Subscribe
Posljednjih godina Italija se potvrdila kao jedna od glavnih meta kibernetičkih kriminalaca na globalnoj razini
Prema Izvješću Clusit 2025, naša je zemlja pretrpjela 10,1% globalnih kibernetičkih napada, što je brojka koja, iako u blagom padu u odnosu na 2023. godinu, ističe povećanje od 15,2% u odnosu na prethodnu godinu. Krajolik kibernetičke sigurnosti postaje sve složeniji, sa sve sofisticiranijim napadima koji su dostupni čak i korisnicima bez naprednih vještina. Jedan od ključnih elemenata iza porasta napada je širenje modela “As-a-Service”, odnosno platformi i alata za hakiranje koji se prodaju ili iznajmljuju na dark webu. Ovaj je fenomen učinio kibernetički kriminal pristupačnijim i opasnijim, dopuštajući svakome izvođenje razornih napada bez visokih tehničkih vještina. Cyberkriminal je sada odgovoran za gotovo 90% incidenata, s povećanjem kriminalnih napada u našoj zemlji od 40% u usporedbi s 2023. U isto vrijeme rastu i akcije haktivizma, s globalnim porastom od 16% i posebno jakim utjecajem u Italiji: 29% napada ove vrste pogodilo je talijanske organizacije.
Najpogođeniji sektori u Italiji iu svijetu
Kibernetički kriminalci napadaju različite sektore neselektivno, ali neki su posebno ranjivi. U Italiji je sektor vijesti i multimedije pretrpio najveći broj napada (18%), a slijede ga proizvodni sektor i višestruke mete (oba po 16%). Državni sektor također je bio jako pogođen, s 10% kibernetičkih napada usmjerenih na javne institucije i lokalne uprave.
Globalno, međutim, porast napada uglavnom uključuje:
Sektor vlade, vojske i oružanih snaga (+45%)
Zdravstvo (+19%)
Trgovina na veliko i malo (+92%)
Proizvodnja i logistika (više od 25% globalnih napada pogađa talijanske tvrtke)
Ovi podaci potvrđuju rastuću ranjivost osnovnih usluga i kritičnih infrastruktura, zbog čega je potrebno ojačati obrambene strategije. Kibernetički kriminalci nastavljaju usavršavati svoje strategije napada, iskorištavajući ranjivosti sustava i ljudske slabosti. Među najrasprostranjenijim tehnikama nalazimo:
Zlonamjerni softver i ransomware: zlonamjerni softver ostaje glavna prijetnja, odgovoran za više od trećine globalnih napada. Ransomware se posebno povećao za 11% u usporedbi s prethodnom godinom.
Phishing i društveni inženjering: s povećanjem od 33%, cyber prijevare temeljene na ljudskoj prijevari i dalje su pobjednička strategija za kriminalce.
DDoS napadi: Globalno gledano, ovi su napadi porasli za 36%, dok je u Italiji došlo do smanjenja istog postotka, što ukazuje na poboljšanje usvojene obrane.
Iskorištavanje ranjivosti: korištenje poznatih ranjivosti i ranjivosti nultog dana predstavljalo je 15% napada, naglašavajući potrebu za stalnim ažuriranjem i naprednim strategijama prevencije.
Europa je zabilježila porast napada od 67% u 2024., s više od dvije trećine globalnih kibernetičkih incidenata koncentriranih između europskog i američkog kontinenta. Italija je posebno pokazala postotak napada s velikim učinkom veći od svjetskog prosjeka (53% naspram 50%).
Ovi podaci sugeriraju veću izloženost naše zemlje manje sofisticiranim, ali češćim napadima, zbog čega je nužno hitno ojačati obrambene strategije. Sve veća pozornost kibernetičkih kriminalaca prema Italiji mogla bi se povezati s ubrzanom digitalizacijom mnogih infrastruktura i niskom sviješću o kibernetičkoj sigurnosti u nekim sektorima. Izvješće Clusit 2025. donosi važno upozorenje: do 2027. malware će pokretati umjetna inteligencija, eksponencijalno povećavajući njihovu sposobnost izbjegavanja sigurnosnih sustava i ciljanih napada. Kibernetičko oružje postat će sve moćnije oruđe, sposobno paralizirati cijele zemlje i destabilizirati globalna gospodarstva.
Kako bi se suprotstavili tim prijetnjama, ključno je ulagati u obuku stručnjaka za kibernetičku sigurnost, usvojiti napredne sustave zaštite i podići svijest među tvrtkama i građanima o rizicima kibernetičkog prostora. Italija mora ubrzati usvajanje strožih sigurnosnih politika, promičući suradnju između javnog i privatnog sektora kako bi se ojačala otpornost zemlje na kibernetičke napade. Italija se suočava s izazovom bez presedana u borbi protiv kibernetičkog kriminala. Porast kibernetičkih napada i sve veća sofisticiranost prijetnji zahtijevaju pravovremenu i koordiniranu akciju zaštite infrastrukture, tvrtki i građana. Samo kroz integrirani pristup, temeljen na prevenciji, tehnološkim inovacijama i međunarodnoj suradnji, bit će moguće uspješno odgovoriti na budućnost kibernetičke sigurnosti.
Alessandro Fiorentino