Subscribe
Kontrolna tijela odbacila su filete divljih svinja, čiji je Španjolska jedan od glavnih izvoznika u EU, jer su bili značajno kontaminirani olovom iz lovačkih metaka.
Pitanje talijanskog odbijanja mesa divljih svinja iz Španjolske, zbog njegove značajne kontaminacije olovom, odraz je složene dinamike koja uključuje javno zdravstvo, prehrambenu industriju i praksu lova u europskoj Uniji. Ova je epizoda izazvala trgovinske napetosti i pokrenula ključna pitanja u vezi sa sigurnošću hrane i utjecajem lova na okoliš.
Talijanske vlasti nedavno su odbile pošiljke mesa divljih svinja iz Španjolske, velikog izvoznika tog proizvoda u EU. Ovo odbijanje uzrokovano je visokim razinama olova otkrivenim u mesu, što je rezultat metaka koje su koristili lovci. Olovo je teški metal štetan za zdravlje ljudi, posebice djece i trudnica. Njegovo gutanje može uzrokovati niz zdravstvenih problema, uključujući neurološka i kardiovaskularna oštećenja. Istrage koje je provela Španjolska agencija za sigurnost hrane potvrdile su kontaminaciju i ukazale na poteškoće u uklanjanju svih čestica olova iz mesa. Unatoč tome, španjolski lovci nerado mijenjaju streljivo koje se koristi u lovu, navodeći kao razlog visoku cijenu olovnih alternativa.
Prema propisima EU-a, alarm se očekuje kada razine olova premaše više od 100 puta maksimalnu dopuštenu količinu u streljivu koje se koristi za lov. Međutim, kontaminacija olovom može predstavljati rizik čak i na nižim razinama, posebno uzimajući u obzir akumulaciju tijekom vremena i izloženost izvorima olova iz okoliša. Ovaj problem ne tiče se samo Španjolske, već cijele Europske unije, budući da je iberijska zemlja glavni proizvođač i izvoznik mesa divljači. Ovaj otpor istaknuo je potrebu rješavanja problema na razini zajednice, s mjerama koje mogu osigurati sigurnost hrane i zaštitu javnog zdravlja.
No, ne slažu se svi oko predloženih rješenja. Dok španjolske zdravstvene vlasti predlažu ograničavanje upotrebe olovnog streljiva u korist manje štetnih alternativa, poput čelika, bakra ili drugih legura, lovci se protive ovoj promjeni, navodeći ekonomske razloge. Ovo pitanje također postavlja pitanja o podrijetlu i sljedivosti mesa divljači koje se prodaje u Italiji. Dok dio mesa dolazi iz istočnoeuropskih zemalja, samo se ograničena količina može smatrati talijanskom proizvodnjom, koja dolazi od kontrolirane i certificirane divljači u regijama sjeverne Italije. Ovi proizvodi, označeni posebnim oznakama kvalitete, predstavljaju manjinu u odnosu na uvoz iz inozemstva.
Problem olova u mesu divljači naglašava potrebu za većom sviješću i regulacijom načina lova i izvora onečišćenja okoliša. Važno je pronaći ravnotežu između očuvanja tradicije lova i zaštite javnog zdravlja i okoliša. Italijansko odbijanje mesa divljih svinja iz Španjolske samo je jedan od simptoma većeg problema koji zahtijeva koordinirani odgovor na europskoj razini. Sigurnost hrane i zaštita javnog zdravlja moraju biti prioriteti, dok se nastoji osigurati da su prakse lova održive i ekološki prihvatljive. Također postavlja pitanja o trenutnim politikama i propisima koji se odnose na upotrebu olova u lovačkom streljivu. Ove će propise možda trebati ponovno procijeniti i ažurirati kako bi se osigurala sigurnost hrane i zaštitilo javno zdravlje. To bi moglo uključivati reviziju maksimalnih dopuštenih pragova za olovo u lovačkom streljivu i uvođenje strožih ograničenja upotrebe olova u određenim ekološki osjetljivim područjima.
Nadalje, kontaminacija mesa divljači olovom naglašava potrebu za većom suradnjom i razmjenom informacija između država članica EU-a. Važno je da nadležna tijela za zdravstvo i hranu u raznim zemljama surađuju kako bi učinkovito pratila i riješila rizike za javno zdravlje koji proizlaze iz kontaminacije olovom i drugih izvora. Pitanje odbijanja mesa divljih svinja iz Španjolske postavlja šira pitanja o održivosti prakse lova i utjecaju prehrambene industrije na biološku raznolikost i okoliš. Važno je usvojiti pristupe i prakse upravljanja divljim životinjama koji su ekološki održivi i uzeti u obzir računa o utjecajima na zdravlje ljudi i životinjske populacije.
Alessandro Fiorentino