakana do kuće (FTTP) povećala se, dosegnuvši 59,6% u 2023., što je povećanje od 11% u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, to je još uvijek niže od prosjeka EU-a od 78,8% za VHCN i 64% za FTTP. Pokrivenost u ruralnim područjima i dalje je posebno problematična, sa samo 37,7% područja pokrivenih VHCN/FTTP-om u usporedbi s prosjekom EU od 55,6%. Unatoč napretku, i dalje postoje značajni izazovi. Podjela urbano-ruralno još uvijek je izražena, a difuzija u manje gusto naseljena područja složena je i skupa. Nadalje, nedostatak kvalificirane radne snage predstavlja značajno ograničenje za daljnje širenje.
Stopa usvajanja brzog fiksnog širokopojasnog pristupa također raste, iako je još uvijek ograničena. U 2023. 19,3% fiksnih širokopojasnih pretplata pružalo je brzine povezivanja od 1 Gbps ili više, što je porast u odnosu na 14,7% u 2022. i nešto više od prosjeka EU-a od 18,5%. Italija ima za cilj doseći 100% VHCN pokrivenost do 2026., što je ambiciozan cilj s obzirom na trenutno usporavanje rasta. Italija je 2022. postigla nacionalnu 5G pokrivenost, s vrijednošću od 99,5% 2023. Nadalje, 88,3% talijanskih domova pokriveno je pojasom od 3,4-3,8 GHz, što omogućuje napredne aplikacije koje zahtijevaju široku propusnost spektra. Međutim, usvajanje 5G nešto je niže od prosjeka EU-a, s 20,4% SIM kartica koje su 5G u usporedbi s 24,6% europskog prosjeka.
Italija je postigla značajan napredak u e-upravi, posebno u e-zdravlju i digitalnim javnim uslugama za poduzeća. Ta su poboljšanja ključna za poticanje konkurentnosti, otpornosti i digitalnog suvereniteta zemlje. Povećanje javnih digitalnih usluga ključan je korak za olakšavanje interakcije između građana, poduzeća i administracije, čineći procese učinkovitijima i dostupnijima. Unatoč napretku e-uprave, digitalne vještine ostaju značajan izazov. Italija mora poboljšati digitalno obrazovanje stanovništva kako bi smanjila jaz u odnosu na druge zemlje EU-a. Digitalne vještine ključne su ne samo za građane, već i za poduzeća koja moraju usvojiti napredne tehnologije poput umjetne inteligencije (AI) kako bi ostala konkurentna.
Usvajanje umjetne inteligencije od strane talijanskih tvrtki još uvijek je ograničeno. Ovo odgađanje moglo bi ugroziti konkurentnost zemlje u sektoru kojim sve više dominiraju napredne tehnologije. Međutim, Italija ostvaruje značajan napredak u sektoru poluvodiča, zahvaljujući vladinoj pažnji i privatnim ulaganjima. Talijanska vlada promicala je ulaganja u poluvodiče kroz Fond za mikroprocesore i porezne olakšice za poduzeća, popraćena rastućim privatnim ulaganjima.
Italija se pojavljuje kao ključni igrač u razvoju tehnologija u oblaku i rubnih računalnih tehnologija. Međutim, broj rubnih čvorova raspoređenih u Italiji i dalje je ograničen i predstavlja samo 6,5% svih procijenjenih rubnih čvorova u EU-u 2023. Strategija širokopojasnog pristupa 2023.-2026. uključuje mjere za podršku stvaranju mreže Edge-Cloud Computing, ali planovi operativne provedbe još nisu jasni. Italija je postavila ambiciozan cilj za kvantno računalstvo: izgraditi 5 kvantnih računala do 2030. godine. Ovaj cilj podržavaju centri izvrsnosti i brojni projekti koji pridonose razvoju računarstva visokih performansi (HPC) i kvantnih sposobnosti. Europska komisija poziva Italiju da pojača napore za kombiniranje zelenih i digitalnih prijelaza. Ovaj integrirani pristup trebao bi promicati energetsku i materijalnu učinkovitost digitalnih infrastruktura, posebno podatkovnih centara, te podržati razvoj i primjenu digitalnih rješenja koja smanjuju ugljični otisak u sektorima kao što su energija, promet, zgrade i poljoprivreda. Nužno je pratiti i kvantificirati smanjenja emisija koja proizlaze iz upotrebe digitalnih rješenja, u skladu sa smjernicama EU-a. Ovo praćenje pomoći će u razvoju budućih politika i privlačenju relevantnih financijskih sredstava, čime će se pridonijeti ciljevima Digitalnog desetljeća i klimatskim mjerama.
Italija ima potencijal igrati vodeću ulogu u tehnološkom vodstvu EU-a, posebno zahvaljujući svojoj snažnoj bazi u poluvodičima što, kada je riječ o rubnom računalstvu i kvantumu, predstavlja značajnu prednost. Međutim, kako bi u potpunosti ostvarila ovaj potencijal, Italija se mora suočiti s nekoliko novih izazova koji nisu bez značajnih poteškoća: poboljšanje povezanosti u ruralnim područjima, povećanje digitalnih vještina stanovništva i poduzeća te učinkovita integracija zelene tranzicije, kao i digitalne. Talijanski Plan oporavka i otpornosti (Pnrr), među najučinkovitijima u cijeloj Europskoj zajednici, izdvaja 25,6% resursa za digital, što je jednako 47 milijardi eura. Ovo predstavlja značajnu priliku, ali još uvijek nije dovoljno za potpuno postizanje ciljeva Digitalnog desetljeća. Potrebna je velika pozornost provedbi i usklađivanju s različitim postojećim strateškim planovima, uz suradnju svih subjekata zainteresiranih za provedbu programa.
Sudjelovanje u zajedničkim inicijativama s drugim državama članicama EU-a ostaje temeljno za uspjeh Italije, koja se, međutim, do danas smatra jednom od apsolutnih sila na tehnološkom polju i stoga je već u dobroj fazi infrastrukturnog razvoja. Međunarodna suradnja može pružiti dodatne resurse, stručnost i sinergije potrebne za rješavanje izazova digitalizacije. Konačno, ključno je aktivno uključivanje građana. Prema posebnom Eurobarometru „Digitalno desetljeće 2024.“, 71% Talijana vjeruje da im digitalizacija svakodnevnih javnih i privatnih usluga olakšava život, što je činjenica koja se mora poboljšati uključivanjem svih građana i osiguravanjem pristupačnosti prednosti digitalizacije svima.
Italija je postigla značajan napredak prema ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća EU-a, ali još mnogo posla treba obaviti. Uz stalnu predanost, strateška ulaganja i snažnu međunarodnu suradnju, Italija može postići svoje ciljeve digitalizacije i postati tehnološki lider u Europi. Gledajući u budućnost, Italija se mora nastaviti zalagati za digitalizaciju u svim sektorima. Ključno je razviti robusnu infrastrukturu koja podržava usvajanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, Internet stvari (IoT) i 6G mreže, koje predstavljaju sljedeći evolucijski korak u povezivanju.
Ključni aspekt bit će ulaganje u digitalnu obuku. Digitalne vještine moraju postati prioritet ne samo za mlade ljude, već i za sadašnju radnu snagu. Kontinuirani programi osposobljavanja i tečajevi osvježenja bit će ključni za osiguravanje da svatko može doprinijeti digitalnoj transformaciji i imati koristi od nje. Mala i srednja poduzeća (MSP) moraju biti u središtu strategije digitalizacije. Porezni poticaji, subvencije i pristup naprednoj digitalnoj infrastrukturi mogu pomoći tim tvrtkama da uvedu inovacije i natječu se na globalnoj razini. Digitalizacija malih i srednjih poduzeća ključna je za jačanje talijanskog gospodarstva i osiguravanje održivog rasta.
Konačno, učinkovita suradnja između javnog i privatnog sektora bit će ključna. Vlada mora nastaviti stvarati povoljno regulatorno okruženje, dok tvrtke moraju ulagati u istraživanje i razvoj. Zajedno se mogu uhvatiti u koštac s tehnološkim izazovima i izgraditi prosperitetnu digitalnu budućnost za Italiju. Pred Italijom je obećavajući, ali i izazovan put. Uz jasnu viziju, ciljana ulaganja i kolektivnu predanost, zemlja može u potpunosti ostvariti svoj digitalni potencijal i značajno doprinijeti ciljevima Digitalnog desetljeća EU-a.
Alessandro Fiorentino